Prati nas

Vijesti

Gong traži da Vlada objavi trošak kampanje protiv referenduma

Preporuke Venecijanske komisije kažu da vlasti moraju davati objektivne informacije o referendumskim inicijativama, te da korištenje javnih sredstava u kampanjama mora biti ograničeno.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Gong je pozvao Vladu da javnosti objavi troškove svoje protukampanje kojom građanima poručuje da će zahtjevi sindikalne inicijative “67 je previše” koštati državni proračun 45 milijardi kuna. Trošenje novca za televizijsku protukampanju je netransparentno, smatraju u Gongu. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

S obzirom na to da se posljednjim televizijskim spotom o mirovinskoj reformi direktno uključila u kampanju protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, Gong poziva Vladu da javnosti pokaže troškove svoje protukampanje.



Građanke i građane Vlada plaši procjenama da će zahtjevi sindikalne inicijative “67 je previše” koštati 45 milijardi kuna, trošeći netransparentno javni novac za televizijske reklame u svojoj protureferendumskoj kampanji. Pri tome je Vlada Andreja Plenkovića sindikatima, odnosno svim inicijatorima referenduma postrožila pravila za transparentnost, što Gong pozdravlja, no problematično je što su sebi ostavili prostor da od javnosti kriju troškove protukampanje.

Vlada se time stavila u privilegirani položaj u odnosu na referendumske inicijative. Iz Gonga smo već upozoravali kako je Vlada, suprotno preporukama Venecijanske komisije, samo tjedan dana uoči izbora donijela novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Time su postrožena pravila za referendumske inicijative, bez da je u potpunosti reguliran sam postupak referenduma, uloga vlasti, kao i izvještavanje protu-referendumskih inicijativa.

Pitanje financiranja referenduma trebalo se rješavati u istom “paketu” s donošenjem novog Zakona o referendumu. No, umjesto toga, ministar uprave Lovro Kuščević osnovao je radnu skupinu za novi zakon koja se uopće nije sastala, te se oteže dovoljno dugo, čime se Vladi omogućuje da novcem poreznih obveznika netransparentno proziva sindikate. Preporuke Venecijanske komisije kažu da vlasti moraju davati objektivne informacije o referendumskim inicijativama, te da korištenje javnih sredstava u kampanjama mora biti ograničeno, zato Gong poziva Vladu na transparentnost.

Također, pozivamo Državno izborno povjerenstvo (DIP) da podrži Gongov zahtjev za transparentnost vlasti u kampanji, te kao i sindikate, uputi Vladu na prijavu troškova.

.

Vijesti

Borić: ‘Umjesto promjene datuma Dana državnosti, trebalo bi uvesti građanski odgoj’

‘Trebao bi Plenković vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole’, kaže Borić.

Objavljeno

|

Autor

Sada je službeno – HDZ namjerava promijeniti datum Dana državnosti. “30. svibnja je jedini pravi Dan državnosti”, napisali su na službenim Facebook stranicama i dodali da je taj datum neizbrisivo ostao u emociji i sjećanju hrvatskog naroda.

“Moram reći da je malo neobično da u tijeku europskih izbora govorimo o nacionalnoj temi. Izgleda da i ova treba motivirati njegove birače. Plenković je zaboravio da su tu promjenu nudili i Karamarko i Sanader. Nadam se da neće završiti kao njih dvojica. Definitivno su ti dani zbunjujući, imamo Dan državnosti, Dan neovisnosti… Građani su zbunjeni koji od tih praznika treba obilježavati”, komentirala je u programu N1 televizije Rada Borić zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice.



“Odjednom imate tri neka datuma i ljudi ne znaju koji bi bio glavni državotvorni praznik”, kaže Borić i dodaje: “Ono što bi Plenković treba vidjeti je da nije rješenje da se mijenja datum. Trebao bi vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole.”

Dan državnosti blagdan je koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

Nastavi čitati