Prati nas

Mozaik

Zagorac ili Rus?

Strani mediji su propitivali Titov identitet. Tko je preminuo 4. svibnja 1980. godine?

‘Nepotvrđene informacije kažu da su brat i sestra pravog Tita prije nekoliko mjeseci suočeni licem u lice s čovjekom koji glumi njihova brata te da su potvrdili da se radi o varalici.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

“Centralni komitet saveza komunista Jugoslavije i predsjedništvo SFRJ objavili su večeras sljedeći proglas: Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima SFRJ – umro je drug Tito.” Tim je riječima urednik i voditelj Televizije Zagreb Miroslav Lilić  objavio da je 4. svibnja 1980. godine preminuo Josip Broz.

No i danas mnogi sumnjaju u istinitost toga navoda, vjerujući jednoj od najvećih teorija urote iz bivše države. Ona kaže da Josip Broz nije bio Josip Broz. Točnije, da je ulogu doživotnog predsjednika Jugoslavije igrao ruski agent. Dakako, radi se o nikad potvrđenim informacijama.


Kako je teško za očekivati da bi tu temu smio obrađivao jugoslavenski tisak, zavirili smo u strane novinske arhive. Tako je 9. rujna 1946. godine australski The Mercury objavio kratku vijest pozivajući se na izvor iz Washingtona.

The Mercury

“Sudeći po priči koja danas kola Washingtonom, jugoslavenskog vođu, maršala Tita, čije je pravo ime Josip Broz, Rusi su pogubili 1942. godine. Kažu da je muškarac koji nosi njegovo ime ruski general imenom Lebedev.

Nepotvrđene informacije kažu da su brat i sestra pravog Tita prije nekoliko mjeseci suočeni licem u lice s čovjekom koji glumi njihova brata te da su potvrdili da se radi o varalici.

Priču podupire i franjevački svećenik velečasni Vladimir Vlahović, rođen u Hrvatskoj, a koji je sada u Župi Svetog trojstva u Gariju u Inidijani. On tvrdi da je pravi Tito opozvan u Moskvu 1942. godine zbog toga što Kremlj nije bio zadovoljan njegovim radom. Eliminiran je i zamijenjen ruskim generalom koji izgleda kao njegov dvojnik”, piše The Mercury.

Vijest je bila aktualna i tri godine kasnije. Svjetski mediji, uključujući i australske, 13. i 14. veljače 1949. godine prenose uz minorne nesuštinske intervencije Reutersovu vijest iz Berlina pitajući se – Je li Tito mrtav?

The West Australian/REUTERS

“Glasine da maršal Tito nije bivši hrvatski metalski radnik Josip Broz, već sovjetski general Lobiediev, šire se istokom Europe, a posebno beogradskim diplomatskim miljeom, javljaju berlinske novine Sozial Demokrat.

Kako je preneseno iz poljskog emigrantskog lista “Lech”, vjerovanja da je stvarni Tito mrtav pojačala su izvješća da Brozovi brat i sestra nisu prepoznali “novog” Josipa Broza Tita kada su ga vidjeli.  Novine javljaju da postoje mnogi znakovi da je Tito ubijen kada su Nijemci izveli padobranski napad na njegovo skrovište nadomak Zagreba 1944. godine“, glasila je ova agencijska vijest.

Milka Planinc biografija
Jospi Broz Tito i Milka Planinc (foto: RTVSLO)

Istraga američkih tajnih službi

Slične su se vijesti širile pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a navodno ih je istraživala i CIA. Tu je priču američkim obavještajcima “prodao” Marijan John Markul. Riječ je o Livnjaku rođenom 1909. godine koji se u Sjedinjene države doselio 1936. godine, a tamo je i služio vojsku pa i zaradio državljanstvo.

No prema njegovoj verziji Tito je nestao u Rusiji još 1937. godine, zabilježio 1955. godine FBI. Markul je tvrdio da je krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća razgovarao s pravim Titom te da ga je ruski agent koji ga je zamijenio prilikom kasnijih susreta ignorirao. Uz to, navodio je Markul, Tito je tijekom šegrtovanja u Sisku ostao bez kažiprsta i srednjeg prsta te je bio blag i imao tuberkulozu, za razliku od nabusitog maršala. Posebno ga je čudilo da je Tito znao svirati klavir, jer je bio uvjeren da onaj prvi Tito to nije imao gdje naučiti.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP