Prati nas

Vijesti

Tko su oni?

Jesu li Hrvati neradnici? 600.000 ih ne radi i ne želi raditi

Potpuno je nelogično da u zemlji postoji tako mnogo ljudi koji ne žele raditi pa se nameće zaključak da ostvaruju prihode od kapitala ili nisu prijavili odlazak iz Hrvatske pa rade u inozemstvu, a statistika ih vodi i dalje kao naše sugrađane.

Objavljeno

|

foto: Clem Onojeghuo/Unsplash

U Hrvatskoj je čak 600 tisuća ljudi starijih od 25 godina i mlađih od 65 godina koji ne rade niti traže posao, piše Večernji list.

Većina njih, navodi dnevnik pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS), u godinama je kada se teško zaposliti odnosno stariji su od 50 godina, ali je među njima i gotovo 190 tisuća mladih ljudi koji bi mogli raditi, ali su neaktivni.


Obrazovani su i neaktivni

To je kontingent radnika koji je zanemaren, a među njima nisu samo slabo obrazovane osobe, kako bi se na prvu ruku moglo zaključiti, nego visokoobrazovane i to žene i muškarci. Zanimljivo je da među neaktivnim građanima ima više akademski obrazovanih žena nego muškaraca.

Nije moguće procijeniti u kojoj su dobnoj skupini visokoobrazovani neaktivni građani, jesu li možda većina njih umirovljenici, ali je činjenica da u Hrvatskoj niti radi niti traži posao čak 204 tisuće visokoobrazovanih. Pritom je tu gotovo 97 tisuća muškaraca i 107 tisuća žena, ističe Večernji.

Možda su se odselili, ali zadržavaju status nezaposlene osobe u domovini?

Takva nezainteresiranost za posao građana za koje bi bilo prirodno da rade govori ili o rentnoj ekonomiji ili o sivim djelatnostima u Hrvatskoj. Potpuno je nelogično da u zemlji postoji tako mnogo ljudi koji ne žele raditi pa se nameće zaključak da ostvaruju prihode od kapitala ili nisu prijavili odlazak iz Hrvatske pa rade u inozemstvu, a statistika ih vodi i dalje kao naše sugrađane, navodi dnevnik.

S druge stane spektra je oko dvjesto tisuća neobrazovanih ljudi koji nisu završili ni osnovnu školu i vjerojatno su na socijalnoj skrbi jer sa svojim kvalifikacijama teško mogu naći adekvatno radno mjesto. No i u toj skupini može se pronaći potencijal za pomoćne radnike u turizmu i građevinarstvu kojima nedostaje najviše radnika.

I dok 600 tisuća ljudi u Hrvatskoj ne želi tražiti posao i raditi, uvozimo gotovo 70 tisuća stranih radnika, piše Večernji.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP