Prati nas

Mozaik

Patka

Opet čitamo stari fake news da ranije umirovljenje znači i duži život. Tko stoji iza toga?

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Sam Wheeler/Unsplash

“Deset godina rada može vas koštati dvadeset godina mirovine!” Ovi dana neki hrvatski portali, neskloni provjeri podataka, donijeli su “šokantnu analizu” koja pokazuje da rad u zreloj dobi znatno skraćuje život.

Pa se tako tvrdi da aktuarska analiza dr. Ephrema Chenga, vodećeg stručnjaka za mirovinski sustav, provedena na mirovinskim podacima Boeinga i nekoliko drugih velikih kompanija pokazuje da su radnici umirovljeni sa 65 godina života u prosjeku poživjeli još 18 mjeseci, dok su njihove kolege koje su se umirovile s 55 godina u mirovini uživale još 25 godina.


Kao izvor ove vijesti, koju su spremno prenijeli i neki sindikati na svojim stranicama i društvenim mrežama, navodi se objava portala biznews.com iz rujna 2013. u kojoj “financijski savjetnik Alec Riddle” objašnjava razloge zašto je tomu tako.

Zaista šokantno, zar ne? No kada je nešto baš toliko šokantno, postoji velika vjerojatnost da nije istinito, pogotovo kada u sebi ne sadrži informaciju za koju instituciju i kada je analiza provedena te na kojem uzorku, a sve bez poveznice na originalni materijal ili reference na dublji izvor. I pri tome proturječi kredibilnim istraživanjima koje možemo naći u ozbiljnim znanstvenim bazama.

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Priča se poziva na autoritete, no tko su oni?

Dr. Ephrem (Siao Chung) Cheng nepoznanica je internetu, osim kada se radi o ovoj vijesti koju izdašno prenose izdanci financijske industrije, prvenstveno stranice iza kojih stoje privatna mirovinska osiguranja i financijski savjetnici. Nismo pronašli kredibilan izvor koji bi nam rekao kakvo je njegovo obrazovanje niti za koga radi ili je radio. Iako je njegova navodna analiza pokazala šokantne podatke, dr. Cheng je uspješno izbjegao gostovanja na televizijama, u radijskim programima i časopisima. Samozatajno.

Provjerili smo i financijskog savjetnika Aleca Riddlea koji je napisao “otrežnjujući tekst koji bi nas trebao potaknuti na razmišljanje o vlastitim mirovinskim opcijama i strategijama”, kako sugerira biznews.com. Južnoafrički financijski savjetnik i motivacijski govornik Alec Riddle na linkedinu, mreži koja okuplja poslovne ljude, pojavljuje se pod tri profila. Od toga su dva bez kontakata, a treći broji više od 500 konekcija. Prema onome što je napisao, radi za investicijsku kuću Private Wealth Managament te drži inspiracijske govore o tome kako je pobijedio pretilost i postigao zavidne sportske uspjehe na Ironmanu.

Kako su ozbiljni mediji popratili ovu priču?

“Boeing studija je citirana u novinama, magazinima i među stručnjacima. Kruži internetom godinama. Problem je što Boeing jednostavno kaže da nije istinita”, piše BBC u kolovozu 2012. godine, dakle prije objave na biznews.com. “Na stranu Boeing, postoji li bilo kakav dokaz koji bi mogao poduprijeti ideju da rano umirovljenje produžuje život? Iznenađujuće, istina bi mogla biti potpuno suprotna: kasnije umirovljenje – duži život”, navodi ovaj ugledni medij u analizi koja detaljno ‘rastavlja’ ovaj mit.

BBC nas je zaintrigirao. A što točno kaže Boeing?

S obzirom na “bradatost” ove vijesti, ne čudi da nismo pronašli službenu objavu na kompanijinim stranicama. No ta objava pod nazivom “Umirovimo glasine o očekivanom životnom vijeku”, citirana je na nekoliko blogova. Poslužili smo se blogom australskog profesora matematike Murraya Bourna.

“Ne postoji korelacija između dobi umirovljenja i životnog vijeka Boeingovih umirovljenika”, stoji u Boeingovom priopćenju uz grafikon koji prikazuje stvarnu dob umirovljenja i životni vijek promatranih radnika. “Prvi netočni podaci o životnom vijeku pojavili su se u ranim osamdesetim godinama, a njihove verzije kruže godinama, gotovo kao urbani mit. Internet ove dezinformacije širi dalje, brže i u oblicima koji izgledaju profesionalnije. Boeing i druge kompanije su pokušale razbiti ovu zabludu. Ali, nažalost, loše vijesti, čak i kada su izmaštane, privlače pozornost. Istovremeno su dobre vijesti (da Boeingovi radnici žive duže od nacionalnog prosjeka) točne i nezapažene”, stoji u tom priopćenju. Na Bourneovim stranicama možete pronaći i interpretaciju problema i podataka.

Što kažu komentari?

Iako komentari na internetu nisu pouzdani izvor informiranja, pogotovo kada se objavljuju pod pseudonimima, zanimljivim smo procijenili one ostavljena na forumima koji okupljaju profesionalne pilote i ljude iz prateće industrije, s obzirom da se primarna vijest navodno bazira na podacima avio-industrije, a aktualizira se kada kompanije žele pomladiti kadar i poslati u raniju mirovinu veći kontingent starijih radnika.

“Sjećam se sredine devedesetih kada je uprava Douglas Aircrafta objavila ovu tablicu u pokušaju nagovaranja starijih zaposlenika da se umirove kako bi stvorili mjesto za mlađu radnu snagu. Kako sam u to vrijeme bio sindikalni povjerenik, dobivao sam puno poziva oko ovog dokumenta”, stoji u jednom komentaru ostavljenom na Bournovom blogu.

Što smo vam, zapravo, htjeli reći?

Kao i uvijek, pazite čemu vjerujete. Ne dopustite da se netko okoristi vašim predrasudama i emocijama. Provjeravajte prije nego što podijelite.

Fake news: Otiđite u mirovinu s 55 i živite do 80; otiđite u mirovinu sa 65 i umrite sa 67

Zamislite da radite dokle god je to moguće i onda u zasluženoj penziji uživate tek dvije godine. Studija koja je provedena analizom nekih od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u, pokazala je da zaposlenici koji rade do 65. godine, najčešće umru unutar sljedeće dvije godine, piše Biznews. Studiju o korelaciji duljine životnog i radnog vijeka proveo je doktor Ephrem (Siao Chung) Cheng.

Deset godina rada koštat će vas dvadeset godina života u mirovini

Studija je temeljena na broju odrezaka mirovine poslane korisnicima mirovinskog fonda Boeinga. Ustanovljeno je da oni koji su otišli u mirovinu sa 65, odreske dobivaju još otprilike 18 mjeseci. Slično je ustanovljeno i nakon analize poslanih mirovinskih odrezaka korisnika mirovinskog fonda Lockheed Martin koji mirovinu primaju u prosjeku tek 17 mjeseci.

Slična iskustva imaju i u mirovinskom fondu Ford Motor Company i Bell Labs. Iako najveći broj ljudi zaposlenih u velikim američkim kompanijama odlazi u mirovinu oko 57. godine, pa su oni koji u penziju odlaze sa 65 zapravo manjina, ovakvi podaci o životnom vijeku prilično su alarmantni.

Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je sljedeći: zaposlenici koji naporno rade i u kasnijoj dobi, značajno opterećuju svoje tijelo i um pa zbog stresa obolijevaju od niza bolesti. Sve to dovodi do smrti unutar razdoblja od dvije godine nakon umirovljenja. S druge strane, oni koji u mirovinu odu ranije, recimo oko 55. godine, obično u mirovini uživaju oko 25 godina. Za pretpostaviti je da oni koji su u poziciji da se penzioniraju ranije, u životu imaju manje stresa te imaju bolje isplaniranu financijsku budućnost te mogu živjeti komotno i nakon prestanka radnog odnosa.

Poguban stres

Važno je naglasiti i da oni koji su otišli u mirovinu s 55, nužno ne miruju, no pod značajno su manjim stresom od ljudi iste dobi koji još uvijek rade. To znači da i mlađi umirovljenici rade na pola radnog vremena ili se bave kakvim hobijem, no to im uzrokuje značajno manje stresa nego posao na puno radno vrijeme. Zaključiti se može sljedeće: ljudi koji su u mogućnosti ranije otići u mirovinu, u toj će mirovini uživati značajno duže od onih koji su morali raditi do krajnjih granica. (sn)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Stil i ljepota

‘Kosa mi je tijekom pandemije posijedila, no možda je ostavim takvom’

Trenutak u kojem žena odluči da će prestati bojati kosu i pustiti sijede, važan je i velik. A mnoge su se na tu hrabrost odlučile tijekom ove pandemije. Zapravo, mnoge su se žene na to odlučile baš zbog pandemije.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zašto kosa sijedi?

Jeste li i vi, čim su mjere malo popustile, odmah pohitali frizeru da vam sredi izrast? Ako to još niste učinili, prvo pročitajte ovaj tekst, a tek onda odlučite želite li i dalje rezervirati svoj termin u frizerskom salonu.

“Jutros sam ustala iz kreveta nakon neprospavane noći i bosim nogama napipala svoj put do kupaonice”, piše za The Time Sally Susman.


“Oprala sam zube, izmjerila temperaturu i počešljala se. S vrha tjemena provirilo je nekoliko sijedih vlasi. Još jedan estuarij srebra postao je vidljiv. Potiho sam proslavila njihov dolazak. U osmom tjednu karantene koju je naložila vlada, razmišljam o tome da napravim veliku promjenu u životu. Što ako se prestanem farbati? Što ako odustanem od nijanse koju je moj frizer s godinama doveo do savršenstva kako bih imala ovu specifičnu medeno plavu kosu s tek nekoliko prirodnih pramenova?

I dok ljudi tijekom ove pandemije donose odluke koje znače život ili smrt, ovo pitanje čini se podosta trivijalnim. No za mene, ono je važno. To je prava prekretnica.

Kao i mnoge druge žene, borim se s kosom većinu života. Peglala sam je i na kojekakve načina pokušavala izravnati u svojim tinejdžerskim godinama, a i onda kad sam dobila prvi posao na Capitol Hillu. Kad sam se prebacila u korporativne vode, počela sam je bojiti. Kad mi je lice počelo gubiti sjaj i pojavili se prvi podočnjaci, svijetlo smeđi bob postala je moja frizura po kojoj sam postala poznata.

Ne znam tko je napisao pravila ženske kose, no ja sam ih sve slijedila. Za žene u velikim korporacijama – a ja sam radila u njih tri: American Express, Estee Lauder i Pfizer – postoje pravila koja se rijetko krše: svaka žena mora imati ravnu svilenkastu kosu i nitko nema nijednu sijedu.

Ovo je prvi puta u životu da mi je palo na pamet da prestanem s farbanjem. Ne radi se samo o vremenu i novcu koje potrošim u frizerskom salonu, već o prihvaćanju svoje dobi i iskustvu koje mi je donijela. Želim svoju prirodnu kosu ponosno nositi, a ne sakriti.

‘Ne! Ne još’, kaže moja mama svaki put kad joj najavim takvu mogućnost. No zašto se ja – iako mi je već blizu 60 godina – još uvijek brinem o tome što će mi reći mama? Moja majka, a 80 joj je godina, ima kosu crnu kao ugljen. No sada, kad se družimo putem video poziva, na glavi ima kapu.

Danas je moj stav prema sijedim izdajicama na glavi ponešto drugačiji. Ne brinem o modi i o društvenim normama. Možda je sijeda kosa simbol – oznaka za moj život prije i poslije. Moj novi izgled treba me podsjetiti na bol i tugu pandemije. Stalno sjećanje na moju 91-godišnju svekrvu da preživi u staračkom domu dok vani bjesni pandemija, ili na moju mladu kćer koja je bila prisiljena vratiti se kući kad su zatvorenu fakulteti, ili na mojeg rođaka koji se bori kako preživjeti sada kad mu je zatvoren restoran kojeg je čitav život gradio.

Srebrne niti na mojoj glavi neka me zauvijek podsjećaju na te gubitke. Moja nova divlja kosa zauvijek će biti sjećanje na pandemiju. To bi mogao biti znak da sam i ja nakon svega ovoga, promijenjena. Da idem naprijed i da više nisam žena koja se bavi trivijalnostima. Moja srebrna kosa značit će snagu. Mnoge žene kojima se divim već su se odvažile na taj korak.

Jasno je da sam ja među onim sretnijima. Na sigurnom sam i imam posao. Svake večeri sjednem i večeram sa svojom kćeri, podignem čašu i nazdravim: ‘Za još jedan dan koje smo provele zdrave zajedno!’ No preda mnom je još dug put. Ne znam kako ću se osjećati kad jednom izađem na ulicu i u izlogu nekog salona ugledam sebe sa sijedom kosom. Hoću li vidjeti tu promjenu ili ću brže-bolje potrčati frizeru? Hoću li imati sjajne bijele uvojke ili beživotnu sivu kosu? Hoće li moja taština na kraju pobijediti?

Trenutno mi je na glavi još samo jedna tvrdoglava tamna fleka i uporno se opire nadirućoj plimi. Pa ipak, sive vlasi sve su gušće i ponekad mi djeluju kao perje. Tko zna, možda su to krila.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP