Prati nas

Aktivno starenje

Svjetla pozornice

I Maksimir ima kazališnu družinu. Kazališta za starije svakim je danom sve više

‘Ovo nam je već treća sezona kako radimo, družimo se i pripremamo predstave. Naša dramska skupina zove se ‘Treći čin’. Osnovu grupe čine korisnici Doma umirovljenika Maksimir, no imamo i neke polaznike koji ne stanuju u domu nego samo dođu na probe’, priča nam voditeljica grupe Maja Sviben.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: Ruth Weitz/Pixabay)

Jeste li iklada čuli za Senior Theater? Poznavatelji engleskog jezika lako će prevesti ovu frazu: kazalište za starije. Takva kazališta pružaju starijim osobama šansu da pokažu svoju glumačku, pjevačku ili plesnu vještinu. Za neke je to i prilika da se napokon okušaju u nečemu o čemu dugo sanjaju ali nikad prije nisu imali prilike ili vremena, a zahvaljujući takvim projektima, neki će o njih možda i po prvi puta u životu stati na pozornicu i biti u središtu pažnje.

Zanimljivo, kazališta za starije jedna su od najbrže rastućih grana izvedbene umjetnosti, kako navodi Bonnie Vorenberg iz Senior Theatre centra u Portlandu u Sjedinjenim američkim državama. Naime, takvih kazališnih grupa samo u SAD-u ima čak 800, dok ih je 1999. bilo tek 79. Razlog porastu broja kazališta za starije ne treba tražiti samo u povećanom interesu i boljoj formi današnjih umirovljenika, već i u pojačanoj skrbi društva za starije osobe koja se onda očituje i u organiziranju takvih dramskih radionica.


Oni koji se odluče baviti glumom, mogu se podijeliti u tri kategorije: oni kojima je ovo prvi glumački pokušaj, oni koji su oduvijek željeli glumiti ali nisu imali prilike ili vremena i oni koji su se čitavog života bavili glumom i kazalištem pa to žele nastaviti i nakon odlaska u mirovinu. Kazališta za starije nemaju neku određenu formu, niti temu. To može biti i komedija, i drama, i mjuzikl, i romansa. Jedino je važno da se svi sudionici dobro zabavljaju i da im bude ugodno.

Kazalište za starije sve je češće i kod nas. Jednu takvu grupu pronašli smo u Centru za kulturu Maksimir te porazgovarali s njihovom voditeljicom Majom Sviben.

“Ovo nam je već treća sezona kako radimo, družimo se i pripremamo predstave. Naša dramska skupina zove se ‘Treći čin’. Osnovu grupe čine korisnici Doma umirovljenika Maksimir, no imamo i neke polaznike koji ne stanuju u domu nego samo dođu na probe”, priča nam Maja, inače dramaturginja i dramska pedagoginja s dvadesetogodišnjim iskustvom.

Maja Sviben (foto: Sandro Bura)

S obzirom da je u svojem dugogodišnjem kazališnom iskustvu radila s mnogim dobnim skupinama ljudi, zanimalo nas je jesu li dramske grupe umirovljenika po čemu specifične.

Da, to je doista zanimljivo. Naši polaznici imaju tu neku zaigranost kao da su djeca, a opet s druge strane prepuni su životnog iskustva pa je to doista zanimljiva kombinacija. Prije nego sam počela raditi ovdje u Centru Maksimir, radila sam s djecom i odraslim amaterskim glumcima pa je i meni bila novost imati grupu umirovljenika. Mogu reći da su doista sjajni pa mi je pravi gušt raditi s njima.

Zanimalo nas je kako izgleda stvaranje predstave? Radi li se po nekom dramskom predlošku?

Kad započnemo rad na predstavi, prvo krenemo s uvodnim radionicama pa se tek onda bacimo na samu predstavu. Poučavam ih kako izgleda dramska improvizacija pa onda iz te improvizacije na kraju nastane predstava. Mislim da je baš ta improvizacija za polaznike sjajna jer se opuste, budu životni, a ne moraju učiti tekst što bi nekima možda predstavljalo problem. I sama predstava onda nastaje iz tih improvizacija, iz njihovih priča i ideja ali tako da sâm tekst baš nije konktretno zapisan.

Koje su teme veših predstava?

Dosad smo imali dvije predstave. U jednoj se radilo o otvaranju posredničke agencije za sklapanje veza i brakova unutar jednog doma umirovljenika, a u drugoj je bila riječ o godišnjici mature na kojoj se susreću bivši školski kolege i rješavaju neke neriješene stvari iz prošlosti. Ove godine radimo predstavu koja govori o vlasniku hotela koji taj hotel pokušava pretvoriti u dom umirovljenika. Predstave uglavnom budu duhovite, iako komedija nije nešto čemu posebno težimo. Ne “kupujemo” publiku na taj način, da tako kažem. No većinom se ipak dogodi da bude smijeha.

Dramska skupina “Treći čin” (foto: Maja Sviben)

Što polaznicima dramsih radionica znače ti susreti?

Pa sudeći po njihovom veselju i entuzijazmu, vjerujem da im znače jako mnogo. Pretpostavljam i da im pomažu u olakšavanju nekih zdravstvenih tegoba. Nemam za to nikakvih znanstvenih dokaza, ali je za pretpostaviti da će se čak i oni koji imaju neke zdravstvene poteškoće bolje osjećati nakon što provedu vrijeme u dobrom društvu i radeći zabavne stvari. Također, glumeći nekoga drugoga i progovarajući o nekim temama “iz tuđih cipela”, ponekad je lakše suočiti se i s vlastitim životnim problemima.

Kako se rješava pitanje treme? Sigurno je, barem povremeno, ima.

Pa da, neki imaju veću, a neki manju tremu, ali uglavnom se s njom dosta dobro nose. Na početku, kad se netko tek pridruži našoj skupini, možda mu treba nešto više vremena da se opusti, no to sve na kraju ispadne dobro. Svatko se s tremom nosi na svoj način, nekima ona čak i pomaže. Neki pak kažu da uopće nemaju tremu, nego više neko uzbuđenje. Ali sve je to normalno.

Koliko polaznika imaju dramske radionice i kada se sastajete?

Trenutno ima sedam polaznika, a nadam se da će ih biti još. Neki, nažalost, više ne dolaze zbog zdravstvenih problema. Radionice imamo jednom tjedno i taj smo termin, ne biste vjerovali, jedva uspjeli dogovoriti s obzirom na sve druge obaveze koje polaznici imaju. Jako su aktivni, idu na razne tečajeve, druže se i, zapravo, nemaju vremena, koliko god to neobično zvučalo. Tako da se na dramskim radionicama okupljamo jednom tjedno. Kad predstavu dovršimo, prikazujemo je u Domu umirovljenika Maksimir, ali i na Domskim danima koji se održavaju u Domu na Iblerovom trgu u Zagrebu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Aktivno starenje

Želite li brojati dupine ili paziti na planinsko bilje? Može!

Hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere i to za poslove koji su san snova: brojanje i evidencija dupina i galebova, izgradnja suhozida, tradicijsko vrtlarstvo, zaštita planinskog bilja…

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Ah, kad jednom budem u penziji napokon ću imati vremena baviti se onim u čemu uživam!” Sigurno ste mnogo puta čuli ovakvu ili sličnu rečenicu, a možda ste je i sami koji put izgovorili. No kad penzija jednom dođe, vrlo je lako prepustiti se zovu kauča i daljinskog upravljača i zaboraviti da smo jednom maštali o tome da provodimo vrijeme u prirodi, zasadimo vrt, uzgajamo masline ili naučimo izgrađivati suhozide.

Ako i vi spadate u one koji bi željeli raditi nešto zanimljivo i korisno i pritom boraviti u prirodi, ali im treba mali poticaj, hrvatski nacionalni i parkovi prirode oglasili su da traže volontere. Ako vam ovo već sada zvuči primamljivo, čekajte da vidite detalje.


Park prirode Medvednica

Pridružite se volonterskom timu u Parku prirode Medvednica i postanite Medvednički anketar. Time ćete nam pomoći u istraživanju strukture i stavova posjetitelja Medvednice te unapređenju sustava praćenja posjećivanja i komunikacije s posjetiteljima.

Na Medvednici možete pomoći i u priređivanju tradicionalnih festivala tijekom godine i dati svoj doprinos promoviranju prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao i pomoći u zaštiti vodozemaca Medvednice.

Žumberak

Na Žumberku se traže volonteri za prikupljanju vrijednih podataka o stanju kornjaša koji su potrebni u planiranju preporučenih smjernica za upravljanje područjima u kojima žive ovi sitni, ali bitni stanovnici naših šuma.

Papuk

Javna ustanova Park prirode Papuk kroz uspostavu nove turističke infrastrukture Eko kampa Duboka želi omogućiti populaciji školske djece nove edukacijske programe i produljenje boravka na višednevnim radionicama škola u prirodi za što su im prijeko potrebni volonteri.

Lonjsko polje

U Lonjskom polju traže volontere za uzgoj tradicijskog vrta a potrebno je čak pet osoba.

Telašćica

Prijavite se za volontiranje u Parku prirode “Telašćica” na Dugom otoku i pomognite u restauraciji stoljetnih maslinika i suhozida.

Mljet

Zaljubljenik ste u fotografiju i prirodu? Provedite tjedan dana na Zelenom otoku i donesite dašak umjetnosti u naš Park! Ovisno o dobu godine, imat ćete priliku dokumentirati živi svijet, aktivnosti u Parku, običaje i tradiciju, kulturne spomenike ili razna događanja.

Na Mljetu su potrebni i anketari posjetitelja Nacionalnog parka Mljet kako bi na temelju njihovih dojmova, mišljenja i prijedloga mogli poboljšati izbor i kvalitetu usluga koje su im na raspolaganju te unaprijediti razinu zaštite prirode.

Osin toga, na otoku Mljetu su dobrodošli i volonteri koji bi pomogli u izgradnji planinarskih puteva i čišćenju mljetskih uvala.

Papuk i Sjeverni Velebit

Ova dva parka prirode traže volontere za uzgoj i čuvanje planinskih biljaka. U Nacionalnom parku Sjeverni Velebit rade na obnovi botaničkog vrta i treba ih svaka pomoć koju mogu dobiti, a na Papuku treba zaštititi budući botanički rezervat na brdu Turjak.

Risnjak

Pridružite se ekipi u Nacionalnom parku Risnjak i iskušajte se u izradi šindre – tradicionalnog drvenog pokrova prirodne ljepote. Uz to što ćete izučiti jedan stari zanat, pomoći ćete u popravku i pokrivanju krovova kuća u sklopu Parka.

Plitvička jezera

Dođite na Plitvička jezera – jedinstveni nacionalni park u srcu Europe i prirodno područje na Listi svjetske baštine – i pomozite u njegovom očuvanju. Jedino ćemo tako priču o njegovoj ljepoti i vrijednosti moći ispričati i pokazati svima onima koji ju još nisu čuli i vidjeli.

Kornati

Na Kornatima traže volontere za praćenje i popisivanje dupina i galebova što su svakako poslovi iz snova. Pomozite u očuvanju ovih lijepih životinja u jednom od naših najljepših nacionalnih parkova.

Sve detalje o mjestima na kojima možete volontirati, kao i detalje o prijevozu, smještaju, zadacima i kontakt osobama, pronađite na ovom linku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP