Prati nas

Vijesti

Porez kao zdravstvena preventiva?

Hoće li država udariti veći porez i na nezdrave grickalice, pomfrit, hamburgere i ćevape? Možda!

‘U zdravstvenom sustavu je prevencija puno jeftinija i isplativija nego sanacija. Ne može porezni sustav riješiti sve probleme, ali mora dati svoj doprinos, kao sad’, kaže ministar financija.

Objavljeno

|

Zdravko Marić (screenshot: Al Jazeera)

Iako neslužbene informacije iz Ministarstva financija kažu da bi kutija cigareta od Nove godine trebala poskupjeti do dvije kune, a litra gaziranog soka od kunu do dvije, ministar financija Zdravko Marić, u razgovoru za 24 sata, nije mogao potvrditi taj izračun. Kazao je da ministar zdravstva Milan Kujundžić traži da alkohol i cigarete budu 100 posto skuplji, no da poskupljenje neće biti tako drastično.

“Konkretni izračuni još nisu gotovi. Mi već sad imamo oporezivanje alkohola, bezalkoholnih pića, duhana i duhanskih prerađevina. Ministarstvo financija, konkretno kod duhana, ne može zanemariti i element tržišta, da ne dođe do ponovnog buđenje crnog tržišta. Razumijem argumente kolege Kujundžića, ali takav prijedlog iz Ministarstva financija sigurno nikad ne bi došao jer mi ne smijemo zanemariti aspekt hrvatskog društva i gospodarstva. Sigurno neće doći do nekakvih drastičnih poskupljenja koja bi značila poremećaj tržišnih okolnosti. Ukupna cijena ne ovisi samo o nama, mi propisujemo iznos trošarina”, rekao je Marić za 24 sata.


Ali je potvrdio da bi od novog poreza na šećer u sokovima država trebala godišnje ubrati oko 150 milijuna kuna. Na pitanje je li to tek početak tzv. zdravih poreza koje zemlje uvode te hoće li država ubuduće oporezovati i masno, slano, brzu hranu poput pomfrita, hamburgera, ćevapa ili grickalica, Marić je ostavio otvorenu mogućnost. S druge strane, ostavio je mogućnost da se snize porezi i na one zdravije prehrambene artikle.

“Nisam stručnjak za zdravstvo. U zdravstvenom sustavu je prevencija puno jeftinija i isplativija nego sanacija. Ne može porezni sustav riješiti sve probleme, ali mora dati svoj doprinos, kao sad. Još je prerano govoriti o novim porezima na različite prehrambene artikle. Ali zašto ne uzeti u razmatranje i da spustimo porez na onu zdraviju hranu. Uzet ćemo to u razmatranje u sljedećim razdobljima”, rekao je.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP