Prati nas

Vijesti

Mrsić: SDP nema hrabrosti predložiti izjednačenje radničkih i braniteljskih mirovina

Žalosno je da nakon svega, i nakon izjave predsjednika SDP-a da mu je žao zbog zakona iz 2013, SDP još uvijek nema odgovor kako izjednačiti radničke i braniteljske mirovine ili nema hrabrosti to predložiti kao ni ministar Pavić, kaže Mrsić.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Mirando Mrsić (foto: vlada.hr)

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić za javnu je televiziju priznao da je pogriješio kad je 2013. digao ruku za SDP-ov prijedlog mirovinske reforme prema kojima bi se u penziju odlazio u dobi od 67 godina.

“Vlada je preuzela preporuke Europske komisije. Mislila je da radi nešto dobro, to je bilo do 2038. Ja sad odgovorno tvrdim – to je bila greška. To je bila greška naše Vlade. Ne možemo mi kud Bruxelles okom, mi skokom!”, rekao je.


Odmah mu je odgovorio tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, danas predsjednik Demokrata: “Predsjednik SDP-a Davor Bernardić je 2013. digao ruku za mirovinsku reformu koju sam kao ministar 2013. predložio i nije imao ni riječ primjedbe na sam tekst Zakona niti je na sastancima Kluba SDP-a o tome imao bilo kakvu rezervu, pa me čudi kad danas kaže da je to bila greška i da smo slijepo slušali Bruxselles što naprosto nije točno”

“Europska komisija je zahtijevala odlazak u mirovinu sa 67 godina već 2020., oštru penalizaciju i čak ukidanje mogućnosti prijevremenog umirovljenja te se žestoko protivila odlasku u mirovinu sa 60 godina i 41 godinom staža. Na to nismo pristali nego smo sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, postigli dogovor oko prijevremenog umirovljenja i dobi za odlazak u mirovinu te uspostavljanja novog sustava profesionalnih mirovina.”

“Dogovoreno je da se u mirovinu ide sa 67 godina 2038. godine vodeći brigu o starenju stanovništva, produljenju životnog vijeka, kao i broju zdravih godina života nakon umirovljenja. Naravno da svi ne mogu raditi do 67. godine, i zbog toga se trebao donijeti Zakon o profesionalnoj mirovini i urediti sustav profesionalne rehabilitacije”, napisao je na Facebooku Mrsić. “Po tom prijedlogu, oni koji ne mogu raditi do 67., imali bi mogućnost prekvalifikacije na trošak države ili dobivanja profesionalne mirovine koja bi bila na razini starosne mirovine te bi imali mogućnost raditi uz mirovinu ako žele.”

Davor Bernardić (foto: Siniša Bogdanić)

Nadalje, bivši ministar piše: “Takvu izbalansiranu mirovinsku reformu ministar Pavić je odbacio i donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju 2019. koji potpuno slijedi zahtjeve Europske komisije iz 2013. osim zahtjeva da izjednači radničke i braniteljske mirovine. Naravno jer ne želi uzbuniti branitelje i braniteljske udruge. Pavićev Zakon je potpuni diktat Europske komisije kojima se ministar Pavić želi dodvoriti kako bi osigurao fotelju sebi i premijeru u Bruxellesu.”

“I ne samo to, Pavić se hvali sa mogućnosšću odlaska u mirovinu sa 60 godina i 41 godinom staža koje je inicijalno htio ukinuti pa se predomislio i sada se hvali s tim iako je to doneseno 2013. godine. Za razliku od sadašnje Vlade, koalicijska Vlada je 2013. imala hrabrosti reći NE birokratima u Bruxellesu. Žao mi je da Davor Bernardić nije imao više interesa za tu temu i da nije dao ni jedan komentar. Žao mi je što nije više vremena provodio u Sabornici i na odborima, pa bi imao priliku saznati više o tome to smo napravili. Žalosno je da nakon svega, i nakon izjave predsjednika SDP-a da mu je žao zbog zakona iz 2013, SDP još uvijek nema odgovor kako izjednačiti radničke i braniteljske mirovine ili nema hrabrosti to predložiti kao ni ministar Pavić”, stoji u odgovoru Miranda Mrsića.


.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP