Prati nas

Vijesti

Gong traži da Vlada objavi trošak kampanje protiv referenduma

Preporuke Venecijanske komisije kažu da vlasti moraju davati objektivne informacije o referendumskim inicijativama, te da korištenje javnih sredstava u kampanjama mora biti ograničeno.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Gong je pozvao Vladu da javnosti objavi troškove svoje protukampanje kojom građanima poručuje da će zahtjevi sindikalne inicijative “67 je previše” koštati državni proračun 45 milijardi kuna. Trošenje novca za televizijsku protukampanju je netransparentno, smatraju u Gongu. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

S obzirom na to da se posljednjim televizijskim spotom o mirovinskoj reformi direktno uključila u kampanju protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, Gong poziva Vladu da javnosti pokaže troškove svoje protukampanje.


Građanke i građane Vlada plaši procjenama da će zahtjevi sindikalne inicijative “67 je previše” koštati 45 milijardi kuna, trošeći netransparentno javni novac za televizijske reklame u svojoj protureferendumskoj kampanji. Pri tome je Vlada Andreja Plenkovića sindikatima, odnosno svim inicijatorima referenduma postrožila pravila za transparentnost, što Gong pozdravlja, no problematično je što su sebi ostavili prostor da od javnosti kriju troškove protukampanje.

Vlada se time stavila u privilegirani položaj u odnosu na referendumske inicijative. Iz Gonga smo već upozoravali kako je Vlada, suprotno preporukama Venecijanske komisije, samo tjedan dana uoči izbora donijela novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Time su postrožena pravila za referendumske inicijative, bez da je u potpunosti reguliran sam postupak referenduma, uloga vlasti, kao i izvještavanje protu-referendumskih inicijativa.

Pitanje financiranja referenduma trebalo se rješavati u istom “paketu” s donošenjem novog Zakona o referendumu. No, umjesto toga, ministar uprave Lovro Kuščević osnovao je radnu skupinu za novi zakon koja se uopće nije sastala, te se oteže dovoljno dugo, čime se Vladi omogućuje da novcem poreznih obveznika netransparentno proziva sindikate. Preporuke Venecijanske komisije kažu da vlasti moraju davati objektivne informacije o referendumskim inicijativama, te da korištenje javnih sredstava u kampanjama mora biti ograničeno, zato Gong poziva Vladu na transparentnost.

Također, pozivamo Državno izborno povjerenstvo (DIP) da podrži Gongov zahtjev za transparentnost vlasti u kampanji, te kao i sindikate, uputi Vladu na prijavu troškova.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP