Prati nas

Vijesti

Kolinda: Tko ne glasa, nema puno pravo ‘brundati’ protiv onih na vlasti

O kažnjavanju za neizlazak na izbore, predsjednica nema definiran stav, ali podsjeća da Australija naplaćuje lijenim biračima debele kazne. O tome bi, kaže, razmišljala tek nekoliko godina nakon uvođenja mogućnosti da svi hrvatski građani mogu glasati.

Objavljeno

|

Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u pratnji supruga Jakova ispunila je svoju građansku dužnost. Prvi par Hrvatske glasao je jutros u Zagrebu na biračkom mjestu 20 u Laginjinoj ulici.  Pozvala je građane, posebno mlade, da glasaju “jer je to najbolji mogući način kako građani mogu izabrati da njihova opcija uđe u europarlament”.

Ipak, kritizirala je izgled i uređenje biračkih mjesta u kojima se privatnost osigurava tek kartonskim pregradama: “Sudjelovala sam u organizaciji izbora u Afganistanu. Pa ako ništa drugo, uđete u jednu kućicu gdje povučete zastor i gdje možete glasovati, a da vas nitko ne vidi. Da ne velim o elektroničkom glasovanju koje bi omogućili iseljenicima da glasaju. Svaki državljanin Hrvatske stariji od 18 godina, bez obzira gdje živio i plaćao poreze, ima pravo glasati u Hrvatskoj. Naša je dužnost to omogućiti. U protivnom je to oduzimanje prava velikom dijelu hrvatske populacije različitih narodnosti. Trebali bismo naći način dopisnog ili elektroničkog glasanja za sve izbore.”


O kažnjavanju za neizlazak na izbore, predsjednica nema definiran stav, ali podsjeća da Australija naplaćuje lijenim biračima debele kazne. O tome bi, kaže, razmišljala tek nekoliko godina nakon uvođenja mogućnosti da svi hrvatski građani mogu glasati. “Tek nakon te prilagodbe bih počela razmišljati o kažnjavanju. Izbori su komponenta demokracije, temelj.”

Predsjednica se dotaknula i vječno nezadovoljnih birača koji ne ispunjavaju svoju građansku dužnost: “Ako niste izašli na izbore pa idućih četiri ili pet godina brundate kako je ‘ovaj ili onaj na vlasti’, na to nemate sasvim pravo, jer niste ostvarili svoje demokratsko pravo birati svoje zastupnike za koje mislite da će vas najbolje zastupati.”

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP