Prati nas

Vijesti

Siromašnima dolazak zabranjen

Nema mora za “stare babe i prdonje”. Jadranski gradovi tjeraju jednodnevne kupače

Stariji jednodnevni posjetitelji su optuženi kako su prljavi, da donose svoje sendviče, ostavljaju smeće i ništa ne troše.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Počelo je u travnju 2018. godine kad je zabranjen ulazak turističkih au­tobusa s jednodnevnim izletnicima u Crikvenicu, Jadranovo, Dramalj i Selce, jer je “tijekom vikenda turističke sezone zamijećen dolazak većeg broja turistič­kih autobusa s više tisuća turista”, piše šefica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović za Glas umirovljenika.

Stoga je “ocijenjeno da je potrebno dolazak autobusa i jednodnevnih turista svesti na prihvatljivu mjeru imajući u vidu odr­živ kapacitet cesta, javnih površina, na­ročito plaža”, piše u obrazloženju odluke kojom je uvedena taksa za parkiranje od 50.000 kuna po autobusu za razdoblje od 15. lipnja do 30 rujna.


Naglašeno je kako se ta odluka “ne odnosi na turističke autobuse koji dovoze i odvoze goste koji imaju osiguran smještaj u smještajnim objektima u zoni posebnog prometnog režima”. Brojni su auto-prijevoznici poput Šimun-Emanuel Putovanja d.o.o. iz Zagreba objavili takvu odluku na svojim web stranicama i osramoćenim siromašnim jednodnev­nim gostima ironično zaželjeli – dobar tek. Slično je uređeno i u Novom Vino­dolskom, a sada i u sve više jadranskih mjesta.

Tvrdnja bez statistike?

Sindikat umirovljenika Hrvatske od­mah je prijavio Uredu pučkog pravobra­nitelja takvu odluku protiv siromašnih jednodnevnih turista kao slučaj diskrimi­nacije s osnova imovinskog statusa i dobi, jer je pogla­vito riječ o starijim osobama koje na drugi način ne bi uspjele ni vidjeti, niti osjeti­ti more, a ovako za stotinu kuna stignu do Jadrana.

Kako nismo uspjeli pri­baviti Pučkoj pravobraniteljici tražene statistike o broju i profilu jednodnevnih turista (?!), to smo 6. svibnja 2019. dobili pismeno tu­mačenje kako Odluka o zaustavljanju i parkiranju autobusa na području Grada Crikvenice nema diskriminatorni učinak na starije osobe.

“Zatražili smo da nave­denu tvrdnju potkrijepite podacima o imovnom stanju i udjelu umirovljenika u ukupnom broju izletnika koji odlaze u Crikvenicu na jedan dan. Obzirom da je za postojanje neizravne diskriminacije potrebno da naizgled neutralna mjera dovede u nepovoljniji položaj znatno veći broj pripadnika jedne u odnosu na pripadnike druge skupine, navede­ni bi nam podatak omogućio procjenu eventualnog negativnog učinka sporne mjere na osobe starije životne dobi i slabijeg imovnog stanja”, odgovorila je Pučka pravobraniteljica. Čiča miča, go­tova je priča.

I Općinsko vijeće Malinske-Dubašnice je 2018. godine, kako bi izbjeglo dolaženje jednodnevnih izletnika, velikom većinom starije dobi, uvelo cijenu parkinga po autobusu od 300 kuna.

Kako su uvidjeli da to nije spriječilo jednodnevne izletnike starije dobi i nižeg imovinskog stanja da i dalje svakod­nevno pristižu na jedan dan kupanja, ove godine je Općinsko vijeće Malinske-Dubašnice na 17. sjednici održanoj 28. veljače 2019. godine donijelo novu odluku o povećanju cijene parkinga na 1.000 kuna, te ograničenju broja auto­busa dnevno na samo pet. Takva dvo­struka barijera praktički se sa prijevo­zničkih kompanija prenosi na korisnike jednodnevnih izleta na more, a i tada uz rizik da ne budu među pet propuštenih autobusa i ostanu kampirati na autoce­sti.

Tko je smeće

Na samoj sjednici Općinskog vijeća pod predsjedanjem SDP-ovke Mirjane Maršić, predsjednice, Odluka je pro­komentirana kao sprječavanje “baba i starih prdonja” da zauzmu plaže i more od pravih turista. Stariji jednodnevni posjetitelji su optuženi kako su prljavi, da donose svoje sendviče, ostavljaju smeće i ništa ne troše, što smo u Sindi­katu umirovljenika ocijenili kao govor mržnje.

Rečenom Odlukom zaključili su kako će uspješno spriječiti dolazak siromašnih starijih građana u Malinsku, te slična mjesta koja su uvela takve mjere protiv starih, jer novim poskupljenjem sa dosadašnje cijene od 100 odnosno 120 kuna za prijevoz, morat će se po osobi platiti 150 kuna, a da pri tom i da­lje nema jamstva da će biti u kvoti broja dopuštenih autobusa.

Sindikat umirovljenika Hrvatske je odmah 17. lipnja podnio prijavu diskriminacije i govora mržnje od strane vi­jećnika Malinske-Dubašice, te zatražio da Pučka pravobraniteljica zatraži tonski zapis 17. sjednice i izvrši preslušavanje, kako bi sami stekli uvid u diskriminatorne motive i obrazloženja spomenute Odluke o izmjenama i dopunama Pravil­nika o javnim parkiralištima, a sve kako bi se dokazalo da je riječ o poduzimanju naizgled neutralnih mjera s neospornim diskriminatornim učinkom po starije i siromašnije građane Hrvatske, kojima je jedini način da vide i osjete more taj da odlaze na jednodnevne izlete.

Treba li nas ugušiti plinom

Na društvenim mrežama koje kori­ste starije osobe, masovno se kritiziralo takve mjere, a predsjednica podružnice SUH-a Pešćenice Mirjana Novačić je po­zvala svoje članove da osude sramotu Općinskog vijeća Malinske 2koje nas umirovljenike naziva smećem, trule­ži, starim babama i još svakakvim po­grdnim imenima”, prokomentirala je i dodala kako je šokirana te javno pita zar nisu umirov­ljenici zavrijedili okupati se u našem moru?!

Među brojnim reakcija­ma na Facebooku rastužuje ona Anđele Horak iz Zagre­ba koja pita što je sljedeći korak, “sve nas umirovljeni­ke ugušiti plinom?” Adela Špoljarec pak pita zar stari svojim radom nisu zaslužili da odu na more, pa makar i na taj jedan dan.

Što će nam odgovoriti, i da li tek za godinu dana, pučka pravobraniteljica Lora Vidović? Preporučiti nam da stari ne idu na more jer su prevelike vrućine? Zatražiti elabo­rat od SUH-a kao prijavitelja diskrimina­cije kojim će dokazati točnu dob, težinu i boju očiju i broj kuna u novčaniku svih jednodnevnih kupača u Malinskoj, prije i poslije slavne diskriminatorne Odluke? Ili ćemo citirati Mahatmu Ghandija kako je siromaštvo najgori oblik nasilja i reći kako se siromaštva ne treba stidjeti, jer ima mnogo više ljudi u Hrvatskoj koji bi se morali stidjeti svoga bogatstva. (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP