Prati nas

Vijesti

Svi u školu

Hrvatskim građanima potrebno je hitno medijsko opismenjavanje

Na pitanje jesu li osobno doživjeli uvrede, govor mržnje, prijetnje ili neki drugi oblik nasilja na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Whatsapp, Viber, itd.), oko 11% ispitanika odgovorilo je potvrdno. Takav je odgovor bio češći kod ispitanika mlađih od 30 godina pa se pokazalo da je gotovo svaka četvrta mlada osoba osobno doživjela neki oblik nasilja na društvenim mrežama.

Objavljeno

|

foto: Karolina Grabowska/Pixabay

Zaštita osobnih podataka i privatnosti na internetu, prepoznavanje lažnih vijesti i dezinformacija, provjeravanje izvora informacija te uvažavanje i poštovanje drugih ljudi, njihovih mišljenja i stavova u komunikaciji najvažniji su aspekti medijske pismenosti po mišljenju hrvatskih građana.

Pokazalo je to istraživanje koje je uoči 2. Dana medijske pismenosti, za Agenciju za elektroničke medije i UNICEF proveo IPSOS puls. Istraživanje je provedeno u ožujku 2019. metodom osobnih (face-to-face) intervjua na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 osoba starijih od 15 godina, izvijestila je Agencija.


Podatak iz istraživanja koji potvrđuje potrebu za medijskim obrazovanjem i važnost inicijativa koje promiču medijsku pismenosti je da je tek 8% ispitanika imalo priliku učiti o vještinama kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja. Ispitanici mlađe dobi i višeg obrazovanja u većoj mjeri od prosjeka naveli su kako su učili kritički sagledavati medijske sadržaje.

Uvrede i govor mržnje

Na pitanje jesu li osobno doživjeli uvrede, govor mržnje, prijetnje ili neki drugi oblik nasilja na društvenim mrežama (Facebook, Instagram, Whatsapp, Viber, itd.), oko 11% ispitanika odgovorilo je potvrdno. Takav je odgovor bio češći kod ispitanika mlađih od 30 godina pa se pokazalo da je gotovo svaka četvrta mlada osoba osobno doživjela neki oblik nasilja na društvenim mrežama.

Roditelji i djeca

Jedan od ciljeva istraživanja bio je saznati razgovaraju li roditelji sa svojom djecom o medijima i medijskim sadržajima, društvenim mrežama i YouTubeu. Da redovito s djecom o tome razgovaraju reklo je 48% roditelja, 23% razgovara samo u određenim situacijama ili uslijed nekih problema, a čak 29%, gotovo jedna trećina roditelja s djecom o medijima ne razgovara nikad ili razgovara rijetko. Općenito, majke nešto češće razgovaraju o ovim temama s djecom nego očevi.

Jesu li i u kojoj mjeri roditelji zabrinuti za djecu zbog korištenja YouTubea.?Priličnu ili jaku zabrinutost izrazilo je nešto manje od polovice roditelja, a kao razloge za zabrinutost 73% ih je istaknulo laku dostupnost nasilnih i neprimjerenih sadržaja, 40% neoznačavanje dobno neprimjerenih sadržaja, 30% korištenje YouTube-a za širenje govora mržnje.

Neoznačavanje reklama, prikriveno oglašavanje i oglašavanje proizvoda neprimjerenih za djecu na YouTubeu zabrinjava 17% roditelja, a širenje lažnih vijesti, odnosno upitna vjerodostojnost informacija njih 16%.

.

Vijesti

Kolinda o pjesmi: ‘Nekada se nije smjela spominjati Hrvatska, ni sve što je domoljubno’

‘To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.’

Objavljeno

|

Autor

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Krapinu uoči 54. Festivala kajkavskih popevki. Tom se prigodom osvrnula i na pjesmu kao sredstvo očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, javlja Zagorje.com.

“Moja šefica kabineta koja je danas ovdje je Zagorka. Ona uvijek inzistira da se dolazi, ne samo na Festival, već i da se što više posjećuje Zagorje. I zato ćemo je danas staviti u središte pozornosti i da otpjevate onu prekrasnu popevku ‘Došel bum doma sel si bum pod brajde’, koju smo pjevali s vojnicima u Afganistanu“, kazala je predsjednica.


Objasnila je i što tu pjesmu čini posebnom: “To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.” Istini za volju, spomenutu pjesmu napisao je Rajko Suhodolčan tek 1999. godine.

Podsjetimo, prošlo je točno godinu dana od možda najzapaženijeg intervjua u predsjedničinom mandatu. Naime, tada je za austrijski Kleine Zeitung objasnila da je Hrvatima u Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti da su Hrvati, već su umjesto toga morali govoriti da su “iz Hrvatske”. “Tko je iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor”, prisjetila se Grabar-Kitarović.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP