Prati nas

Zdravlje

Mirisni i lijepi terapeuti

Cvijeće smanjuje stres i potrebu za analgeticima

Cvijeće kupujemo osobama koje želimo razveseliti ili kojima želimo na nečemu čestitati. No postoji i jako dobar razlog da sami sebe nagradimo s raskošnim buketom omiljenog cvjeća. Naime, znanstvena studija je pokazala da cvijeće ima pozitivan učinak na naše psiho-fizičko stanje.

Objavljeno

|

foto: Annie Spratt/Unsplash

Kupovina cvijeća je običaj kad nekome idemo u goste, nekoga želimo razveseliti ili mu na nečemu čestitati. No postoji još jedan razlog zašto bismo svi trebali stalno biti okruženi cvijećem. Naime, cvijeće smanjuje stres i tjeskobu.

Američko udruženje za hortikulturu provelo je studiju kako bi ustanovilo imaju li biljke terapeutski učinak na osobe koje se oporavljaju od operacije. Rezultati su bili i više nego zanimljivi. Znanstvenici su motrili 90 pacijenata koji su se oporavljali od operacije slijepog crijeva i koji su bili raspoređeni u sobe sa ili bez cvijeća te kroz određeni vremenski period pratili njihovu fizičku i psihičku reakciju.


Otkrili su da su pacijenti u sobama s cvijećem značajno rjeđe posezali za analgeticima, imali su niži sistolički tlak i sporije bilo, manje su patili od tjeskobe i umora te bili općenito bolje raspoloženi i optimističniji u vezi ishoda svoje bolesti.

I vrtlarenje je zdrav

Ovo nije prvo istraživanje koje je ispitivalo utjecaj cvijeća na ljude. Studija objavljena prije 11 godina u Britanskom časopisu sportske medicine ustanovila je da vrtlarenje ima isti učinak kao i odlazak u teretanu.  Čak i samo sat vremena takve lagane fizičke aktivnosti, može biti jednako učinkovito kao i tjelovježba. Dodatni je plus što nećete morati vrijeme provoditi u društvu oznojenih vježbača.

53. Međunarodna vrtna izložba Floraart - Zagreb
foto: Sandro Bura

Naravno, kućne biljke nemaju jednak učinak kao i boravak u vrtu no poznato je da kućne biljke popravljaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima, smanjuju stres pa čak i uzrokuju neke pozitivne promjene u električnoj aktivnosti mozga, aktivnosti srca i napetosti mišića.

Dakako, ako niste rođeni sa “zelenim prstom”, briga o biljkama može vam izazvati i ponešto stresa. No rješenje za vas u tom bi slučaju mogli biti sukulenti, vrlo otporne bilje koje mogu preživjeti čak i najnetalentiranije vlasnike.

Iako ništa ne može zamijeniti živo cvijeće, i krasan buket može vam značajno popraviti raspoloženje. Uz to, pažljivo raspoređeno cvijeće po prostoru može biti i odraz vašega stila te način da izrazite svoju kreativnost.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP