Prati nas

Aktivno starenje

Svjetla pozornice

I Maksimir ima kazališnu družinu. Kazališta za starije svakim je danom sve više

‘Ovo nam je već treća sezona kako radimo, družimo se i pripremamo predstave. Naša dramska skupina zove se ‘Treći čin’. Osnovu grupe čine korisnici Doma umirovljenika Maksimir, no imamo i neke polaznike koji ne stanuju u domu nego samo dođu na probe’, priča nam voditeljica grupe Maja Sviben.

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: Ruth Weitz/Pixabay)

Jeste li iklada čuli za Senior Theater? Poznavatelji engleskog jezika lako će prevesti ovu frazu: kazalište za starije. Takva kazališta pružaju starijim osobama šansu da pokažu svoju glumačku, pjevačku ili plesnu vještinu. Za neke je to i prilika da se napokon okušaju u nečemu o čemu dugo sanjaju ali nikad prije nisu imali prilike ili vremena, a zahvaljujući takvim projektima, neki će o njih možda i po prvi puta u životu stati na pozornicu i biti u središtu pažnje.

Zanimljivo, kazališta za starije jedna su od najbrže rastućih grana izvedbene umjetnosti, kako navodi Bonnie Vorenberg iz Senior Theatre centra u Portlandu u Sjedinjenim američkim državama. Naime, takvih kazališnih grupa samo u SAD-u ima čak 800, dok ih je 1999. bilo tek 79. Razlog porastu broja kazališta za starije ne treba tražiti samo u povećanom interesu i boljoj formi današnjih umirovljenika, već i u pojačanoj skrbi društva za starije osobe koja se onda očituje i u organiziranju takvih dramskih radionica.


Oni koji se odluče baviti glumom, mogu se podijeliti u tri kategorije: oni kojima je ovo prvi glumački pokušaj, oni koji su oduvijek željeli glumiti ali nisu imali prilike ili vremena i oni koji su se čitavog života bavili glumom i kazalištem pa to žele nastaviti i nakon odlaska u mirovinu. Kazališta za starije nemaju neku određenu formu, niti temu. To može biti i komedija, i drama, i mjuzikl, i romansa. Jedino je važno da se svi sudionici dobro zabavljaju i da im bude ugodno.

Kazalište za starije sve je češće i kod nas. Jednu takvu grupu pronašli smo u Centru za kulturu Maksimir te porazgovarali s njihovom voditeljicom Majom Sviben.

“Ovo nam je već treća sezona kako radimo, družimo se i pripremamo predstave. Naša dramska skupina zove se ‘Treći čin’. Osnovu grupe čine korisnici Doma umirovljenika Maksimir, no imamo i neke polaznike koji ne stanuju u domu nego samo dođu na probe”, priča nam Maja, inače dramaturginja i dramska pedagoginja s dvadesetogodišnjim iskustvom.

Maja Sviben (foto: Sandro Bura)

S obzirom da je u svojem dugogodišnjem kazališnom iskustvu radila s mnogim dobnim skupinama ljudi, zanimalo nas je jesu li dramske grupe umirovljenika po čemu specifične.

Da, to je doista zanimljivo. Naši polaznici imaju tu neku zaigranost kao da su djeca, a opet s druge strane prepuni su životnog iskustva pa je to doista zanimljiva kombinacija. Prije nego sam počela raditi ovdje u Centru Maksimir, radila sam s djecom i odraslim amaterskim glumcima pa je i meni bila novost imati grupu umirovljenika. Mogu reći da su doista sjajni pa mi je pravi gušt raditi s njima.

Zanimalo nas je kako izgleda stvaranje predstave? Radi li se po nekom dramskom predlošku?

Kad započnemo rad na predstavi, prvo krenemo s uvodnim radionicama pa se tek onda bacimo na samu predstavu. Poučavam ih kako izgleda dramska improvizacija pa onda iz te improvizacije na kraju nastane predstava. Mislim da je baš ta improvizacija za polaznike sjajna jer se opuste, budu životni, a ne moraju učiti tekst što bi nekima možda predstavljalo problem. I sama predstava onda nastaje iz tih improvizacija, iz njihovih priča i ideja ali tako da sâm tekst baš nije konktretno zapisan.

Koje su teme veših predstava?

Dosad smo imali dvije predstave. U jednoj se radilo o otvaranju posredničke agencije za sklapanje veza i brakova unutar jednog doma umirovljenika, a u drugoj je bila riječ o godišnjici mature na kojoj se susreću bivši školski kolege i rješavaju neke neriješene stvari iz prošlosti. Ove godine radimo predstavu koja govori o vlasniku hotela koji taj hotel pokušava pretvoriti u dom umirovljenika. Predstave uglavnom budu duhovite, iako komedija nije nešto čemu posebno težimo. Ne “kupujemo” publiku na taj način, da tako kažem. No većinom se ipak dogodi da bude smijeha.

Dramska skupina “Treći čin” (foto: Maja Sviben)

Što polaznicima dramsih radionica znače ti susreti?

Pa sudeći po njihovom veselju i entuzijazmu, vjerujem da im znače jako mnogo. Pretpostavljam i da im pomažu u olakšavanju nekih zdravstvenih tegoba. Nemam za to nikakvih znanstvenih dokaza, ali je za pretpostaviti da će se čak i oni koji imaju neke zdravstvene poteškoće bolje osjećati nakon što provedu vrijeme u dobrom društvu i radeći zabavne stvari. Također, glumeći nekoga drugoga i progovarajući o nekim temama “iz tuđih cipela”, ponekad je lakše suočiti se i s vlastitim životnim problemima.

Kako se rješava pitanje treme? Sigurno je, barem povremeno, ima.

Pa da, neki imaju veću, a neki manju tremu, ali uglavnom se s njom dosta dobro nose. Na početku, kad se netko tek pridruži našoj skupini, možda mu treba nešto više vremena da se opusti, no to sve na kraju ispadne dobro. Svatko se s tremom nosi na svoj način, nekima ona čak i pomaže. Neki pak kažu da uopće nemaju tremu, nego više neko uzbuđenje. Ali sve je to normalno.

Koliko polaznika imaju dramske radionice i kada se sastajete?

Trenutno ima sedam polaznika, a nadam se da će ih biti još. Neki, nažalost, više ne dolaze zbog zdravstvenih problema. Radionice imamo jednom tjedno i taj smo termin, ne biste vjerovali, jedva uspjeli dogovoriti s obzirom na sve druge obaveze koje polaznici imaju. Jako su aktivni, idu na razne tečajeve, druže se i, zapravo, nemaju vremena, koliko god to neobično zvučalo. Tako da se na dramskim radionicama okupljamo jednom tjedno. Kad predstavu dovršimo, prikazujemo je u Domu umirovljenika Maksimir, ali i na Domskim danima koji se održavaju u Domu na Iblerovom trgu u Zagrebu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Aktivno starenje

10 lakih načina kako učiniti um oštrijim

Mozak je kao mišić – što ga se više vježba, on je jači i brži. Brojne studije pokazale su da čitanje knjiga ili igranje šaha ima pozitivan učinak na stanje uma, no ima još trikova koje možete odmah isprobati.

Objavljeno

|

Što možemo učiniti da bi nam mozak radio bolje – pogotovo kad zađemo u neke godine? Znanost može ponuditi mnogo odgovora na to pitanje, piše portal Big Think. Donosimo nekoliko stvari koje možete napraviti odmah – čim završite s čitanjem ovog članka (što je samo po sebi dobra vježba za um):

1. Prestanite s multitaskingom

Raditi više stvari odjednom vašem je mozgu zapravo nemoguće, što su potvrdile brojne studije, kaže neuroznanstvenik Daniel Levitin. Ako radite više stvari odjednom, vaš mozak se neće kako spada usredotočiti niti na jednu od njih. Umjesto toga, fokusirajte se na jedan po jedan zadatak i potpuno mu se posvetite prije nego prijeđete na novi zadatak. Multitasking lomi vašu koncentraciju, iscrpljuje vaše neuronske kapacitete, umara vas, a po svoj priliciništa od zadataka nećete obaviti kako spada kao da ste im se posvetili jednom po jednom.


2. Čitajte knjige

Ne samo da čitanje povećava vašu fluidnu i emocionalnu inteligenciju, već su znanstvenici otkrili da stvara nove količine bijele materije u mozgu što pomaže u boljoj komunikaciji. To pomaže mozgu da učinkovitije procesuira informacije.

3. Meditirajte

Nedavne studije pokazale su da meditacija otklanja stres i doista mijenja vaš mozak. Vrsta meditacije koju prakticirate utječe i na vrstu promjena koja će se dogoditi u vašem mozgu.

4. Dižite utege

Istraživanja pokazuju da vježbanje s opterećenjem barem dva puta dnevno pomaže vašem mozgu da radi bolje te smanjuje rizik od demencije, pogotovo kod starijih osoba.

5. Počnite učiti novi jezik

Znanstvenici su ustanovili da su ljudi koji govore bar još jedan jezik, osim materinjeg, u posebnoj prednosti jer zadatke obavljaju s manje napora, zbog čega im i mozak „bolje stari“. Jedna je kanadske studija pokazala da ljudi koji govore dva jezika obrađuju podatke na ekonomičniji način i pri tome koriste manje sklopova u mozgu. Osim toga, višejezičnost vas čini otvorenijima drugim kulturama zbog čega su i putovanaj zabavnija.

6. Igrajte šah

Brojne su studije pokazale da igrači šaha imaju bolje razvijeno raspoznavanje uzoraka, koriste obje polutke mozga za donošenje odluka, a mozgovi vrhunskih igrača pokazuju veću prirodnu učinkovitost u rješavanju problema. Šah je također dobar za poboljšanje pamćenja jer vas igra prisiljava da u glavi držite više različitih kmbinacija i varijabli.

7. Jedite sa štapićima

Ako to već ne činite, svakako pokušajte zamijeniti dosadašnji pribor za jelo štapićima jer vam to može pomoći u stvaranju novih dendrita – ogranaka novih neurona. To će pomoći i u komunikaciji između stanica mozga, kaže neurobiolog Lawranz Katz u svojoj knjizi “Keep your brain alive” (Održite mozak živim, op.MV) koja nudi 83 vježbe za popravljanje forme mozga. Jedenje sa štapićima će vas nagnati da više razmišljate o jelu što nije dobro samo za mozak, već i za probavu i unos kalorija.

8. Mislite pozitivno

Naučite li misliti pozitivno, doslovno možete reprogramirati svoj mozak. Znanstvenici su dokazali da ako svjesno promijenite svoj proces razmišljanja (meditacijom ili na neki drugi način), možete privoliti svoj mozak da počne razmišljati lijevom, umjesto desnom stranom. Bit ćete manje nervozni, imati više energije i sveukupno biti sretniji.

9. Plešite

Istraživanja pokazuju da ples povećava brzinu kojom vaš mozak procesuira informacije jer se radi o jedinstvenoj kombinaciji kognitivne, tjelesne i društvene aktivnosti. To bi također moglo usporiti proces starenja i potaknuti veću proizvodnju bijele tvari nego što su to u stanu aktivnosti poput hodanja ili istezanja.

10. Naspavajte se

Brojne studije pokazale su da manjak sna dovodi do niza bolesti, poput bolesti srca, dijabetesa, depresije, a može potaknuti i napadaje. Također, ima negativan učinak na pamćenje i razmišljanje. Zbog nedovoljnog ste sna u većoj opasnosti da činite greške pa će se početi pojavljivati “kognitivni propusti”, kaže doktor Itzak Fried te naglašava da neuroni ne mogu raditi dobro ako niste naspavani.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP