Prati nas

Vijesti

Bernardićev zov

Hrelja izašao iz Amsterdamske koalicije, prelazi k Bernardiću

Možda će zajedno podržavati predsjedničkog kandidata ljevice i liberala – no na iduće parlamentarne izbore umirovljenici neće ići s ostalima iz Amsterdamske koalicije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Amsterdamska koalicija nije se raspala, ali je izgubila jednog člana – HSU. Iako su na koalicijskom sastanku u Buzetu bili predsjednici svih koalicijskih stranaka – Anka Mrak-Taritaš (GLAS), Krešo Beljak (HSS), Silvano Hrelja (HSU), David Bregovac (Laburisti), Mirando Mrsić (Demokrati) i Boris Miletić (IDS) te potpredsjednik PGS-a Damir Pilepić i europarlamentarac Valter Flego – potvrđeno je da Hrvatska stranka umirovljenika kreće svojim putem, javlja Glas Istre.

Najava Silvana Hrelje o povratku u koaliciju s SDP-om nije njegovu stranku automatski udaljila iz redova Amsterdamaca – možda će zajedno podržavati predsjedničkog kandidata ljevice i liberala – no na iduće parlamentarne izbore umirovljenici neće ići s ostalima iz Amsterdamske koalicije.


“Dogovoreno je da istaknemo ili podržimo zajedničkog predsjedničkog kandidata. Tko će to biti, još uvijek ne znamo. Što se tiče parlamentarnih izbora, HSU je istaknuo da žele aktivirati svoj sporazum s SDP-om. Jedni izbori su gotovi, cilj je ispunjen. Idemo sad prema predsjedničkim sa zajedničkim kandidatom, a onda idemo dalje. Amsterdamska je pokazala da treba surađivati i da suradnja donosi rezultate. Neka to bude poruka svima. Jedino tako se možemo suprotstaviti destruktivnoj politici HDZ-a”, objasnio je IDS-ov predsjednik Boris Miletić.

Šefica GLAS-a Anka Mrak Taritaš potvrđuje kako HSU neće s njima na izbore za Hrvatski sabor: “Na početku koalicijske suradnje dogovarali smo se o zajedničkom izlasku svih stranaka na europske, predsjedničke i parlamentarne izbore, ali koalicija je bila potpisana isključivo za europske izbore s mogućnošću da kasnije bilo koja stranka ode iz koalicije ako vidi šansu negdje drugdje.”

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP