Prati nas

Vijesti

Zdravstvo nije besplatno

Kreće lov na iseljenike koji besplatno koriste hrvatsko zdravstvo

Odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici EU iz koje se osoba iseljava uvijek je primarno na samoj osiguranoj osobi.

Objavljeno

|

foto: Jan Vašek/Pixabay

Nakon što je Hrvatska udruga ugovornih ordinacija izišla u javnost s procjenama da je 330.000 osoba koje su se iselile iz Hrvatske zadržalo zdravstveno osiguranje na koje ostvaraju pravo preko HZZO-a te ga koriste što osobno što posredovanjem rodbine i znanaca, pokrenuo se val nezadovoljstva. Kako građana tako i liječničke struke, koja zahtijeva da se pronađe način sustavne kontrole takvih slučajeva, piše Glas Slavonije.

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavili su aktivaciju sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI), koja bi, na europskoj razini, trebala pomoći u kontroli osiguranika. EESSI bi tako u praksi trebao olakšati i ubrzati razmjenu podataka između država članica EU-a, a osobito pozitivan učinak od njega se u Hrvatskoj očekuje upravo u području transparentnosti oko pripadnosti samom sustavu osiguranja pojedine članice.



Stoga se smatra da će razmjena podataka preko sustava EESSI olakšati identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem te dovesti do raščišćavanja nastale situacije. U iščekivanju aktivacije EESSI-ja, u tijeku je tehničko povezivanje odnosno izrada servisa između HZZO-a i MUP-a.

“U skladu sa Sporazumom o poslovnoj suradnji radi pristupa podacima, koji je sklopljen između HZZO-a i MUP-a, HZZO će se spajati na web-servis MUP-a radi uvida u službene podatke o prebivalištu i boravištu za hrvatske državljane te odobrenom stalnom i privremenom boravku u Republici Hrvatskoj za strance, a koji su HZZO-u potrebni za utvrđivanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, provedbu prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja te prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, za što je ovlašten Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama”, poručuju
Glasu Slavonije iz HZZO-a.

No i naglašavaju da, sukladno s europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta u jednoj državi članici te prijava prebivališta u drugoj članici nije preduvjet za ostvarivanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje u drugoj državi članici. Stoga su odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje se osoba iseljava uvijek primarno na samoj osiguranoj osobi.

.

Vijesti

Borić: ‘Umjesto promjene datuma Dana državnosti, trebalo bi uvesti građanski odgoj’

‘Trebao bi Plenković vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole’, kaže Borić.

Objavljeno

|

Autor

Sada je službeno – HDZ namjerava promijeniti datum Dana državnosti. “30. svibnja je jedini pravi Dan državnosti”, napisali su na službenim Facebook stranicama i dodali da je taj datum neizbrisivo ostao u emociji i sjećanju hrvatskog naroda.

“Moram reći da je malo neobično da u tijeku europskih izbora govorimo o nacionalnoj temi. Izgleda da i ova treba motivirati njegove birače. Plenković je zaboravio da su tu promjenu nudili i Karamarko i Sanader. Nadam se da neće završiti kao njih dvojica. Definitivno su ti dani zbunjujući, imamo Dan državnosti, Dan neovisnosti… Građani su zbunjeni koji od tih praznika treba obilježavati”, komentirala je u programu N1 televizije Rada Borić zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i potpredsjednica Nove ljevice.



“Odjednom imate tri neka datuma i ljudi ne znaju koji bi bio glavni državotvorni praznik”, kaže Borić i dodaje: “Ono što bi Plenković treba vidjeti je da nije rješenje da se mijenja datum. Trebao bi vidjeti koje su poruke jučer poslali naši maturanti, oni ne znaju tko nam je premijer, Resslera nisu ni prepoznali. Možda je umjesto promjene datuma trebao reći da treba uvesti građanski odgoj u škole.”

Dan državnosti blagdan je koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora.

Nastavi čitati