Prati nas

Zdravlje

Ipak je istina

Nije bitno samo što, već i kada jedete

Otkad imamo električnu struju koja nam dopušta da budemo aktivni i produktivni 24 sata dnevno, imamo i mogućnost proizvoljno mijenjati dnevni ritam. Ali naša tijela ipak najbolje funkcioniraju kad su sinkronizirana sa suncem.

Objavljeno

|

Što jesti prije spavanja?
foto: rawpixel.com/Pexels

Nije bitna samo hrana koju jedete, već i kada jedete, jer utvrđeno je kako kasnonoćno prejedanje remeti naše unutarnje satove. Novo istraživanje potvrdilo je stara koja kažu da naši unutarnji satovi utječu na sve aspekte našeg zdravlja i da je vrijeme obroka jednako važno kao i sam sadržaj tanjura.

Znanstvenici na Sveučilištu u Manchesteru proučavali su kulture stanica i miševe kako bi analizirali mehanizme putem kojih naš unutarnji sat utječe na metabolizam i probavu. Otkrili su da unos hrane (prilikom čega naše tijelo oslobađa inzulin) utječe na naš unutarnji sat i način na koji stanice međusobno surađuju.


Unos hrane u krivo vrijeme, npr. kasno navečer, remeti taj ritam potičući oslobađanje inzulina koji zatim aktivira određene bjelančevine koje tada ne bi trebale biti aktivne. Ovi rezultati daju dodatnu težinu istraživanjima koja su povezala funkcioniranje našeg unutarnjeg sata s rizikom od razvoja dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine te metaboličkih i srčanih problema.

Sve se vrti oko Sunca

Otkad imamo električnu struju koja nam dopušta da budemo aktivni i produktivni 24 sata dnevno, imamo i mogućnost proizvoljno mijenjati dnevni ritam. Ali naša tijela ipak najbolje funkcioniraju kad su sinkronizirana sa suncem. “Već znamo da moderno društvo u sebi nosi velike izazove za našu zdravstvenu dobrobit. Stvari koje doživljavamo potpuno normalnima – poput smjenskog rada, nedostatka sna ili jet laga – ometaju naš unutarnji sat”, izjavio je dr. David Bechtold, stariji predavač na sveučilištu koje je izradilo studiju. “Sada postaje jasno da ometanja dnevnog ritma povećavaju pojavu i ozbiljnost mnogih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes tipa 2.”

Sva živa bića – gljive, biljke, životinje uključujući i ljude – evoluirala su u skladu sa sunčevim ciklusima. Kod zdravih osoba razina kortizola (hormona stresa) najviša je oko 8 sati ujutro i ona nam daje energiju potrebnu za buđenje (teoretski). Razina kortizola najniža je oko 3 u noći i tada se počinje podizati kako bi oko 8 ponovno doživjela svoj vrhunac. U idealnim okolnostima, ovaj jutarnji vrhunac biti će potaknut sunčevom svjetlošću, ili u manje idealnoj situaciji alarmom. Kada se to dogodi, nadbubrežne žlijezde započeti će proizvoditi adrenalin.

Do sredine jutra, razina kortizola počinje opadati, dok razine adrenlina (koji daje energiju) i serotonina (koji stabilizira raspoloženje) rastu. Sredinom dana, metabolizam se ubrzava a tjelesna temperatura raste što nas čini gladnima i spremnima za ručak. Tijekom popodneva, razina kortizola započinje polako ali stabilno opadati. Metabolizam se usporava i počinjemo osjećati umor. Serotonin se mijenja melatoninom što izaziva pospanost. Razina šećera u krvi opada, a u 3 sata ujutro, kad smo otprilike na sredini spavanja, razina kortizola doseže novi dnevni minimum.

Jedite u skladu sa Suncem

Remećenje ovog ritma remeti delikatnu ravnotežu hormona i razine šećera u našim tijelima te se manifestira u vidu promjena na koži, probavnih smetnji, kao i povećanju razine stresa. Sve to obilato koristi industrija prehrambenih suplemenata i raznih drugih proizvoda koji se reklamiraju kao čudotvorno rješenje za uravnoteženje životnog ritma. Ali sve veći broj istraživanja, uključujući i ono čiji je autor dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, pokazuje da bi postizanje tog cilja moglo biti puno lakše, učinkovitije i jeftinije.

Dr. Michael Crupain, specijalist za javno zdravstvo i preventivnu medicinu koji gostuje kod Dr. Oz-a, napisao je knjigu upravo na ovu temu. Njegovo istraživanje pokazuje da tempiranje obroka u skladu sa sunčevim ciklusima rezultira povećanjem učinkovitosti tjelesnih funkcija. “Jedite u skladu sa suncem, to je ono što usklađuje vaš dnevni biološki ritam i pomaže organizmu da funkcionira učinkovitije”, izjavio je Dr. Crupain za Daily Mail. “Naša tijela ujutro vape za ugljikohidratima koji nam daju energiju, međutim njihovo unošenje po noći može izazvati probleme. Tada se hrana pohranjuje u tijelu umjesto da se koristi za dobivanje energije.”

Dr. Crupain danas doručkuje oko 8 sati ujutro, iako nije uvijek živio na ovaj način. U stvari, dok nije započeo s pisanjem svoje knjige na ovu temu, imao je običaj preskakati doručak i volio je vrlo obilno večerati. Nedavna studija je otkrila da preskakanje doručka može biti opasno s obzirom da povećava rizik od srčanih bolesti. “Kad sam započeo specijalizaciju za neurokirurga, često sam bio u noćnoj smjeni i to me je dovelo do stjecanja navike jedenja po noći. Jednostavno mi je to prešlo u naviku. A nakon toga sam počeo provoditi istraživanje o tome za svoju knjigu.”

Nije teško jesti ‘normalno’

Prelazak na normalni režim prehrane je bio “zapanjujuće lagan”. Trebalo mu je oko mjesec dana – što danas preporučuje svojim čitateljima u vidu 31 dnevnog plana koji blisko oponaša sve što se njemu događalo prilikom transformacije. “Počeo sam smanjivati večernje porcije i stavljati nešto hrane sa strane za sljedeći dan.”, izjavio je Dr. Crupain koji danas nema ništa protiv hladne tjestenine za doručak. “Vaše tijelo bolje probavlja hladne ugljikohidrate nego vruće”, objašnjava.

Svaki dan je malo po malo smanjivao porciju večernje tjestenine dok konačno nije došao do toga da je večernja porcija postala jako mala, a ona jutarnja dosta velika. “Trebali biste konzumirati 75% dnevnog unosa kalorija do 3 sata popodne”, izjavio je.

Rad u noćnoj smjeni i prehrana

Što se tiče ljudi koji rade noćnu smjenu, Dr. Crupain kaže da mu je razumljivo da tim ljudima može biti jako teško ostvariti ovakav režim prehrane. Teško je nekome u noćnoj smjeni preporučiti plan prehrane kad u to doba ionako ne bi trebao biti budan. Ali najbolje bi bilo izbjegavati ćevape, pizze ili sendviče u 3 ujutro.

“Noću je lako jesti hranu koja je štetna za nas. Ako radite u noćnoj smjeni morate planirati prehranu više od ostalih ljudi. Pojedite najveći obrok prije nego što odete na posao i uzmite nešto zdravih grickalica kako bi vas držali za vrijeme smjene. A kada dođete kući pojedite samo lagani obrok.”

.

Zdravlje

Uzimate kapsule za bolje pamćenje? Bolje prestanite!

Više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje. No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje.

Objavljeno

|

Dodaci prehrani poput vitamina ne pomažu očuvanju zdravlja mozga i zapravo predstavljaju bacanje novca, piše Guardian.

Prema podacima iz SAD-a, prodaja dodataka prehrani koji bi trebali blagotvorno djelovati na memoriju i mozak općenito, od 2006. do 2015. se udvostručila te sada dosiže i do 643 milijuna dolara godišnje. Također, više od četvrtine svih osoba starijih od 50 godina, uzima te dodatke prehrani u nadi da će poboljšati pamćenje.


No, dok natpisi na bočicama tvrde jedno, sva sila međunarodnih stručnjaka tvrdi nešto sasvim drugo: ti dodaci ne samo da ne pomažu pamćenju nego mogu biti i štetni po zdravlje. “Ne postoje nikakvi dokazi koji govore u prilog tvrdnji da uzimanje dodataka prehrani pomaže pamćenju i zdravlju mozga, niti su kadri spriječiti ili odgoditi Alzheimerovu bolest”, složni su stručnjaci.

Međutim, znanstveni tim je naglasio kako manjak određenih nutrijenata poput vitamina B9 i B12, mogu biti povezani s kognitivnim problemima i funkcioniranjem mozga te da dodaci prehrani mogu pomoći osobama koje pate od manjka određenog nutrijenta. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji oko 20 posto osoba starijih od 60 godina pati od nedostatka vitamina B12. No stručnjaci kažu da je prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani potrebno konzultirati liječnika te da je uvijek bolje određeni nutrijent dobiti iz svježih namirnica nego iz kapsula.

Zaključak je da se zdravim ljudima ne preporučuje uzimanje dodataka prehrani kako bi se zaštitio mozak, a savjet znanstvenika mogao bi se sumirati u dvije kratke riječi: Čuvajte novac.

Istraživanje je naručilo Globalno vijeće za zdravlje mozga (Global Council on Brain Health), a analizirani su dodaci poput vitamini B skupine, omega-3 masne kiseline, vitamin D, kofein, koenzim Q10 i gingko biloba. Znanstvenici su ustanovili da dodaci prehrani za koje se tvrdi da pomažu mozgu, najčešće uopće nisu biti testirani na tako nešto, a ono malo studija koje postoje, pokazuju različite rezultate.

“Veliki je problem što se ti dodaci prehrani predstavljaju kao lijek za gubitak pamćenja i još se tvrdi da za to postoje znanstveni dokazi”, kaže profesorica kliničke psihologije sa Sveučilišta Exeter, Linda Clare, ujedno i članica istraživačkog tima. Znanstvenici savjetuju ljudima da budu oprezni i skeptični prema tvrdnjama proizvođača. Također, upozoravaju da mnoge tablete i kapsule nisu prošle dovoljna testiranja.

No važno je naglasiti još jednu stvar: ovo je istraživanje u obzir uzelo samo utjecaj suplemenata na funkciju mozga tako da rezultati ne znače da neki dodaci prehrani možda nisu korisni za nešto drugo.

Kad je riječ o zdravlju mozga, znanstvenici opet ističu da je najbolja prevencija problema s pamćenjem zdrav život što uključuje zdravu prehranu, nepušenje, dobar san, tjelovježba, bogat društveni život i mentalna stimulacija. Britanska profesorica psihijatrije Gill Livingston kaže da je jedini zasad poznati način za prevenciju demencije kontroliranje krvnog tlaka te redovito uzimanje terapije za njegovo snižavanje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP