Prati nas

Vijesti

Europski izbori

SDP slavi. Živi zid je uvrijeđen, mandat mu je oteo Mislav Kolakušić. Most je ispod crte

Građani na ovim izborima nisu nagradili zelene opcije, a pokazali su i potpuni izostanak interesa za gradnju takozvanog novog socijalizma. Jasno su rekli ‘ne’ i Daliji Orešković koju je HDZ izbacio iz Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa.

Objavljeno

|

screenshot: Živi zid/Facebook

Potpuno neočekivano, prebrojavanje glasačkih listića u Hrvatskoj završilo je izjednačenim brojem europskih mandata za HDZ i SDP – 4:4. SDP najavljuje borbu protiv siromaštva, a HDZ borbu za Hrvate u BiH, sumira u analizi izborne noći Deutsche Welle.

Iako je HDZ gotovo proglasio pobjedu, na kraju je Davor Bernardić, nikad u potpunosti prihvaćeni šef SDP-a, imao razloga za slavlje. “Danas je puno ljudi bez posla, a neki za rad ne dobivaju plaću. Veliki broj građana živi na rubu siromaštva, posebno umirovljenika. Nećemo odustati od borbe za povećanje plaća i mirovina u Hrvatskoj, jer građani naše zemlje zaslužuju živjeti normalno. Svjesni smo da će već sutra dva autobusa naših ljudi napustiti zemlju”, kazao je u euforičnom obraćanju javnosti šef SDP-a.


Podsjetimo, izlazne ankete i prvi neslužbeni rezultati favorizirali su HDZ koji je ovoga puta na izbore izašao samostalno. U završnici kampanje potporu u Zagrebu pružila mu je i savezna kancelarka Angela Merkel. “Principijelno smo išli samostalno. Mislim da je ta odluka ispravna. Dogodila se velika disperzija glasova na veliki broj listi. U takvim okolnostima očito je da nam nedostaje tisuću glasova za peti mandat. S te strane nisam zadovoljan”, kazao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković i dodao: “Na našoj listi izabrana je zastupnica iz Bosne i Hercegovine. Snažna je to poruka za prava Hrvata u BiH kao ravnopravnog konstitutivnog naroda. To je svojevrsni glas njih i glas te teme koja će biti u fokusu europskih institucija, osobito u fokusu Europskog parlamenta.” Između ostalo, Plenković je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je odaziv birača u usporedbi  s prošlim euroizborima skočio s 25 na 30 posto.

Iznenađenje u populističkom bazenu

Svoje mjesto u Bruxellesu izborio je i Mislav Kolakušić, sudac koji se profilirao kao borac protiv sustava na polju ovršnog i stečajnog zakona. Kolakušić se tijekom kampanje istaknuo osebujnim izjavama poput one o raspuštanju diplomacije “jer se diplomacija vodi u Europskom parlamentu”. Svoje viđenje demokratskih mehanizama i distribucije vlasti otkrio je i najavom da će istovremeno biti “predsjednik vlade, šef policije i ministar pravosuđa.” Analitičari su ga proglasili najvećim iznenađenjem ovih izbora uz napomenu da je oteo mandat Živome zidu.

Živi zid opet je uvrijeđen

Velika očekivanja Živog zida nisu se obistinila pa im je pripao tek jedan mandat. Za neuspjeh su optužili medije: “Hrvatskom vladaju mainstream mediji i mainstrem stranke, a sve to financiraju financijski moguli.” Rečenica je to koja možda najbolje opisuje filozofiju Zida. Uvrijeđeni čelnici stranke odbili su komunicirati izravno s novinarima tijekom izborne noći što je podsjetilo i na  nedavne izbore u Ličko-senjskoj županiji kada su za poraz optužili starost, slabovidnost i pomućenu svijest ličkih birača, podsjeća DW.

Lijevo su Istra i Kvarner, Suverenisti pozivaju na zajedništvo desnih

S po jednim mandatom u EP ulaze i konzervativni Hrvatski suverenisti te liberalna Amsterdamska koalicija. Potonju će u EP-u predstavljati istarski župan Valter Flego (IDS) “Nevjerojatno je dobar osjećaj dobiti mandat kada vidimo kako jačaju desnica i populizam”, kazao je u govoru zahvale najavljujući borbu za progresivne vrijednosti, posebice u Istri i Rijeci.

Prvo lice Suverenista, europarlamentarka Ruža Tomašić, koja nastavlja svoju misiju u Bruxellesu, pozvala je poražene stranke desnice na zajedništvo. Pozivnicu je poslala i Nezavisnim za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koji su kampanju bazirali na antimigrantskoj retorici, potpori koju im je dala Marine Le Pen i provokacijama s “alternativnim” državnim zastavama.

Najvećim gubitnicima ovih izbora označen je Most, stranka koja je dva puta ušla u HDZ-ovu vladu, dva puta neslavno izašla iz nje, proglašavala se jedinom pravom alternativom duopolu SDP-a i HDZ-a da bi na kraju osvojila manje od 4 posto glasova. Ispod crte ostali su SDSS, koji je subverzivnom kampanjom ogolio nacionalističko naličje društva. Bez mandata je i HNS koji u trenutnoj vlasti ima 2 ministra. Konzervativna eurozastupnica Marijana Petir može pakirati kofere za povratak u Hrvatsku.

Socijalizam i ekologija im nisu važni

Građani na ovim izborima nisu nagradili zelene opcije, a pokazali su i potpuni izostanak interesa za gradnju takozvanog novog socijalizma. Jasno su rekli “ne” i Daliji Orešković koju je HDZ izbacio iz Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa. (Siniša Bogdanić, Deutsche Welle)

.

Vijesti

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

Autor

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP