Prati nas

Mozaik

Zagorac ili Rus?

Strani mediji su propitivali Titov identitet. Tko je preminuo 4. svibnja 1980. godine?

‘Nepotvrđene informacije kažu da su brat i sestra pravog Tita prije nekoliko mjeseci suočeni licem u lice s čovjekom koji glumi njihova brata te da su potvrdili da se radi o varalici.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

“Centralni komitet saveza komunista Jugoslavije i predsjedništvo SFRJ objavili su večeras sljedeći proglas: Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima SFRJ – umro je drug Tito.” Tim je riječima urednik i voditelj Televizije Zagreb Miroslav Lilić  objavio da je 4. svibnja 1980. godine preminuo Josip Broz.

No i danas mnogi sumnjaju u istinitost toga navoda, vjerujući jednoj od najvećih teorija urote iz bivše države. Ona kaže da Josip Broz nije bio Josip Broz. Točnije, da je ulogu doživotnog predsjednika Jugoslavije igrao ruski agent. Dakako, radi se o nikad potvrđenim informacijama.


Kako je teško za očekivati da bi tu temu smio obrađivao jugoslavenski tisak, zavirili smo u strane novinske arhive. Tako je 9. rujna 1946. godine australski The Mercury objavio kratku vijest pozivajući se na izvor iz Washingtona.

The Mercury

“Sudeći po priči koja danas kola Washingtonom, jugoslavenskog vođu, maršala Tita, čije je pravo ime Josip Broz, Rusi su pogubili 1942. godine. Kažu da je muškarac koji nosi njegovo ime ruski general imenom Lebedev.

Nepotvrđene informacije kažu da su brat i sestra pravog Tita prije nekoliko mjeseci suočeni licem u lice s čovjekom koji glumi njihova brata te da su potvrdili da se radi o varalici.

Priču podupire i franjevački svećenik velečasni Vladimir Vlahović, rođen u Hrvatskoj, a koji je sada u Župi Svetog trojstva u Gariju u Inidijani. On tvrdi da je pravi Tito opozvan u Moskvu 1942. godine zbog toga što Kremlj nije bio zadovoljan njegovim radom. Eliminiran je i zamijenjen ruskim generalom koji izgleda kao njegov dvojnik”, piše The Mercury.

Vijest je bila aktualna i tri godine kasnije. Svjetski mediji, uključujući i australske, 13. i 14. veljače 1949. godine prenose uz minorne nesuštinske intervencije Reutersovu vijest iz Berlina pitajući se – Je li Tito mrtav?

The West Australian/REUTERS

“Glasine da maršal Tito nije bivši hrvatski metalski radnik Josip Broz, već sovjetski general Lobiediev, šire se istokom Europe, a posebno beogradskim diplomatskim miljeom, javljaju berlinske novine Sozial Demokrat.

Kako je preneseno iz poljskog emigrantskog lista “Lech”, vjerovanja da je stvarni Tito mrtav pojačala su izvješća da Brozovi brat i sestra nisu prepoznali “novog” Josipa Broza Tita kada su ga vidjeli.  Novine javljaju da postoje mnogi znakovi da je Tito ubijen kada su Nijemci izveli padobranski napad na njegovo skrovište nadomak Zagreba 1944. godine“, glasila je ova agencijska vijest.

Milka Planinc biografija
Jospi Broz Tito i Milka Planinc (foto: RTVSLO)

Istraga američkih tajnih službi

Slične su se vijesti širile pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća, a navodno ih je istraživala i CIA. Tu je priču američkim obavještajcima “prodao” Marijan John Markul. Riječ je o Livnjaku rođenom 1909. godine koji se u Sjedinjene države doselio 1936. godine, a tamo je i služio vojsku pa i zaradio državljanstvo.

No prema njegovoj verziji Tito je nestao u Rusiji još 1937. godine, zabilježio 1955. godine FBI. Markul je tvrdio da je krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća razgovarao s pravim Titom te da ga je ruski agent koji ga je zamijenio prilikom kasnijih susreta ignorirao. Uz to, navodio je Markul, Tito je tijekom šegrtovanja u Sisku ostao bez kažiprsta i srednjeg prsta te je bio blag i imao tuberkulozu, za razliku od nabusitog maršala. Posebno ga je čudilo da je Tito znao svirati klavir, jer je bio uvjeren da onaj prvi Tito to nije imao gdje naučiti.

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP