Prati nas

Mozaik

projekt koji je ozdravio okoliš i dušu njegovog začetnika

Bračni par je za 20 godina pretvorio mrtvu pustopoljinu u šumu prepunu života

Jedan bračni par odlučio je preuzeti obiteljski ranč i čitavo područje zasaditi drvećem. 20 godina kasnije, na mjestu nekadeašnje pustinje nalazi se gusta i bogata šuma, a počele su se vraćati i divlje životinje. ‘Ovaj projekt nije izliječio samo okoliš, već i moju dušu’, kazao je Sebastião Ribeiro Salgado.

Objavljeno

|

foto: Sebastian Unrau/Unsplash

Prije gotovo 30 godina, brazilski fotonovinar Sebastião Ribeiro Salgado (75) vratio se iz istočne Afrike gdje je dokumentirao užase koji su se događali tijekom genocida u Ruandi. Nakon ovog traumatičnog projekta, Salgado je odlučio preuzeti obiteljski ranč za uzgoj stoke u Minas Geraisu – regiji koju je pamtio kao bujnu i živu prašumu.

Nažalost ovo područje je u međuvremenu prošlo drastičnu transformaciju – samo 0,5% površine ostalo je pošumljeno, a sve divlje životinje su nestale. “Ova zemlja je bila jednako bolesna kao i ja”, izjavio je za The Guardian.



Tada je njegova supruga Lélia došla do ideje: njih dvoje bi trebali nanovo zasaditi šumu. Kako bi pokrenuli ovaj naizgled nemogući projekt, oni su 1998. godine osnovali Instituto Terra – ekološku organizaciju koja je posvećena održivom razvoju doline rijeke Doce. Tijekom godina, Salgadovi i ekipa iz njihove organizacije su polako ali sigurno obnovili šumu na površini preko 7 kvadratnih kilometara te su je tako transformirali iz jalove zemlje u tropski raj.

Ovaj nekadašnji ranč sada je privatni prirodni rezervat koji predstavlja dom stotinama bijnih i životinjskih vrsta. Pored 293 vrste drveća, tu žive i 172 vrste ptica, 33 vrste sisavaca i 15 vrsta gmazova i vodozemaca – od kojih mnogi spadaju u ugrožene vrste. Kao što se i očekivalo, obnova šume je imala ogromni utjecaj na ekosistem i mikroklimu. Osim povratka biljaka i životinja, obnovilo su nekoliko izvora vode koji su nekad presušili, a čak su i lokalne temperature postale ugodnije.

Konačno, ova akcija spasila je i samog njezinog pokretača. “Svi insekti, ribe i ptice su se vratili”, priča Salgado, „i zahvaljujući obnovi ovog ekosistema ja sam ponovno rođen – ovo je za mene bio najvažniji trenutak.”

.

Mozaik

Žene bolje rade u toplijim prostorima

Svi koji su ikad radili na radnom mjestu koje dijele i žene i muškarci znaju da se najveće bitke uvijek vode oko otvaranja prozora ili pojačavanja grijanja. Znanstvenici su si dali truda i ustanovili zašto je to tako…

Objavljeno

|

Znanstvenici su podigli ulog u vječnoj borbi spolova oko temperature u uredima i ostalim radnim prostorima. Naime, otkrili su da mozgovi žena rade bolje na višim temperaturama. S druge strane, muškarci rade bolje kad su temperature nešto niže, pokazala je studija objavljena u časopisu PLOS One.

Istraživanje provedeno u Njemačkoj, ispitalo je sposobnost 500 muškaraca i žena da obave niz zadataka na različitim temperaturama.



Na višim temperaturama, žene bolje obavljaju zadatke koje uključuju matematiku i verbalno izražavanje, dok za muškarce vrijedi obrnuto. Za žene je poboljšanje u izvedbi kad je temperatura viša, značajno veće nego što se kod muškaraca na istoj temperaturi kvaliteta izvedbe smanji.

“Naša saznanja sugeriraju da bi radni prostori u kojima obitavaju i žene i muškarci možda povećali razinu produktivnosti ako bi termostat bio podešen na malo više”, stoji u studiji. Rezultati ove studije i nisu neka utjeha za žene koje na poslu moraju nositi dodatnu vestu, šal ili jaknu, no objašnjavaju zašto muškarci obučeni u odijelo i kravatu podese temperaturu na smrzavanje.

Nastavi čitati