Prati nas

Vijesti

Vatrena stihija u parizu

Što znamo o požaru u katedrali Notre-Dame

Svijet je jučer s nevjericom gledao kako u plamenu nestaje jedna od najznamenitijih građevina na svijetu, katedrala Notre-Dame u Parizu. Parižani su se počeli spontano okupljati oko katedrale, u nevjerici su gledali kako plamen guta jedan od najvažnijih simbola Francuske, molili su se i počeli pjevati. Prizor je bio i više nego dirljiv.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Leif Linding/Pixabay

Svijet je jučer s nevjericom gledao kako u plamenu nestaje jedna od najznamenitijih građevina na svijetu, katedrala Notre-Dame u Parizu. Vatra je izbila kasno poslijepodne i ubrzo zahvatila drvene grede svoda crkve te se proširila na veći dio krovišta.

Gust dim sukljao je iz gorućeg zdanja, a trenutak radi kojega su zanijemili svi okupljeni kao i gledatelji TV-a i pratitelji društvenih mreža širom svijeta je onaj u kojem se urušio glavni, stražnji toranj kojeg je čekala obnova. U jednom trenutku vatra se počela širiti i prema jednom od prednjih tornjeva no, srećom, zaustavljena je na vrijeme.


Vatrogasne ekipe svim su se svim silama trudile obuzdati plamen pri čemu su im od najveće koristi bili visoki kranovi i crijeva kojima su polijevali građevinu.

Odmah se postavilo pitanje – a zanimalo je to i američkog predsjednika Donalda Trumpa koji se oglasio na Twitteru – zašto u gašenju nisu sudjelovali kanaderi. Razlog je taj, pojasnili su kasnije vatrogasci, što bi izlijevanje ogromne količine vode na katedralu bez sumnje uzrokovalo potpuno urušavanje krova, a možda čak i zidova. Zato se pribjeglo gašenju šmrkovima u čemu je sudjelovalo više od 400 vatrogasaca. Jedan je gasitelj u požari teže ozlijeđen i on je, barem zasada, jedina žrtva.

Također, vatrogasci su oformili ljudski lanac te tako, što je brže moguće, iznosili iz katedrale u plamenu brojne umjetnine i relikvije neprocjenjive vrijednosti. Jedna od najvrjednijih relikvija je kruna od trnja za koju se vjeruje da je upravo ona koju je Isus imao na glavi prilikom raspeća. Tu su još i komad drveta za koji se vjeruje da je dio Isusovog križa, kao i čavao za kojeg se vjeruje da je u taj križ bio zabijen.

Parižani su se počeli spontano okupljati oko katedrale, u nevjerici su gledali kako plamen guta jedan od najvažnijih simbola Francuske, molili su se i počeli pjevati. Prizor je bio i više nego dirljiv.

Mjesto požara je posjetio i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je odmah najavio da će Francuska obnoviti katedralu “jer se to od nje očekuje”. Nije trebalo dugo čekati, a već su se javili brojni bogati donatori koji su obećali pomoći u prikupljanju sredstava za obnovu katedrale. Jedan od prvih je bio francuski milijarder François-Henri Pinault, inače suprug poznate glumice Salme Hayek, koji je rekao da će za obnovu donirati sto milijuna eura. Njegov primjer odmah je slijedio još jedan milijarder, Bernard Arnault, koji je rekao da će dati čak 200 milijuna eura.

Jutro je otkrilo stvarne razmjere štete koju je katedrali načinila vatra. Urušilo se dvije trećine gotičkog svoda crkve, no raskošni vitraji i većina unutrašnjosti ipak nije toliko stradala koliko se mislilo. Također, mnoge vrijedne skulpture izbjegle su vatru jer su prije požara odnesene na sigurno zbog renovacije koja je bila u pripremi.

Dan nakon strašnog požara, internetom i pogotovo društvenim mrežama počele su se širiti brojne lažne vijesti koje su kao uzrok požara okrivile teroristički napad, muslimane, ateiste, dežurne mrzitelje crkve i slično. Međutim, preliminarni nalazi istražitelja govore u prilog teoriji da je do požara došlo slučajno te da se radi o čistoj nesreći.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP