Prati nas

Vijesti

Alarm

BiH je sustigla Hrvatsku po katastrofalnom omjeru umirovljenika i radnika

BiH trenutno nema rješenje za problem nagloga povećanja umirovljenika i omjera u odnosu na zaposlenike jer je radnika u toj zemlji sve manje zbog masovnoga odlaska u europske zemlje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Posmrtna pripomoć
foto: Pixabay

Da bi mirovinski fondovi mogli normalno funkcionirati, potrebna su tri radnika na jednog umirovljenika. No, baša kao i u Hrvatskoj, i  susjednoj BiH stanje je alarmantno. Sarajevski Dnevni avaz donosi statističke pokazatelje prema kojem tamošnjem mirovinskom sustavu prijeti kolaps.

U Federaciji BiH je u travnju registrirano oko 417 tisuća umirovljenika, što je za oko 34 tisuće više nego prije pet godina, dok u republici Srpskoj mirovine prima oko 263 tisuće umirovljenika što je povećanje za oko 16 tisuća u odnosu na travanj 2014. godine. U oba entiteta zaposlenih iz čijih se doprinosa i osiguravaju mirovine je oko 860 tisuća. Ispada tako da je umirovljenika i radnika u BIH – 1:1,26.


Iz Fonda mirovinskog osiguranja Federacije BiH upozorili su kako je stanje kod njih zabrinjavajuće i lošije od službene statistike jer se u zaposlene ubrajaju tisuće uposlenika u državnoj administraciji i javnim tvrtkama koji se vode kao “višak” i koji ne stvaraju novu vrijednost nego su “zbrinuti” kroz zapošljavanje na nepotrebnim i izmišljenim poslovima.

Kako piše “Avaz”, BiH trenutno nema rješenje za problem nagloga povećanja umirovljenika i omjera u odnosu na zaposlenike jer je radnika u toj zemlji sve manje zbog masovnoga odlaska u europske zemlje. Zbog tog negativnog trenda, ali i ogromnih dugovanja po osnovu uplata doprinosa u čemu prednjače državna poduzeća, stručnjaci predviđaju i totalni kolaps mirovinskoga sustava već za 10 godina pa i moguće obustavljanje isplata mirovina . I tamošnji stručnjaci sugeriraju kako je i za BiH jedno rješenje za ovakvo stanje podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 65 godina.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u ovom trenutku ima 1.545.525 osiguranika koji pune mirovinski fond, dok je ukupnih korisnika mirovina 1.240.948. Odnos broja umirovljenika i osiguranika je 1:1,25.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP