Prati nas

Vijesti

Dan državnosti

Škoro najavio vraćanje starog datuma Danu državnosti, Milanović poziva na slobodu i otvoreno društvo

‘Da se uspoređujemo s najboljima i da sebi osvijestimo da smo bilo uspješni i realizirani samo onda kada smo bili otvoreni, kada se nismo bojali drukčijega. Istovremeno smo bili svjesni tko smo i što smo. To se ne može uz ograde. To se ne može ni uz fizičke ni uz duhovne ograde’, kaže Zoran Milanović.

Objavljeno

|

screenshot: Youtube

Predsjednički kandidat desnice Miroslav Škoro čestitao je svojim pratiteljima na Facebooku Dan državnosti. Nastavljajući u populističkom tonu, budućim biračima poručio je da im je država – uzeta.

“Iduće godine proslavit ćemo ga zajedno na dan koji je ustanovio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, 30. svibnja. Taj dan su nam, kao i puno toga, jednostavno uzeli. Vratit ćemo 30. svibnja kao Dan državnosti, vratit ćemo državu Narodu i ništa nas na tom putu ne može zaustaviti”, kaže pjevač i poduzetnik čiji se program svodi na jačanje pozicije predsjednika kroz ustavne promjene, a što su neki prozvali i suspenzijom parlamentarne demokracije.


“Eto to je jako važno. Lijep pozdrav iz jedne normalne zemlje Europske unije. Sad tek nemam namjeru vratiti se. Samo vi mijenjajte datume, a ne mentalni sklop”, napisao je jedan u nizu komentatora koji smatraju da datumi nisu prioritet. Nasuprot njemu stoji drugi komentator: “Svaka čast. Treba napokon uvesti reda u državi!”

Istovremeno je Škorin protivnik s ljevice, bivši premijer i nekadašnji šef SDP-a Zoran Milanović putem iste mreže poručio: “Stvarajmo slobodno, moderno i otvoreno društvo. Sretan Dan državnosti!”

“Da sljedeći dočekamo zdraviji, sretniji, sa više samopouzdanja, otvoreniji. Da se uspoređujemo s najboljima i da sebi osvijestimo da smo bilo uspješni i realizirani samo onda kada smo bili otvoreni, kada se nismo bojali drukčijega. Istovremeno smo bili svjesni tko smo i što smo. To se ne može uz ograde. To se ne može ni uz fizičke ni uz duhovne ograde. Stvarajmo slobodno, moderno, otvoreno društvo. Ne bojmo se”, Milanovićeva je poruka.

“Kompa, dok su tebi pucale cijevi u stanu svi moji najpametniji, najsposobniji i najmarljiviji frendovi su morali otići iz Hrvatske”, komentar je pod tom objavom. “Bravo Milanoviću! Bez uvijanja, ograda i lizanja oltara”, piše pak jedna od obožavateljica.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP