Prati nas

Vijesti

Jurčić: Vlada nema razvojnu politiku pa straši pristaše referenduma deficitom

Ako takve politike nema, onda se sve svede na javne financije ili kako iz postojećeg okvira javnih financija isplaćivati mirovine. Pa oni ljudi koji rade neka rade do 67. godine da ne budu trošak proračunu, a oni koji ne rade neće naći posao, kaže profesor.

Objavljeno

|

Ekonomist Ljubo Jurčić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, komentirao je izjave koje dolaze iz Banskih dvora, a prema kojima bi uspjeh referenduma „67 je previše’ mogao državu u konačnici koštati čak 45 milijardi kuna.

Podsjetimo, ministar mirovinskog sustava Marko Pavić u najnovijem istupu spominjao je i potencijalno zaduživanje države kao alternativu smanjivanju mirovina, a do kojeg bi, uvjeren je, u navedenom slučaju moglo doći. Sindikati koji stoje iza referendumske inicijative tvrde – riječ je o zastrašivanju građana.


“Ta izjava bi mogla biti istinita i vjerojatno je istinita, ako Vlada nema druge politike. Prije svega, to bi trebala biti politika podizanja BDP-a, povećanja broja radnih mjesta i povećanja plaća. Ako takve politike nema, onda se sve svede na javne financije ili kako iz postojećeg okvira javnih financija isplaćivati mirovine. Pa oni ljudi koji rade neka rade do 67. godine da ne budu trošak proračunu, a oni koji ne rade neće naći posao”, izjavio je Jurčić u video prilogu za Facebook stranicu “67 je previše”.

“Znači, nije rješenje u javnim financijama, nije rješenje u mirovinskom sustavu, nego je rješenje u ekonomskoj politici. Ako on bude aktivna i zemlja bude išla naprijed, onda možemo ići u mirovinu i prije 65 godina. Naravno da možemo ostaviti ljudima koji to žele, ako gospodarstvo ima potrebu za njima, da rade i do 70 godina. Ovo je više potvrda da ne postoji aktivna politika i da ne postoji politika hrvatskog ekonomskog razvoja, a time onda ni socijalnog ni mirovinskog”, zaključak je profesora Jurčića

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP