Prati nas

Vijesti

Treba li se predsjednika birati u Saboru? Kolinda kaže da ne treba

Opravdavaju li ograničene ovlasti predsjednika države novac i energiju utrošenu u izbore? Pitanje je to koje je posljednjih dana jasno artikulirano kroz istupe istaknutih ljudi SDP-a i Starta, a koji misle da nema opravdanja za predsjedničke izbore.

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović (foto: Siniša Bogdanić)

Opravdavaju li ograničene ovlasti predsjednika države novac i energiju utrošenu u izbore? Pitanje je to koje je posljednjih dana jasno artikulirano kroz istupe istaknutih ljudi SDP-a i Starta, a koji misle da nema opravdanja za predsjedničke izbore.

Puštajući probni balon o predsjedničkoj kandidaturi Zorana Milanovića, Peđa Grbin (SDP) je za Novi list rekao kako bi bilo idealno da on ujedno bude i posljednji predsjednik izabran izravnim glasovanjem građana. „Volio bih da on bude izabran za predsjednika Republike, a da onda inicira ustavne promjene kako bi se predsjednika ubuduće biralo u Saboru.“



I Dalija Orešković, predsjednica stranke Start, podržava ovu ideju. U vezi s mogućim kandidiranjem za predsjedničke izbore i suradnji sa Zoranom Milanovićem, Orešković je rekla kako su razgovarali, ali da se nisu dogovorili i da među njima ne postoji pakt. “Među nama postoje sličnost kako institucionalno urediti funkciju predsjednika države i kako ubuduće birati predsjednika, a to je u Hrvatskom saboru,” izjavila je Orešković.

Predsjednica: Dan mi prekratko traje

Oglasila se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Za RTL je kazala kako samo izravni izbor predsjedniku daje potrebnu političku težinu i neovisnost: “Ovlasti naravno proizlaze iz Ustava, te svoju dužnost obnašam u skladu s time. Najvažnije je da se predsjednik države brine za stabilnost državnih institucija. To se vidjelo tijekom parlamentarnih izbora, posebice 2016. kad se funkcija Predsjednice pokazala jamstvom stabilnosti političkog ustava. I zato mislim da samo izravni izbor predsjedniku daje potrebnu političku težinu i neovisnost, pogotovo ako ne gledamo svoj vlastiti reizbor, već ako želimo pošteno odraditi svoj mandat prema svakom građaninu.“

“Vlast je samo sredstvo za odgovorno služenje narodu, stoga držim da su ovlasti dovoljne: otvaram pitanja za koja vidim da su građanima važna u životu. Ponekad poželim da dan duže traje, da odradim što više posla i da sam u stanju pročitati sve što mi građani pišu“, rekla je predsjednica.

.

Vijesti

Mesić o raspadu Jugoslavije: Trebali smo dogovoriti oročenu konfederaciju

Posljednji predsjednik SFRJ i bivši hrvatski predsjednik misli da se Jugoslavija nije trebala raspasti u krvavom ratu. Umjesto toga, smatra, trebalo je uvesti pokusni politički model s ograničenim trajanjem.

Objavljeno

|

Autor

Posljednji predsjednik Jugoslavije

Bivši hrvatski predsjednik u dva mandata Stipe Mesić komentirao je u Sarajevu raspad Jugoslavije. „Najkraće rečeno – ovaj rat nije bio potreban. Završio je s više od 100.000 mrtvih, a granice se nisu promijenile niti za jedan milimetar“, kazao je Mesić.

„Dakle, oni koji su željeli svoje političke ciljeve ostvariti kroz rat, nisu to uspjeli, ali su ostavili razoreno gospodarstvo, ubijene, ranjene… Taj rat je za svaku osudu! A, mogli smo doći do jednog normalnog političkog dogovora koji bi se zvao “oročena konfederacija” na tri do pet godina, pa da vidimo – ako stvari idu, dobro, ako ne idu, opet svatko sebi, ali kao prijatelji, i opet bismo zajednički nastupali, ali bez ijednog mrtvog. Međutim, oni koji su htjeli rat očito su u tome uspjeli, ali nisu ostvarili svoje ciljeve“, rekao je bivši predsjednik za Deutsche Welle.



Mesić je sa Sarajevo Business foruma poručio: „Moja je poruka da zapamtimo sve što se događalo u povijesti, ali da rješavamo sadašnje izazove i da idemo u budućnost s otvorenim srcem i otvorenim željama koje možemo ostvariti.“

Nastavi čitati