Prati nas

Zdravlje

Prigrlite promjenu

Što menopauza doista napravi tijelu?

Menopauzom se naziva vrijeme kad žena prestane imati menstruaciju te više ne može zanijeti prirodnim putem. No što se još tada događa s tijelom i zašto? Za sve je odgovoran hormon estrogen kojeg tijelo ulaskom u menopauzu počne proizvoditi sve manje i manje.

Objavljeno

|

Kako zavoljeti zeta?
foto: Pexels

Menopauza je prirodan dio starenja i obično se događa između 45. i 55. godine života. No može se dogoditi i ranije ako su ženi iz nekog razloga odstranjeni jajnici i maternica. Taj se zahvat naziva histerektomijom. Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu u Velikoj Britaniji (i Hrvatskoj, op. mv) je 51 godina, piše BBC.

Što se još mijenja?

Hormoni, a posebno estrogen. Taj je hormon ključan u mjesečnom reproduktivnom ciklusu – razvoju i otpuštanju jajašaca iz jajnika svakog mjeseca radi oplodnje te zadebljanju sluznice maternice kako bi ona bila spremna za prihvat oplođenog jajašca. No kako žene stare, zaliha jajašaca je sve manja pa ovulacija i menstruacija prestaju, a time i mogućnost začeća. Tijelo nakon toga postupno prestane proizvoditi estrogen koji kontrolira te sve procese. To sve se ne događa preko noći. Može proći i nekoliko godina dok taj ključni hormon padne na najnižu razinu.


Kakav utjecaj hormoni imaju na tijelo?

Ogroman. Mozak, koža, mišići i emocije su značajno pogođeni smanjenjem razine estrogena. Tijelo se može početi ponašati bitno drugačije, a mnoge žene počnu osjećati simptome i puno prije nego im menstruacija doista prestane. To razdoblje se zove perimenopauza. Valovi vrućine, noćna znojenja, problemi sa spavanjem, tjeskoba, loše raspoloženje i gubitak interesa za seks neki su od najučestalijih simptoma. Također, tijekom ovog razdoblja nisu rijetki ni problemi s mjehurom te suhoća vagine.

Kad izluičivanje estrogena potpuno prestane, kosti i srce osjetit će dugoročne posljedice. Kosti mogu oslabjeti zbog čega lakše može doći do lomova, a žene postaju osjetljivije na probleme sa srcem i moždani udar. Zbog toga se mnogim ženama nudi hormonska terapija koja estrogen vraća na višu razinu kako bi se ublažili simptomi. No simptomi se ne javljaju kod svih žena, niti su oni za sve žene isti. Također, mogu se razlikovati u svojem intenzitetu i duljini trajanja – od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina.

Što uzrokuje valove vrućine ili valunge?

Ukratko – manjak estrogena koji je inače uključen u termoregulaciju organizma. Tijelo se inače sasma dobro nosi s promjenama temperature, no kad nedostaje estrogena, termostat se “pokvari” i mozak misli da se tijelo pregrijava, iako to nije slučaj.

Utječe li estrogen i na raspoloženje?

Da, može imati utjecaj i na to. Hormon djeluje na kemijske receptore u mozgu koji kontroliraju raspoloženje, a kad se razina hormona jako snizi, to može potaknuti tjeskobu i loše raspoloženje. Niska razina estrogena također može utjecati na kožu koja postaje suša radi čega vam se može činiti da vam kukci plaze ispod kože.

Jesu li uključeni i drugi hormoni?

Da – progesteron i testosteron. No njihov utjecaj nije tako velik kao estrogena. Progesteron svakoga mjeseca pomaže pripremiti tijelo za eventualnu trudnoću, no njegova se razina smanjuje kad menstruacija prestane. Testosteron, koje žene proizvode u manjoj količini, povezan je sa spolnim nagonom i razinom energije. Njegova razina počinje se smanjivati nakon tridesete, a kod malog broja žena treba ga nadomjestiti.

Kako znati da smo ušli u menopauzu?

Moguće je izvaditi krv i izmjeriti razinu FSH hormona, no ta metoda i nije najpouzdanija, pogotovo ako imate više od 45 godina. Stručnjaci kažu da razine hormona mogu padati i rasti čak u unutar jednog dana, pa pretraga krvi ne može dati baš pouzdane rezultate. Najbolje je zato porazgovarati s liječnikom opće prakse i iznijeti mu svoje simptome. Dakako, važno je znati koje simptome tražite. Valja obratiti pozornost na loše raspoloženje jednako toliko koliko i na valunge i noćno znojenje.

Jedan od znakova da se menopauza približava je i promjena u obilnosti menstruacije koje se može povećati ili smanjiti. Sve dok vam mjesečnica ne izostane čitavih godinu dana, nećete biti posve sigurni da ste ušli u menopauzu.

Što nakon toga?

Razine estrogena se nakon menopauze neće vratiti na uobičajenu razinu. S obzirom da se životni vijek produljuje, žene u prosjeku trećinu života prožive s manjkom estrogena. No nema razloga za brigu, kaže doktorica Heather Currie, ginekologinja i stručnjakinja za menopauzu te bivša predsjednica Britanskog udruženja za menopauzu.

“Žene nastavljaju raditi i kasnije u životu te i dalje izgledaju odlično. Imidž menopauze se mijenja”, kaže doktorica Currie. Njezin je savjet: “Ako mislite da ste ušli u menopauzu, posjetite svog liječnika i potražite informacije. Žene bi morale znati kako izgledaju simptomi.”

Doktorica Currie dodaje i kako postoji pregršt načina na koje si žena može pomoći sa svim tjelesnim i psihičkim promjenama koje menopauza nosi. Jedan od njih je i hormonska terapija kao najučinkovitiji oblik pomoći. Valja reći i da se vodi debata oko dugoročne sigurnosti takve terapije te da ona donosi i izvjesne nuspojave, no studije su pokazale da korist svakako nadilazi rizik.

Od velike pomoći može biti i razgovor sa ženama koje prolaze ili su prošle kroz menopauzu.

Ulazak u menopauzu još je jedan razlog da povedete računa o zdravom načinu života. To možete na sljedeće načine:

  • neka vaša prehrana bude izbalansirana s niskim udjelom masnoće ali zato bogata kalcijem kako biste osnažili kosti i zaštitili srce
  • redovito vježbajte kako biste smanjili stres i tjeskobu i zaštitili se od srčanih bolesti
  • prestanite pušiti kako biste spriječili srčane bolesti ali i valunge
  • smanjite unos alkohola što također može povoljno utjecati na valove vrućine

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP