Prati nas

Zdravlje

Bez kočnica

Sve više umirovljenika je zaraženo triperom. Seks traže na internetu i ne koriste kondome

današnji umirovljenici su generacija koja je dobar dio svojeg života provela uz računala i Internet, pa se njima znaju koristiti. Zato rado i često posegnu za aplikacijama i online servisima za upoznavanje partnera.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Astryd_MAD/Pixabay

Prema novim podacima Službe javnog zdravstva (PHE), u Engleskoj je tijekom 2018. godine dijagnosticirano preko 440.000 slučajeva spolno prenosivih infekcija , a broj slučajeva gonoreje (tripera, kapavca) među osobama starijim od 65 godina je u zadnje dvije godine u porastu za 42%, što je gotovo dvostruko više od prosjeka, piše Bug.hr.

Broj slučajeva gonoreje dijagnosticiranih u Engleskoj dosegnuo je najvišu razinu u više od 40 godina: u 2018. zabilježeno ih je 56.259, što je za više od četvrtine (26%) u odnosu na prethodnu godinu, a posebno je zabrinjavajuće zbog sve većeg udjela sojeva uzročnika gonoreje otpornih na uobičajene lijekove. Sifilis se također među umirovljeničkom populacijom više nego udvostručio u odnosu na prije 10 godina.


Spolne bolesti u trećoj životnoj dobi

I ne samo gonoreja i sifilis: klamidija je i dalje najčešće dijagnosticirana STD, koja je u 2018. godini bila odgovorna za gotovo polovicu novih dijagnoza spolnih bolesti. Nakon opsežno provedenih epidemioloških analiza, PHE je za taj porast okrivio dva osnovna uzroka: porast promiskuitetnog ponašanja (česte izmjene povremenih spolnih partnera) kod osoba “treće životne dobi” i pad postotka onih koje koriste kondome. Za nekorištenje kondoma krivci su nedovoljna informiranost i needuciranost, a za promiskuitetno ponašanje se glavnim krivcem vidi porast korištenja aplikacija za traženje partnera.

Analizirajući moguće korijene navedenih uzroka, došlo se do zanimljivih zaključaka: današnji umirovljenici su generacija koja je dobar dio svojeg života provela uz računala i Internet, pa se njima znaju koristiti. Zato rado i često posegnu za aplikacijama i online servisima za upoznavanje partnera. Na taj način puno češće, brže i lakše pronalaze nove partnere nego pred-računalne generacije ‘staraca’ koji su nakon svoje 65. godine ostajali ‘zarobljenici’ svoja četiri zida zbog znatno oskudnijih mogućnosti za socijalizaciju, druženje s vršnjacima i pronalaženje adekvatnih partnera.

Vitalni, ali slabo educirani starci

S druge strane, liječnici tvrde da ljudi iznad 65 godina života, nakon što su desetljećima bili u monogamnim vezama, a zatim se razveli ili obudovjeli, nisu dovoljno svjesni važnosti brige o spolnom zdravlju i odgovornom spolnom ponašanju.

Spolna edukacija jest prisutna u suvremenom engleskom obrazovnom sustavu, no većina informacija o sigurnom seksu i spolno prenosivim bolestima je usmjerena na mlade, školske generacije, pa su oni stariji (zbog konzervativne obrazovne i obiteljske tradicije i posljedične needuciranosti) propustili dovoljno naučiti o simptomima, načinima prenošenja i metodama zaštite. Osim toga, na kondome se uobičajeno gleda samo kao na protekciju od trudnoće, a ne i od spolno prenosivih bolesti, pa ih osobe koje su prošle menopauzu ili obavile vazektomiju ne smatraju neophodnim “priborom” za spolne odnose.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP