Prati nas

Vijesti

Važne su

Svjetski je dan pčela, jednog od nosivih stupova života na Zemlji

Najveći dio uvezenog meda dolazi iz Kine, čak 39 količinskih postotaka. Slijede Ukrajina (20%), Argentina (12%), Meksiko (10%) i Čile (4%).

Objavljeno

|

foto: Eric Ward/ Unsplash

I pčele imaju svoj svjetski dan kojim se želi ukazati na njihovu presudnu ulogu u održavanju ekosustava. Iako ih uzgajamo zbog meda, najvažnija uloga pčela jest oprašivanje bilja bez kojega ne bi bilo moderne poljoprivrede ni mnogih divljih biljnih vrsta koje bi jednostavno nestale s lica Zemlje. Stoga borba za život sve manje populacije pčela – nema alternativu.

Svjetski dan pčela slavimo 20. svibnja u spomen na Antona Janšu, oca modernog pčelarstva. Nije poznat datum rođenja ovog slavnog Slovenca pa se početak njegova života označava upravo danom krštenja 1734. godine. Iako je bio školovani slikar, radio je kao učitelj apikulture na bečkom dvoru, a ljubav prema pčelama naslijedio je od oca.


Tim povodom, Eurostat je objavio podatke o porijeklu meda na prostoru Europske unije koja je prošle godine uvezla 208.000 tona ove ukusne i zdrave namirnice. Vrijednost tog uvoza jest 452 milijuna eura. Istovremeno su članice Unije izvezle 21.000 tona meda u vrijednosti 119 milijuna eura. U usporedbi s 2013. godinom, uvezene količine porasle su za 25%, dok je izvoz u zemlje izvan EU porastao za 40%.

Najveću uvoznik meda je Njemačka na čijem je tržištu završilo 29% meda proizvedenog izvan EU granica. Slijede je Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Poljska i Španjolska.

Najveći dio uvezenog meda dolazi iz Kine, čak 39 količinskih postotaka. Slijede Ukrajina (20%), Argentina (12%), Meksiko (10%) i Čile (4%). Istovremeno su Mađarska (14%), Belgija (14%) i Španjolska (13%) najveće Unijine izvoznice meda.

.

Vijesti

‘Manipulativno i pokvareno!’ Sindikat umirovljenika optužio Hrelju da se kiti tuđim perjem

Povećanje cenzusa je razlog višekratnih prosvjeda Sindikata umirovljenika na Markovu trgu, a upravo je prošlog četvrtka postignut načelni dogovor s ministrom mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem.

Objavljeno

|

Autor

Tko je Silvano Hrelja?

Na adrese redakcija stigao je poziv na konferenciju za medije Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) koja bi se trebala održati u četvrtak. Tema je, kažu u dopisu, peticija HSU-a za dostupnost zdravstvene zaštite za starije i siromašne.

“Najavljujemo akciju prikupljanja potpisa na području cijele Hrvatske za povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje. Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja pojasnit će motive za ovu akciju, iznijeti zanimljive činjenice o našem javnom osiguravatelju i, kao i uvijek, u svom prepoznatljivom stilu –  sve potkrijepiti brojevima”, stoji u objašnjenju. HSU, naime, traži da cenzus za samca bude za samca 2.340 kuna, a za svakog člana istog kućanstva 1.830 kuna.


Podsjetimo, povećanje cenzusa je razlog višekratnih prosvjeda Sindikata umirovljenika (SUH) na Markovu trgu, a upravo je prošlog četvrtka postignut načelni dogovor s ministrom mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem. “Razgovarali smo o tome na sastancima i naravno da ćemo pomoći. Kao što znate, tu je uključeno i Ministarstvo financija i Ministarstvo zdravstva i dat ćemo sve od sebe da taj cenzus povećamo najviše moguće unutar naših fiskalnih mogućnosti”, kazao je Aladrović predsjednici SUH-a Jasni Petrović pred kamerama.

Stoga i ne čudi reakcija iz SUH-a. “Ljudi moji, što je ovo? Sindikat i Matica umirovljenika uspjeli su mini prosvjedima pred Vladom i pregovorima s ministrima, ishoditi povećanje cenzusa za dopunsko osiguranje. No sada, kada je sve gotovo, “oporbeni” Hrelja pokušava pokvareno i manipulativno prikazati to kao svoj uspjeh pa hitno kreće u potpisivanje peticije za veći cenzus. Što je najparadoksalnije, poziva upravo Sindikat i Maticu da ga podrže! Hrelja, stvarno si pretjerao. Za svoju ogromnu plaću mogao bi doista nešto napraviti za umirovljenike”, objavio je SUH na svojoj Facebook stranici.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP