Prati nas

Zdravlje

Ding dong!

Inat, nerazumijevanje ili tradicija? Trebaju li crkve noću zvoniti i javljati vrijeme?

‘Ako gospoda iz Crkve toliko drže do tradicije, zamolio bi ih da počnu koristiti pješčani ili sunčani sat i počnu sami zvoniti, a ne koristiti automatiku. A najvažnije od svega neka počnu živjeti u crkvi i oko nje.’

Objavljeno

|

foto: István Asztalos/Pixabay

Jesu li crkvena zvona rizik za zdravlje? Ako su preglasna, jesu. Jer decibelima je tako svejedno dolaze li iz sakralnog objekta, iz stana razuzdanih susjeda ili obližnjeg folk kluba. Pa ipak, inspekcije gotovo nikada ne ulaze u sakralne objekte. Buka, baš poput svjetlosti, spada u zagađenje i posebno je štetna ako nam remeti san.

U Hrvatskoj je nedavno sud nepravomoćno utvrdio da zvono na tornju crkve Župe sv. Antuna Padovanskog u središtu Lasinje svojom bukom narušava zdravlje mještana središta sela u istoimenoj općini nedaleko od Karlovca. Vlasniku je naloženo da isključi zvučno označavanje vremena, odnosno otkucaje sata koji se nalazi na građevini svake noći u periodu od 22 do 6 sati.


Dakako, mišljenja su različita pa oni kojima buka ne udara izravno u stanove one koji se žale optužuju za mržnju prema vjeri, a u hrvatskom slučaju gdje se nacija izjednačuje s vjerom, i “mržnju prema svemu što je hrvatsko”. Ni dio mještana Lasinje nije zadovoljan ovom sudskom odlukom, uvjeren da se radi o tradiciji koja se ne smije promijeniti. Ipak, valja razlikovati zvonjavu u funkciji vjerskih rituala od pukog i bespotrebnog označavanja vremena, pogotovo kada se radi o “kvaratnim” noćnim odbrojavanjima.

Jedan od najpoznatijih slučajeva u borbi protiv preglasnih crkvenih zvona jest onaj iz Italije, zemlje koja možda ima najviše crkava u odnosu na površinu i voli se nazivati najkatoličkijom na svijetu. Pa ipak te 2008. godine  sud je svećeniku Stefanu Queirolou naložio plaćanje odštete u vrijednosti 60.000 eura profesoru Leuzziju koji je 13 godina pokušavao utišati zvona u Lavagni.  9.000 eura dosuđeno mu je zbog blažeg oštećenja sluha, a 46.000 eura zbog narušenog društvenog života.

I turisti žele spavati

Stručne turističke publikacije već dugo problematiziraju zvonjavu blizu smještajnih kapaciteta; s jedne strane – blizina crkve može biti sjajan kulturni i vizualni doživljaj, s druge strane – noćna i ranojutarnja zvonjava izaziva umor, povišeni tlak, poremećaje probave, lupanje srca, manjak koncentracije i razdraženost pa se skupo plaćeni godišnji odmori pretvaraju u noćne more i potragu za tabletama za smirenje. Nije stoga rijetkost da se na stranicama za traženje smještaja često raspravlja i o buci koja dolazi iz sakralnih objekata kao čimbeniku kvalitete apartmana.

Buku možete prijaviti udruzi

U Zagrebu djeluje i udruga “Želim miran život” koja za istaknuti cilj ima zaštitu okoliša od zvučnih onečišćenja kroz ukidanje zvonjave koja označava vrijeme, utišavanje vjerske zvonjave na zdravstveno neškodljivu razinu i ukidanje neprikladne ranojutarnje zvonjave.

Njen osnivač Dražen Trnski za Jutarnji je izjavio: “Živim u zagrebačkom naselju Trnovčica koje je bilo mirno sve dok na novosagrađenu crkvu nisu montirana četiri zvona ukupne mase 2.245 kilograma. To se dogodilo početkom rujna 2011. godine. Nakon pritužbi i priloga na televiziji javilo mi se nekoliko osoba s istim problemom i odlučili smo osnovati udrugu jer smo smatrali da ćemo tako lakše ostvariti cilj: imati miran život u vlastitom domu.” Udruga građanima posuđuje i zvukomjere kako bi izmjerili kolikom su audio zagađenju izloženi.

“Već se mjesecima nisam naspavao. Start je točno u 7 ujutro. Neka ovo bude i upozorenje eventualnim kupcima stanova. Šteta za inače ugodno naselje (Travno, op. ur.)”, samo je jedan od brojnih komentara na stranici udruge “Želim miran život”. “Ako gospoda iz Crkve toliko drže do tradicije, zamolio bi ih da počnu koristiti pješčani ili sunčani sat i počnu sami zvoniti, a ne koristiti automatiku. A najvažnije od svega neka počnu živjeti u crkvi i oko nje”, kaže drugi komentator. Treći se javlja sa Drvenika Velog: “Zvoni u svakom satu dva puta pa još posebno u 5:15, 6:15 i 6:30. A župnik uopće nije na otoku.”

“Da ja ujutro u 6:00 (ili bilo koji dio dana) na balkon stavim ogromne zvučnike i pustim neki heavy metal na pola glasnoće tog zvona, garantirano bi za 15 minuta policija kucala na vrata. Ne vidim kako se to razlikuje od ovoga”, nudi analogiju komentator iz Lenišća nedaleko Koprivnice. Peti sudionik rasprave im pak poručuje: “Ako vam smetaju zvona, preselite se u Liku pa ćete po noći slušati vukove.” Kao da u Lici ne postoje crkve i zvona.

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP