Prati nas

Mozaik

Iskustva pacijenata

Gordana (73): Liječnici i sestre su vrijedne pčele radilice, ali oprema je očajna

‘U zadnje vrijeme je bilo puno napisa o liječnicima, o pogreškama, o problemima, ljudi su nezadovoljni. A kako bolestan čovjek može biti zadovoljan? No moje iskustvo s doktorima je sjajno. Kažem, s doktorima, medicinskim sestrama i ostalim osobljem – same bolnice koje su grozne i zapuštene neću ni komentirati – ali doktori i sestre, pa to su vrijedne pčele radilice.’

Objavljeno

|

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

Napisi o hrvatskom zdravstvu mogli bi se ugrubo podijeliti u dvije skupine: s jedne strane tu su su izvještaji o očajnom općem stanju u zdravstvu, dotrajalosti opreme i predugim listama čekanja, a s druge strane možete čitati o nevjerojatnim uspjesima naših liječnika koji nerijetko uspješno obavljaju zahvate koji se izvode malogdje na svijetu.

Kako to dvoje može istovremeno bit istina? Nevjerojatno, ali – može. To je tako jer zalaganje pojedinaca i timova često prevladava sve nevolje izazvane dotrajalom opremom ili birokratskim zavrzlamama.


Upravo takvo je mišljenje gospođe Gordane (73) iz Daruvara koja nam je opisala svoje nedavno iskustvo. “Voljela bih reći nešto o našim doktorima i medicinskim sestrama. U zadnje vrijeme je bilo puno napisa o liječnicima, o pogreškama, o problemima, ljudi su nezadovoljni. A kako bolestan čovjek može biti zadovoljan? No moje iskustvo s doktorima je sjajno. Kažem, s doktorima, medicinskim sestrama i ostalim osobljem – same bolnice koje su grozne i zapuštene neću ni komentirati – ali doktori i sestre, pa to su vrijedne pčele radilice”, govori nam Gordana.

“Dogodilo se tako da sam nedavno završila na Hitnoj. Bilo je već iza ponoći i bio je vikend. Otišli smo do Pakraca kamo i inače idu svi iz Daruvara jer u samom Daruvaru bolnice nema. Kad smo stigli, na Hitnom prijemu nije bilo nikoga, samo dežurni liječnik i sestra. Primili su me odmah i bili vrlo ljubazni. Kazali su mi da je za moje stanje potreban manji operativni zahvat, no da ga ne mogu obaviti odmah jer trenutno nema anesteziologa i da se vratim u ponedjeljak. Rekla sam im, pola u šali a pola ozbiljno, da ako sad odem kući, više se neću vratiti pa su me smjestili u bolničku sobu gdje sam ostala do ponedjeljka kad mi je obavljen zahvat. Sa mnom u sobi bila je još jedna gospođa koja je prošla nešto slično. Rekla mi je da ću ubrzo nakon zahvata moći ići kući. Tako je i bilo. Kazali su mi da se rezultate biopsije čeka oko deset dana, no iz bolnice su me zvali već nakon tri dana. Čim je stigao poziv, znala sam da nije dobro. Nalazi su pokazali da se radi o malignim promjenama na maternici. U Pakracu su mi rekli da je najbolje mjesto za nastavak liječenja Petrova bolnica u Zagrebu.

U Zagrebu me primio doktor Lešin, sjajan stručnjak i brižan liječnik. Objasnio mi je da je moja situacija istovremeno i loša i dobra: loša jer je rak uvijek loša vijest, a dobra jer se nalazi na organu koji mi, zapravo, više ne treba tako da će operacijom ukloniti svo zahvaćeno tkivo. Sama operacija nastupila je svega nekoliko tjedna od pojave prvih simptoma. Zahvat je prošao u redu, a što se poslijeoperativnog razdoblja tiče, ne mogu dovoljno zahvaliti svim doktorima, sestrama i čistačicama koje su brinule o meni. Oni svi rade užasno težak posao, no obavljaju ga bez previše muke. Baš svi zaslužuju ogromnu pohvalu tako da mogu reći da dok god imamo takve zdravstvene radnike, nemamo što brinuti. Liječnici i medicinsko osoblje doista ne mogu dovoljno nahvaliti jer znam u kakvim uvjetima rade.

Tijekom jedne vizite je liječnik spočitnuo jednoj sestri zašto nije namjestila krevet tako da mogu sjediti i lakše piti, na što mu je ona odgovorila: ‘Ali doktore, ja radim pet poslova!’ Točno tako i jest! One poput vrijednih pčelica oblijeću oko svojih pacijenata, te ovome treba promijeniti posteljinu, te onome treba pomoći da ode na WC, te ovome izvaditi krv, te onome donijeti vodu. Svi su vrijedni da vrijedniji ne mogu biti.

Koliko se čeka na pregled?
foto: Mojevrijeme.hr

A oprema? Oprema je posve druga priča

Međutim, stanje samih bolnica posve je druga stvar. Kreveti su dotrajali, prozori ne dihtaju, sve je staro i po nekoliko desetljeća. Mislila sam da je u Pakracu oprema takva jer se ipak radi o manjoj sredini i još k tome pogođenoj ratom, no kad sam došla u bolnicu u Zagreb vidjela sam da je stanje slično. Jasno mi je da nije isto u svim bolnicama i na svim odjelima, ali ja govorim ono što sam vidjela na svoje oči. Čujem da je rodilište obnovljeno, ali onkološki odjel je star i derutan. Također, razumijem da je neka oprema skupa, neki posebni uređaji, CT- i, magnetne rezonance i takve stvari, no ne vjerujem da se u proračunu baš nikako ne može naći novca za bojanje zidova ili nove stolce u čekaonici.

Trenutno sam u postupku liječenja kemoterapijom. I ponovno imam samo riječi hvale za liječnike, a posebno bih istaknula doktoricu Katić iz Petrove i sve sestre koje se stvarno trude olakšati nam boravak ubolnici. Najjača stavka našeg zdravstva definitivno su ljudi, liječnici, sestre, svo medicinsko osoblje, no onaj tko bi trebao voditi brigu o opremi i administrativnim stvarima definitivno nije napravio svoj posao”, kaže nam gospođa Gordana.

Po svemu – sredina

No kakvo je naše zdravstvo u odnosu na druge? Najtočnije bi bilo reći da je negdje u sredini i to po svemu – i izdvajanju za zdravstvo, ali i dostupnosti i kvalitetne konačne usluge.

Europske zemlje koje izdvajaju najviše za zdravstvo su Njemačka (11,15 posto BDP-a), Švedska (11,01 posto BDP-a) i Francuska (11,00 posto), a zemlje koje najmanje izdvajaju su Rumunjska (4,95 posto BDP-a), Latvija (5,7 posto BDP-a) i, zanimljivo, Luksemburg koji izvaja samo 6,05 posto – no valja imati na umu da je BDP Luksemburga ogroman tako da je njihovih 6,05 posto jako velik iznos.

A gdje je Hrvatska? Hrvatska izdvaja 7,37 posto BDP-a po čemu je otprilike na sredini. Ipak, percepcija da je naše zdravstvo jedino koje je u problemima nije točna. O poteškoćama u zdravstvenom sustavu svojih zemalja ispričali su nam žitelji Madžarske, Austrije, Italije i Bugarske. I sve rečeno zvuči jako poznato.

Druge zemlje – slični problemi

Mađarska, Tamas (45)

Problem u Mađarskoj je taj što liječnici napuštaju zemlju u potrazi za bolje plaćenim poslovima na Zapadu. Tako je više-manje u svim zemljama istočne Europe. Liste čekanja za preglede su duge i javne bolnice se muče da održe standard, a to je tako uglavnom zato jer vlada ograničava sredstva koja bi omogućila poboljšanje zdravstvenog sustava. Možda to rade namjerno.

Jaz između bogatih i siromašnih se produbljuje, a kako ne postoji stabilna srednja klasa, taj jaz je sve veći i veći. Ako želite kvalitetnu uslugu, bilo od zubara, ginekologa ili nekog drugog specijaliste, prisiljeni ste ići privatno. Mislim da je sistem pun problema, ali zdravstvo i obrazovanje u ovom trenutku vladi nisu prioritet, iako je upravo to dvoje ključ uspjeha u budućnosti.

Austrija, Tihomir (47)

Već nekoliko godina živim u Beču i mogu reći da austrijsko zdravstvo nije ništa bolje od hrvatskog. Da, znam da čudno zvuči ali tako je. Opisat ću vam i zašto. U Austriji možete uzeti privatno ili državno osiguranje. Mi imamo državno i ne plaćamo ga baš malo. Kad jednom uđete u postupak, zdravstvena skrb će biti prilično dobra ali je problem do liječnika uopće doći. Kad dođete na Hitnu, čekat ćete satima. Satima se čeka i kod pedijatra ako uopće kod nekoga i nađete mjesta.

Jednom sam došao s malim djetetom koje je imalo jako visoku temperaturu i nitko na nas nije obraćao pozornost. Bio sam toliko iznerviran da sam pred punom čekaonicom vikao na liječnicu čemu joj služi ta Hipokratova zakletva koju je položila. Mahao sam kreditnom karticom i pitao je gdje moram ovo provući a da nas prime. Još jedan problem su liste čekanja na određene preglede. Ljudi možda misle da se čeka samo u Hrvatskoj, ali nije tako. Naravno, možete vi ići privatno što će biti značajno skuplje, ali ni tad vam nitko ne jamči da ćete brzo doći na red ako vam treba baš neka posebna pretraga.

Italija, Victoria (37)

U Italiji se za zdravstvo izdvaja 8 posto BDP-a, odnosno oko 3.400 eura godišnje po osobi i to je jedan od najnižih troškova u Europi s obzirom da su rezultati prilično dobri. Nedavno je talijansko zdravstvo proglašeno četvrtim najboljim na svijetu. No to ne znači da nema problema. I tu su liste čakanja jako duge, za neke se zahvate čeka mjesecima.

U Italiji ne trebate policu osiguranja da se liječite u javnoj bolnici, no ovisno o problemu i potrebama postoji plaćanje participacije. Postoje pritisci da se ide privatnom liječniku, no zanimljivo je da će vas određeni pregledi kod privatnika koštati manje nego što biste platili iznos participacije da ste se liječili u državnoj bolnici. Ipak, mnogi si ne mogu priuštiti skoro nikakav izdatak za liječenje pa su prisiljeni zadovoljiti se time što dobiju.

Bugarska, Petia (52)

U teoriji, svi su građani Bugarske pokriveni zdravstvenim osiguranjem za koje se automatski odvaja jedan dio plaće. No u praksi gotovo za sve preglede tražit će vas neku participaciju. Cijene pregleda za strance su nešto više. Općenito stanje nije baš najbolje. Postoji nedostatak obrazovanog medicinskog kadra jer su mnogi otišli u zapadne zemlje. Također, i bolnice su loše opremljene. Postoji, naravno, nekoliko modernih medicinskih centara koji imaju dobru i skupu opremu, ali većina bolnica je u dosta lošem stanju.

Jedina pozitivna stvar je da se na pregled ne čeka jako dugo, osim ako baš trebate nekog posebnog specijalistu. To je što se tiče javnog zdravstva: usluga je relativno brza, nije baš uvijek kvalitetna i nije posve besplatna iako se to ponekad tako percipira. Privatna usluga je bolje no i značajno skuplja, iako to nisu ni izbliza cijene kao u Americi.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Show

Kolinda Prljavcima uručila povelju za promicanje domoljublja i 40 godina rada

Zadnjih četiri desetljeća s Prljavim kazalištem rasli smo i stasali vjerujući kako je sve ‘lako kad si mlad’ i od najranije mladosti željeli smo ‘zaustaviti Zemlju’ i ‘živjeti u ritmu’, kaže predsjednica.

Objavljeno

|

Autor

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uručila je Povelju Republike Hrvatske zagrebačkom rock-sastavu Prljavom kazalištu. Povod je 40. obljetnica uspješne glazbene karijere.

“Kroz četiri desetljeća Prljavo kazalište je stvaralo pjesme koje su postale dio naših osobnih ljubavi i boli, proslava i tugovanja, sjećanja i putova u snove. Posebno nam je svima bliska ona osobna posveta majci, koja se iz svojih okvira tihog opraštanja, prelila u gotovo nacionalnu budnicu. ‘Ruža hrvatska’ zauzela je osobito mjesto u antologiji hrvatske glazbe. Povelju Republike Hrvatske dodijelila sam glazbenom sastavu Prljavo kazalište za izniman doprinos u promicanju domoljublja, humanitarnog djelovanja te ugleda hrvatske rock glazbe, a povodom 40. godina djelovanja”, objavila je Grabar-Kitarović na društvenim mrežama.


“Zadnjih četiri desetljeća s Prljavim kazalištem rasli smo i stasali vjerujući kako je sve ‘lako kad si mlad’ i od najranije mladosti željeli smo ‘zaustaviti Zemlju’ i ‘živjeti u ritmu’. Prljavce smo pratili od antologijskih albuma: ‘Crno bijelog svijeta’ do ‘Zlatnih godina’ i ‘Moj dom je Hrvatska’, predsjedničine su riječi.

Pjevač Kazališta Mladen Bodalec istaknuo je da je to veliko priznanje te da ne zahvaljuje samo u ime banda, nego i u ime tisuću rockera koji, kako je rekao, traže svoje mjesto pod suncem, a nije im lako u konkurenciji s ozbiljnijim oblicima glazbe.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP