Prati nas

Vijesti

Sigurnija mirovina

Stiže paneuropska mirovina, novi oblik osiguranja za starost. Nadzirat će je Europska unija

Paneuropske mirovine (PEEP) trebale bi dopunjavati postojeći mirovinski sustav s obveznim izdvajanjima kao dobrovoljna mirovinska štednja, slično onoj koju mi imamo u trećem stupu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Mabel Amber, still incognito/ Pixabay

Treći mirovinski stup i ostali oblici štednje za starost dobit će ozbiljnu konkurenciju. Europska unija krenula je u stvaranje paneuropskih mirovina, novog oblika štednje za starost koji bi se primjenjivao na cijelom području Europske unije prema istim uvjetima, piše Večernji list.

Komisija tvrdi da samo 27 posto Europljana u dobi od 25 do 59 godina dodatno štedi za starost, što predstavlja veliki problem kada dođu u mirovinu, navodi Večernji.


Hrvatska je prema visini mirovina u odnosu na plaće od 39 posto druga najlošija članica EU nakon Irske. Hrvatska je stvarnost takva da će radniku čija je plaća u 50-im godinama bila 6000 kuna mirovina biti 2340 kuna!

Nakon bogatog Luksemburga gdje su mirovine samo 12 posto manje od plaća, po visini mirovinskih primanja prednjače Italija (69 posto), Francuska (68 posto) i Mađarska (67 posto). Austrijske, poljske i slovačke mirovine iznose 62 posto plaće, Češke su na polovici radničkih primanja, Sloveniji 47 posto, a Njemačkoj 46 posto, navodi dnevnik.

Paneuropske mirovine (PEEP) trebale bi dopunjavati postojeći mirovinski sustav s obveznim izdvajanjima kao dobrovoljna mirovinska štednja, slično onoj koju mi imamo u trećem stupu. Nacrt uredbe kojom se uvodi paneuropska mirovina još jednom treba dobiti zeleno svjetlo Europskog vijeća i parlamenta te će se početi primjenjivati godinu dana nakon objave u službenom glasilu.

Funkcioniranje paneuropskog štednog modela nadzirat će EIOP, paneuropski regulator za osiguranje i mirovinsko osiguranje, čija je predstavnica Sandra Hack ovih dana boravila u Zagrebu kao gošća Hrvatskog aktuarskog društva na njihovoj godišnjoj konferenciji. Sandra Hack je kazala da će uvođenje paneuropskog mirovinskog modela potrajati oko dvije godine, piše Večernji list.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP