Prati nas

Vijesti

Ministar pod paljbom

Ustavni sud traži od Pavića hitno očitovanje o financiranju spotova, sindikati traže ostavku

indikalni čelnici pozdravili su sve “stranke koje su progledale”, uključujući one koje čine vladinu većinu, a sada su se izjasnili da podržavaju referendum, ocijenivši kako su HDZ i HNS ostali usamljeni te kako mirovinska reforma više nema političku podršku ni minimalne većine.

Objavljeno

|

Marko Pavić

Ustavni sud je na redovnoj sjednici raspravljao o kampanji Ministarstva rada vezanoj uz mirovinsku reformu. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je za N1 da je očitovanje zatražio odmah, bez odlaganja. Tada će Ustavni sud odlučili o tome kako će i hoće li poduzeti druge radnje.

“Tražimo ga da detaljno obrazloži iz kojih sredstava se financiraju spotovi, koliko je do sada potrošeno i koliko će ukupno biti potrošeno. Izvješće smo tražili odmah i bez odlaganja nakon čega ćemo odlučiti hoćemo li nešto poduzimati kao Ustavni sud”, rekao je Miroslav Šeparović.


Pojasnio je da Ustavni sud može poduzeti radnje kada se radi o grubom kršenju pravila demokratske procedure i onemogućavaju građane u njihovom prikupljanju potpisa. “Za sada te dokaze nismo dobili”, rekao je Šeparović. Dodaje i kako je druga situacija kada se referendum raspiše. “Vlada po preporukama Venecijanske komisije ne bi trebala koritsiti proračunska sredstva”

U ovoj situaciji dok se tek prikupljaju potpisi i ne zna se hoće li biti referenduma onda Ustavni sud reagira kada ga se uvjerilo da je došlo do grubog kršenja demokratske procedure i onemogućeno je prikupljanje potpisa. Za sada, na temelju javno dostupnih izvora nismo ocijenili da trebamo reagirati”, rekao je Šeparović za N1.

Istovremeno su trojica sindikalnih čelnika, Mladen Novosel, Vilim Ribić i Krešimir Sever zatražili na konferenciji za novinare ostavku ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, optuživši ga da je zaustavio socijalni dijalog, potrošio milijune kuna novca poreznih obveznika na protureferendumsku kampanju prepunu manipulacija te za utjerivanja straha među građanima kako bi spriječio njihovo potpisivanje za referendumsku inicijativu.

“Ovaj ministar rada je ubio socijalni dijalog u Hrvatskoj. On je vojnik partije, mi ga držimo egzekutorom, ali nažalost nalogodavac je premijer Plenković”, izjavio je Mladen Novosel (SSSH). “Gospodine Paviću podnesite ostavku, mi to od vas tražimo!” poručio je Novosel.

Vilim Ribić (MHS) je zatražio da ministar Pavić pokaže javnosti kako su došli do izračuna od 45 milijardi kuna navodnog duga ako se ispune sindikalni zahtjevi. “Oni izmišljaju brojku od 45 milijardi jer ta je brojka rađena na lažnim i krivim pretpostavkama, a onda ni sama brojka ne može biti točna.”

Krešimir Sever (NHS) optužio je Pavića i aktualnu vlast da su protureferendumskom kampanjom financiranom novcem svih nas isprepadali ljude, izazvali efekt straha, uplašili ih kako bi spriječili referendum. “Šire strah na sve strane, ali ne bojte se! Mi se ne bojimo. Jadna je vlast koja tjera svoj narod da se boji”, poručio je.

Sindikalni čelnici pozdravili su sve “stranke koje su progledale”, uključujući one koje čine vladinu većinu, a sada su se izjasnili da podržavaju referendum, ocijenivši kako su HDZ i HNS ostali usamljeni te kako mirovinska reforma više nema političku podršku ni minimalne većine. Još jednom su pozvali građane da se odupru samovolji vlasti, da pokažu kako se ne boje i da u što većem broju potpišu za referendum o promjeni uvjeta za mirovinu.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP