Prati nas

Vijesti

Nova računica

Hrelja demantira Pavića, izračunao je da smo po stažu blizu prosjeka Europske unije

Pravi ministar bi trebao gledati efekte 20 godina provođenja mirovinske reforme i podizanja dobne granice na 65 godina i izjednačavanje starosne dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, misli Hrelja.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja kritizirao je ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića da plasira neistine putem medija i plaćenih oglasa. Kaže da nisu istinite ministrove optužbe na račun hrvatskih građana da imaju premalo radnog staža, čime obrazlaže potrebu da se godine odlaska u mirovinu povećaju sa 65 na 67 godina.

Tvrdnje da hrvatski građani imaju 30 godina radnog staža, smatra Hrelja, tek su manipulacija statistikom. “Iz podataka o radnom stažu izbačeni su podaci o umirovljenicima koji imaju mirovinu po međunarodnim sporazumima. To znači da osim radnog staža u Hrvatskoj imaju i radnog staža u drugim zemljama što podiže prosjek godina staža. Pravi ministar bi trebao gledati efekte 20 godina provođenja mirovinske reforme i podizanja dobne granice na 65 godina i izjednačavanje starosne dobi muškaraca i žena za odlazak u mirovinu”, misli Hrelja.


„U kategoriji starosnih mirovina, dakle onih koji su otišli u mirovinu poslije navršene 65 godine života ima i onih koji imaju dvije ili čak tri mirovine, primjerice mirovinu za 16 godina rada u Hrvatskoj i autonomnu mirovinu, i samo taj staž je u obračunu, a nigdje nije prikazan njihov staž  primjerice iz Njemačke. Statistike su vrlo neprecizne i njima se manipulira”, naglasio je:

Kaže da su prošle godine u mirovinu otišle 42 tisuće osoba te da je njihov prosjek radnog staža 34 godine i 4 mjeseca, što ih smješta “sasvim blizu prosjeka EU”.

.

Mozaik

Mjesec je čuvar života na Zemlji. Bez njega, vjerojatno, ne bismo ni postojali

I suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

Objavljeno

|

Autor

Zašto nas fascinira ovaj Zemljin satelit? Engleski astrofizčar Ben More, autor knjige “Mjesec – jedna biografija”, objasnio je to za Deutsche Welle. Kaže, tajna je u ljepoti promatranja noćnog neba i činjenici da se Mjesec sa Zemlje sjajno vidi. Čak su i različite kulture tumačile njegove šare koje su zapravo hlađena polja lave okamenjenog bazalta. Drevni Kinezi su govorili o kunićima i zečevima, Germani o djetetu i čovjeku na Mjesecu.

Prva razvijena civilizacija Sumeraca je prije 5.000 godina izumila kotač i pismo. I Mjesec je kod njih igrao važnu ulogu. Oni su imali astronome koji su isključivo promatrali Mjesec i pokušavali otkriti mjesečeve mijene koje su zatim povezivali s pojavama poput gladi i ratova i vladarima na temelju mjesečevih mijena predviđati predstojeće događaje.


Uostalom, objašnjava Moore, i suvremena astrologija ima korijene u drevnim vjerovanjima vezanim uz ovo nebesko tijelo na koje je čovjek zakoračio prije pola stoljeća.

No Mjesec je puno više od toga. Zemlja, kaže astrofizirčar, bez njega ne bi bila stabilna. “Zemlja bi se naginjala i vrludala poput zvrka što bi dovelo do drastičnih klimatskih promjena. Mjesec djeluje svojom silom teže na stabilnost kretanja Zemlje i utječe na to da se klima na Zemlji 4,5 milijarde godina nije drastično promijenila.”

“Cjelokupna evolucija bi se razvila drugačije”, tvrdi Moore pa zaključuje: “Zamislimo si da se život razvije oko toplog ekvatora i tada se Zemlja jednostavno nagne i sve pretvori u ledenu pustinju. Dakle teško je pretpostaviti da bi se naš današnji život uopće mogao razviti na taj način.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP