Prati nas

Zdravlje

Ding dong!

Inat, nerazumijevanje ili tradicija? Trebaju li crkve noću zvoniti i javljati vrijeme?

‘Ako gospoda iz Crkve toliko drže do tradicije, zamolio bi ih da počnu koristiti pješčani ili sunčani sat i počnu sami zvoniti, a ne koristiti automatiku. A najvažnije od svega neka počnu živjeti u crkvi i oko nje.’

Objavljeno

|

foto: István Asztalos/Pixabay

Jesu li crkvena zvona rizik za zdravlje? Ako su preglasna, jesu. Jer decibelima je tako svejedno dolaze li iz sakralnog objekta, iz stana razuzdanih susjeda ili obližnjeg folk kluba. Pa ipak, inspekcije gotovo nikada ne ulaze u sakralne objekte. Buka, baš poput svjetlosti, spada u zagađenje i posebno je štetna ako nam remeti san.

U Hrvatskoj je nedavno sud nepravomoćno utvrdio da zvono na tornju crkve Župe sv. Antuna Padovanskog u središtu Lasinje svojom bukom narušava zdravlje mještana središta sela u istoimenoj općini nedaleko od Karlovca. Vlasniku je naloženo da isključi zvučno označavanje vremena, odnosno otkucaje sata koji se nalazi na građevini svake noći u periodu od 22 do 6 sati.


Dakako, mišljenja su različita pa oni kojima buka ne udara izravno u stanove one koji se žale optužuju za mržnju prema vjeri, a u hrvatskom slučaju gdje se nacija izjednačuje s vjerom, i “mržnju prema svemu što je hrvatsko”. Ni dio mještana Lasinje nije zadovoljan ovom sudskom odlukom, uvjeren da se radi o tradiciji koja se ne smije promijeniti. Ipak, valja razlikovati zvonjavu u funkciji vjerskih rituala od pukog i bespotrebnog označavanja vremena, pogotovo kada se radi o “kvaratnim” noćnim odbrojavanjima.

Jedan od najpoznatijih slučajeva u borbi protiv preglasnih crkvenih zvona jest onaj iz Italije, zemlje koja možda ima najviše crkava u odnosu na površinu i voli se nazivati najkatoličkijom na svijetu. Pa ipak te 2008. godine  sud je svećeniku Stefanu Queirolou naložio plaćanje odštete u vrijednosti 60.000 eura profesoru Leuzziju koji je 13 godina pokušavao utišati zvona u Lavagni.  9.000 eura dosuđeno mu je zbog blažeg oštećenja sluha, a 46.000 eura zbog narušenog društvenog života.

I turisti žele spavati

Stručne turističke publikacije već dugo problematiziraju zvonjavu blizu smještajnih kapaciteta; s jedne strane – blizina crkve može biti sjajan kulturni i vizualni doživljaj, s druge strane – noćna i ranojutarnja zvonjava izaziva umor, povišeni tlak, poremećaje probave, lupanje srca, manjak koncentracije i razdraženost pa se skupo plaćeni godišnji odmori pretvaraju u noćne more i potragu za tabletama za smirenje. Nije stoga rijetkost da se na stranicama za traženje smještaja često raspravlja i o buci koja dolazi iz sakralnih objekata kao čimbeniku kvalitete apartmana.

Buku možete prijaviti udruzi

U Zagrebu djeluje i udruga “Želim miran život” koja za istaknuti cilj ima zaštitu okoliša od zvučnih onečišćenja kroz ukidanje zvonjave koja označava vrijeme, utišavanje vjerske zvonjave na zdravstveno neškodljivu razinu i ukidanje neprikladne ranojutarnje zvonjave.

Njen osnivač Dražen Trnski za Jutarnji je izjavio: “Živim u zagrebačkom naselju Trnovčica koje je bilo mirno sve dok na novosagrađenu crkvu nisu montirana četiri zvona ukupne mase 2.245 kilograma. To se dogodilo početkom rujna 2011. godine. Nakon pritužbi i priloga na televiziji javilo mi se nekoliko osoba s istim problemom i odlučili smo osnovati udrugu jer smo smatrali da ćemo tako lakše ostvariti cilj: imati miran život u vlastitom domu.” Udruga građanima posuđuje i zvukomjere kako bi izmjerili kolikom su audio zagađenju izloženi.

“Već se mjesecima nisam naspavao. Start je točno u 7 ujutro. Neka ovo bude i upozorenje eventualnim kupcima stanova. Šteta za inače ugodno naselje (Travno, op. ur.)”, samo je jedan od brojnih komentara na stranici udruge “Želim miran život”. “Ako gospoda iz Crkve toliko drže do tradicije, zamolio bi ih da počnu koristiti pješčani ili sunčani sat i počnu sami zvoniti, a ne koristiti automatiku. A najvažnije od svega neka počnu živjeti u crkvi i oko nje”, kaže drugi komentator. Treći se javlja sa Drvenika Velog: “Zvoni u svakom satu dva puta pa još posebno u 5:15, 6:15 i 6:30. A župnik uopće nije na otoku.”

“Da ja ujutro u 6:00 (ili bilo koji dio dana) na balkon stavim ogromne zvučnike i pustim neki heavy metal na pola glasnoće tog zvona, garantirano bi za 15 minuta policija kucala na vrata. Ne vidim kako se to razlikuje od ovoga”, nudi analogiju komentator iz Lenišća nedaleko Koprivnice. Peti sudionik rasprave im pak poručuje: “Ako vam smetaju zvona, preselite se u Liku pa ćete po noći slušati vukove.” Kao da u Lici ne postoje crkve i zvona.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP