Prati nas

Vijesti

Ustavni sud: Pavićeva kampanja motivirana je referendumom, ali to je okej

‘Ustavnom sudu nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da su Vlada Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo korištenjem proračunskih sredstava ili na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Marko Pavić

Ustavni sud je odlučio o objavi i emitiranju spota Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a koji sindikati okupljeni u inicijativi “67 je previše” nazivaju antireferendumskim. Naime, osim što se u spotu govori o prednostima provedene mirovinske reforme, građanima se izravno poručuje da će referendum njih i njihove potomke koštati 45 milijardi kuna.

Nakon niza optužbi za zlouporabu javnog novca, Ustavni sud je zatražio očitovanje ministarstva, prvenstveno o izvoru i načinu financiranja kampanje. Odluku prenosimo u cijelosti:


Iz pribavljenog očitovanja Ministarstva proizlazi da je medijska kampanja promoviranja cjelovite mirovinske reforme, koju Ministarstvo naziva informativnom, planirana u tri faze te je započela 17. listopada 2018. Treća faza, koja se sastoji od emitiranja (spornog) trećeg “spota” u programima javne i komercijalnih RTV-kuća, započela je 26. travnja 2019. i traje do 10. svibnja 2019.

Za treću fazu kampanje, prema navodima Ministarstva, planirana su sredstva u iznosu od 1.056.267,76 kuna, dok su ukupno u 2018. i 2019. godini za kampanju utrošena sredstva u iznosu od 3.772.997,26 kuna, koja su osigurana u državnom proračunu na poziciji 3233, Promidžba i informiranje, unutar aktivnosti A854006 – Administracija i upravljanje.

Prema tome, iako je očito da je medijska kampanja promoviranja cjelovite mirovinske reforme Vlade Republike Hrvatske odnosno Ministarstva započela znatno prije početka razdoblja prikupljanja potpisa građana o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, činjenica da se treća faza te kampanje vremenski poklapa s početkom prikupljanja potpisa ukazuje na to da ta faza kampanje nema isključivo informativnu svrhu upoznavanja građana s učincima mirovinske reforme, već je jednim dijelom motivirana referendumskom inicijativom i usmjerena uvjeravanju građana da bi podržavanjem inicijative doveli u pitanje one aspekte reforme koje Vlada smatra poželjnima iii neophodnima.

Međutim, Ustavnom sudu nisu predočeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da su Vlada Republike Hrvatske odnosno Ministarstvo korištenjem proračunskih sredstava ili na drugi način grubo kršili pravila demokratske procedure, odnosno postupali na način koji faktično dokida ili ozbiljno narušava pravo građana na izjašnjavanje o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, niti su se u vezi s time Ustavnom sudu obratili inicijatori referenduma.

Slijedom navedenog, Ustavni sud u konkretnom slučaju ne nalazi osnove za postupanje u smislu članaka 87., 89. i 96. Ustavnog zakona.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP