Prati nas

Vijesti

Zdravstvo nije besplatno

Kreće lov na iseljenike koji besplatno koriste hrvatsko zdravstvo

Odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici EU iz koje se osoba iseljava uvijek je primarno na samoj osiguranoj osobi.

Objavljeno

|

foto: Jan Vašek/Pixabay

Nakon što je Hrvatska udruga ugovornih ordinacija izišla u javnost s procjenama da je 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo zdravstveno osiguranje na koje ostvaraju pravo preko HZZO-a te ga koriste što osobno što posredovanjem rodbine i znanaca, pokrenuo se val nezadovoljstva. Kako građana tako i liječničke struke, koja zahtijeva da se pronađe način sustavne kontrole takvih slučajeva, piše Glas Slavonije.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavili su aktivaciju sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI), koja bi, na europskoj razini, trebala pomoći u kontroli osiguranika. EESSI bi tako u praksi trebao olakšati i ubrzati razmjenu podataka između država članica EU-a, a osobito pozitivan učinak od njega se u Hrvatskoj očekuje upravo u području transparentnosti oko pripadnosti samom sustavu osiguranja pojedine članice.


Stoga se smatra da će razmjena podataka preko sustava EESSI olakšati identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem te dovesti do raščišćavanja nastale situacije. U iščekivanju aktivacije EESSI-ja, u tijeku je tehničko povezivanje odnosno izrada servisa između HZZO-a i MUP-a.

“U skladu sa Sporazumom o poslovnoj suradnji radi pristupa podacima, koji je sklopljen između HZZO-a i MUP-a, HZZO će se spajati na web-servis MUP-a radi uvida u službene podatke o prebivalištu i boravištu za hrvatske državljane te odobrenom stalnom i privremenom boravku u Republici Hrvatskoj za strance, a koji su HZZO-u potrebni za utvrđivanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, provedbu prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, za što je ovlašten Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama”, poručuju
Glasu Slavonije iz HZZO-a.

No i naglašavaju da, sukladno s europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta u jednoj državi članici te prijava prebivališta u drugoj članici nije preduvjet za ostvarivanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje u drugoj državi članici. Stoga su odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje se osoba iseljava uvijek primarno na samoj osiguranoj osobi.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP