Prati nas

Vijesti

Sigurnija mirovina

Stiže paneuropska mirovina, novi oblik osiguranja za starost. Nadzirat će je Europska unija

Paneuropske mirovine (PEEP) trebale bi dopunjavati postojeći mirovinski sustav s obveznim izdvajanjima kao dobrovoljna mirovinska štednja, slično onoj koju mi imamo u trećem stupu.

Objavljeno

|

foto: Mabel Amber, still incognito/ Pixabay

Treći mirovinski stup i ostali oblici štednje za starost dobit će ozbiljnu konkurenciju. Europska unija krenula je u stvaranje paneuropskih mirovina, novog oblika štednje za starost koji bi se primjenjivao na cijelom području Europske unije prema istim uvjetima, piše Večernji list.

Komisija tvrdi da samo 27 posto Europljana u dobi od 25 do 59 godina dodatno štedi za starost, što predstavlja veliki problem kada dođu u mirovinu, navodi Večernji.


Hrvatska je prema visini mirovina u odnosu na plaće od 39 posto druga najlošija članica EU nakon Irske. Hrvatska je stvarnost takva da će radniku čija je plaća u 50-im godinama bila 6000 kuna mirovina biti 2340 kuna!

Nakon bogatog Luksemburga gdje su mirovine samo 12 posto manje od plaća, po visini mirovinskih primanja prednjače Italija (69 posto), Francuska (68 posto) i Mađarska (67 posto). Austrijske, poljske i slovačke mirovine iznose 62 posto plaće, Češke su na polovici radničkih primanja, Sloveniji 47 posto, a Njemačkoj 46 posto, navodi dnevnik.

Paneuropske mirovine (PEEP) trebale bi dopunjavati postojeći mirovinski sustav s obveznim izdvajanjima kao dobrovoljna mirovinska štednja, slično onoj koju mi imamo u trećem stupu. Nacrt uredbe kojom se uvodi paneuropska mirovina još jednom treba dobiti zeleno svjetlo Europskog vijeća i parlamenta te će se početi primjenjivati godinu dana nakon objave u službenom glasilu.

Funkcioniranje paneuropskog štednog modela nadzirat će EIOP, paneuropski regulator za osiguranje i mirovinsko osiguranje, čija je predstavnica Sandra Hack ovih dana boravila u Zagrebu kao gošća Hrvatskog aktuarskog društva na njihovoj godišnjoj konferenciji. Sandra Hack je kazala da će uvođenje paneuropskog mirovinskog modela potrajati oko dvije godine, piše Večernji list.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP