Prati nas

Vijesti

Je li Tuđman znao brojati?

Hoćemo li postati vječni taoci hiperprodukcije branitelja?

‘Čim je HDZ došao na vlast, ukinuo je razdvajanje mirovina, vratio deset posto bogatima te uveo jednako usklađivanje posebnih i radničkih mirovina, otvorio širom vrata doživotnom ‘otkrivanju’ i registriranju novih branitelja, povećao sve vrste naknada i povoljnosti’, podsjeća predsjednica SUH-a.

Objavljeno

|

foto: Pexels

Ančica P. iz Orehovca na temat­skoj Facebook stranici Sindikata umirovljenika “Pokret protiv siro­maštva starijih osoba”, napisala je kako je Tuđman 1995. godine u Kninu jasno rekao: “Pobijedili smo veliku Jugoslovensku armiju sa 250.000 branitelja”. Ančica zaključuje da on “ili nije znao brojati ili smo si dozvolili da iz svih nas rade budale. Toliki su se branitelji ubi­jeni, umrli, a broj im raste k’o žoharima i žutim mravima”.

Ančica je u pravu, piše u najnovijem Glasu umirovljenika Jasna A. Petrović – predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, jer podaci iz dana ukidanja javnog Registra branitelja go­vore o 505.221 osoba. Sitnica, samo du­plo, i to 2016. A taj je broj rastao i dalje raste, a prema novom braniteljskom za­konu, iz dana u dan se prijavljuju novi branitelji i ratni invalidi, čak oko 11.000 friško otkrivenih branitelja čeka da im se odobri status?! Također se prijavilo i oko 2.000 novih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, koji traže da ih Majka Domovi­na uzdržava, iako imaju prosječno samo sedam godina radnog staža. Sve u ime obrane Herceg Bosne i BiH.


Bili smo prvi na liniji pravde

Odjednom je tikva pukla. Sve više po­litičara različitih svjetonazornih opredje­ljenja prihvaća davno zatraženo razdvajanje mirovina. Sindikat umi­rovljenika je posljed­njih desetak godina u svim svojim progra­mima zahtijevao da se izvrši razdvajanje miro­vina prema posebnim propisima na dio koji je stečen temeljem rada, te dio stečen prema povlasticama i pogo- dovanja.

To je 2014. godine, kao vjerojatno jedini pozitivni reformski potez, uveo tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, no kratko je trajala djelomična po­djela mirovina po receptu HZMO-a na posebne i opće dijelove mirovina, i to ne na individualnoj, već grupnoj razini. SDP-ova vlada je k tome ustegnula 10 posto bogatijim umirovljenicima prema posebnim propisima (s mirovinama viši­ma od 5.000 kn).

Čim je HDZ došao na vlast, ukinuo je razdvajanje mirovina, vratio deset posto bogatima te uveo jednako usklađivanje posebnih i radničkih mirovina, otvorio širom vrata doživotnom “otkrivanju” i registriranju novih branitelja, povećao sve vrste naknada i povoljnosti. No, osim Sindikata umirovljenika koji je na sjednicama Nacionalnog vijeća uporno zahtijevao reviziju i reformu sustava mi­rovina po posebnim propisima, te na to privolio i Maticu umirovljenika s kojom je zajednički obrazložio zahtjev u okviru radne skupine za mirovinsku reformu, drugi su mudro šutjeli iz straha da se ne uznemiri braniteljsku populaciju koja je šatorima i plinskim bocama izbori­la svoja netom uvećana prava.

Tako je Ministar Pavić tek usputno ljutito rekao kako nema ništa protiv revizije mirovina po posebnim propisima, ali pri tom na­glasio kako je riječ o stečenim pravima i zarađenim mirovinama, te da se ništa neće mijenjati, jer ne bi urodilo potreb­nim promjenama. Tako je govorio Pavić i ostao živ.

Šest milijardi na grbači

Radnički sindikati su do pokretanja svoje inicijative #67jepreviše isto uredno šutjeli o povlaštenim mirovinama, a sada su nešto malo progovorili, te redovito podsjećaju kako je Europska komisija to postavila kao glavno pitanje mirovinske reforme u Hrvatskoj. Što je točno.

Ohrabreni time, sada su svi progo­vorili, jer što je previše, je previše. Tako je čak i ministar financija Marić suglasan da bi se razdvajanjem mirovina stavio sa strane šest milijardi kuna godišnje koliko one koštaju, ali da to ne bi riješilo svu problematiku. Naravno, ministre, ne bi svu, ali bi zaustavilo hiperprodukciju umirovljenika s povlasticama.

Tako i dalje 25 posto mirovinskog fonda ide na mirovine prema posebnim propisima! A osnovni je problem, navo­di sada glasno i ekspert Damir Novotny, što tih stotinjak tisuća povlaštenih umirovljenika ne radi, iako je većina njih sposobna raditi. “U ovom trenutku go­tovo pola radno aktivnog stanovništva u Hrvatskoj ne radi i ne daje svoj solidar­ni doprinos prvom mirovinskom stupu”.

“I tu leži osnovni problem”, naglasio je Novotny. On tvrdi kako samo 17 posto umirovljenika odradi “puni radni staž” za mirovinu, iako nigdje u zakonima ne postoji institut punog staža, niti je po­znato o kojoj se brojci radi. Tako je i ova matematika labava.

Pitanje bez konsenzusa

Novotny ipak realno zaključuje kako su “najveći problem mirovine po poseb­nim propisima. To su ljudi koji su po po­litičkim odlukama dobili neku vrstu mi­rovine, a to nije zapravo mirovina, nego socijalni transfer i oni su isključeni iz sfere rada. Paradoks je upravo veliki ne­dostatak radne snage, a da koji primaju takve povlaštene mirovine nisu na trži­štu rada” – zaključio je Novotny rekavši kako je riječ o vrlo ozbiljnom političkom pitanju oko kojeg se sigurno neće stvo­riti konsenzus političkih stranaka.

Ministar branitelja Medved ipak nije javno prozvao ekonomske stručnjake Novotnyja te Nestića koji su se priključili detronizaciji nedodirljivosti povlaštenih mirovina. Medved je odšutio i kratku i jasnu izjavu ministrice obrazovanja Divjak kako je mirovinski sustav kakav imamo danas neodrživ, te dodala kako osobno misli da povlaštene mirovine trebaju biti težak izuzetak.

Kad je riječ o političkom autsajderu Mirandu Mrsiću, Medved mu prijeti da će ga strpati u zatvor jer se usudio dota­knuti braniteljske mirovine. Mrsić je, na­ime, građanima poručio neka ne vjeruju vladajućima kada “mi­rovine po posebnim propisima tretiraju kao svete krave” i pozvao ih je da stanu na kraj praksi HDZ-a da kupu­je glasove na izbori­ma. I k tome je dodao: “Mirovinska reforma premijera Plenkovića i ministra Pavića najbo­lji je dokaz da HDZ ima samo jedan cilj – zadr­žati vlast pod svaku ci­jenu i privilegije posebnih skupina kako bi na izborima dobili njihove glasove.”

Medved je prvo optužio cijelu jav­nost kako neosnovano manipulira podacima o braniteljima i njihovim mirovinama, a odgovoreno mu je kroz “užasnuto priopćenje” Ministarstva branitelja kojim su ga optužili da uznemiruje branitelje i da njegove izjave “dobrim dijelom podliježu kaznenom progonu”. Ako Medved i njegovo Mi­nistarstvo nastave takvim načinima obračuna s narodom, neće u zatvoru završiti Mrsić, već će Hrvatska postati vječnim taocem hiperprodukcije brani­telja. Ili je, možda, tikva ipak pukla? (Jansna. A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Jeste li čuli za ljetnu usamljenost starijih osoba? Za neke vlade ona je realan problem

Ljeto za većinu ljudi predstavlja vrijeme druženja i putovanja, no za mnoge starije osobe to je razdoblje usamljenosti. Neki su usamljeni do te mjere da padaju u tzv. ljetnu depresiju.

Objavljeno

|

Dok je ljeto za većinu ljudi vrijeme za zabavu i putovanja, za starije osobe to razdoblje može biti prilično usamljeno. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva Nizozemske pokrenulo kampanju kako bi riješilo ili barem ublažilo ovaj problem, piše Netherland Times.

Kampanja ima dva dijela. U prvom se potiče i ohrabruje starije da izađu iz svojih kuća i naprave nešto tijekom ljeta. Kako bi se to postiglo, Ministarstvo je izradilo posebne TV spotove koji se emitiraju u udarnom terminu.


Drugi dio kampanje obraća se svima koji odlaze na godišnji odmor da pišu ili telefonom zovu svoje starije rođake ili susjede koji su ostali kod kuće. Za to su također snimljeni TV spotovi, ali i izrađeni veliki plakati te pokrenute kampanje na društvenim medijima. Ministarstvo je pokrenulo i posebnu web stranicu koja nudi savjete kako se boriti s usamljenošću.

Razne udruge civilnog društva pozdravljaju inicijativu Vlade kroz koju se želi ohrabriti starije građane da se sami uhvate u koštac s usamljenošću, no upozoravaju da bi bilo jako dobro kad društveni centri i razna druga mjesta na kojima se stariji druže, ne bi zatvarali svoja vrata tijekom ljeta.

“Već godinama pokušavamo promijeniti takvo radno vrijeme. Razni društveni centri su jako važni za starije osobe, pa ako je njihova društvena okolina preko ljeta na godišnjem, moglo bi im nedostajati mjesto za druženje kao i osobe s kojima mogu provoditi vrijeme. Mnoge starije osobe padaju u tzv. ‘ljetnu depresiju’ radi čega manje izlaze i druže se“, kaže Peter Winkens iz organizacije NOS.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP