Prati nas

Mozaik

Patka

Opet čitamo stari fake news da ranije umirovljenje znači i duži život. Tko stoji iza toga?

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

foto: Sam Wheeler/Unsplash

“Deset godina rada može vas koštati dvadeset godina mirovine!” Ovi dana neki hrvatski portali, neskloni provjeri podataka, donijeli su “šokantnu analizu” koja pokazuje da rad u zreloj dobi znatno skraćuje život.

Pa se tako tvrdi da aktuarska analiza dr. Ephrema Chenga, vodećeg stručnjaka za mirovinski sustav, provedena na mirovinskim podacima Boeinga i nekoliko drugih velikih kompanija pokazuje da su radnici umirovljeni sa 65 godina života u prosjeku poživjeli još 18 mjeseci, dok su njihove kolege koje su se umirovile s 55 godina u mirovini uživale još 25 godina.


Kao izvor ove vijesti, koju su spremno prenijeli i neki sindikati na svojim stranicama i društvenim mrežama, navodi se objava portala biznews.com iz rujna 2013. u kojoj “financijski savjetnik Alec Riddle” objašnjava razloge zašto je tomu tako.

Zaista šokantno, zar ne? No kada je nešto baš toliko šokantno, postoji velika vjerojatnost da nije istinito, pogotovo kada u sebi ne sadrži informaciju za koju instituciju i kada je analiza provedena te na kojem uzorku, a sve bez poveznice na originalni materijal ili reference na dublji izvor. I pri tome proturječi kredibilnim istraživanjima koje možemo naći u ozbiljnim znanstvenim bazama.

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Priča se poziva na autoritete, no tko su oni?

Dr. Ephrem (Siao Chung) Cheng nepoznanica je internetu, osim kada se radi o ovoj vijesti koju izdašno prenose izdanci financijske industrije, prvenstveno stranice iza kojih stoje privatna mirovinska osiguranja i financijski savjetnici. Nismo pronašli kredibilan izvor koji bi nam rekao kakvo je njegovo obrazovanje niti za koga radi ili je radio. Iako je njegova navodna analiza pokazala šokantne podatke, dr. Cheng je uspješno izbjegao gostovanja na televizijama, u radijskim programima i časopisima. Samozatajno.

Provjerili smo i financijskog savjetnika Aleca Riddlea koji je napisao “otrežnjujući tekst koji bi nas trebao potaknuti na razmišljanje o vlastitim mirovinskim opcijama i strategijama”, kako sugerira biznews.com. Južnoafrički financijski savjetnik i motivacijski govornik Alec Riddle na linkedinu, mreži koja okuplja poslovne ljude, pojavljuje se pod tri profila. Od toga su dva bez kontakata, a treći broji više od 500 konekcija. Prema onome što je napisao, radi za investicijsku kuću Private Wealth Managament te drži inspiracijske govore o tome kako je pobijedio pretilost i postigao zavidne sportske uspjehe na Ironmanu.

Kako su ozbiljni mediji popratili ovu priču?

“Boeing studija je citirana u novinama, magazinima i među stručnjacima. Kruži internetom godinama. Problem je što Boeing jednostavno kaže da nije istinita”, piše BBC u kolovozu 2012. godine, dakle prije objave na biznews.com. “Na stranu Boeing, postoji li bilo kakav dokaz koji bi mogao poduprijeti ideju da rano umirovljenje produžuje život? Iznenađujuće, istina bi mogla biti potpuno suprotna: kasnije umirovljenje – duži život”, navodi ovaj ugledni medij u analizi koja detaljno ‘rastavlja’ ovaj mit.

BBC nas je zaintrigirao. A što točno kaže Boeing?

S obzirom na “bradatost” ove vijesti, ne čudi da nismo pronašli službenu objavu na kompanijinim stranicama. No ta objava pod nazivom “Umirovimo glasine o očekivanom životnom vijeku”, citirana je na nekoliko blogova. Poslužili smo se blogom australskog profesora matematike Murraya Bourna.

“Ne postoji korelacija između dobi umirovljenja i životnog vijeka Boeingovih umirovljenika”, stoji u Boeingovom priopćenju uz grafikon koji prikazuje stvarnu dob umirovljenja i životni vijek promatranih radnika. “Prvi netočni podaci o životnom vijeku pojavili su se u ranim osamdesetim godinama, a njihove verzije kruže godinama, gotovo kao urbani mit. Internet ove dezinformacije širi dalje, brže i u oblicima koji izgledaju profesionalnije. Boeing i druge kompanije su pokušale razbiti ovu zabludu. Ali, nažalost, loše vijesti, čak i kada su izmaštane, privlače pozornost. Istovremeno su dobre vijesti (da Boeingovi radnici žive duže od nacionalnog prosjeka) točne i nezapažene”, stoji u tom priopćenju. Na Bourneovim stranicama možete pronaći i interpretaciju problema i podataka.

Što kažu komentari?

Iako komentari na internetu nisu pouzdani izvor informiranja, pogotovo kada se objavljuju pod pseudonimima, zanimljivim smo procijenili one ostavljena na forumima koji okupljaju profesionalne pilote i ljude iz prateće industrije, s obzirom da se primarna vijest navodno bazira na podacima avio-industrije, a aktualizira se kada kompanije žele pomladiti kadar i poslati u raniju mirovinu veći kontingent starijih radnika.

“Sjećam se sredine devedesetih kada je uprava Douglas Aircrafta objavila ovu tablicu u pokušaju nagovaranja starijih zaposlenika da se umirove kako bi stvorili mjesto za mlađu radnu snagu. Kako sam u to vrijeme bio sindikalni povjerenik, dobivao sam puno poziva oko ovog dokumenta”, stoji u jednom komentaru ostavljenom na Bournovom blogu.

Što smo vam, zapravo, htjeli reći?

Kao i uvijek, pazite čemu vjerujete. Ne dopustite da se netko okoristi vašim predrasudama i emocijama. Provjeravajte prije nego što podijelite.

Fake news: Otiđite u mirovinu s 55 i živite do 80; otiđite u mirovinu sa 65 i umrite sa 67

Zamislite da radite dokle god je to moguće i onda u zasluženoj penziji uživate tek dvije godine. Studija koja je provedena analizom nekih od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u, pokazala je da zaposlenici koji rade do 65. godine, najčešće umru unutar sljedeće dvije godine, piše Biznews. Studiju o korelaciji duljine životnog i radnog vijeka proveo je doktor Ephrem (Siao Chung) Cheng.

Deset godina rada koštat će vas dvadeset godina života u mirovini

Studija je temeljena na broju odrezaka mirovine poslane korisnicima mirovinskog fonda Boeinga. Ustanovljeno je da oni koji su otišli u mirovinu sa 65, odreske dobivaju još otprilike 18 mjeseci. Slično je ustanovljeno i nakon analize poslanih mirovinskih odrezaka korisnika mirovinskog fonda Lockheed Martin koji mirovinu primaju u prosjeku tek 17 mjeseci.

Slična iskustva imaju i u mirovinskom fondu Ford Motor Company i Bell Labs. Iako najveći broj ljudi zaposlenih u velikim američkim kompanijama odlazi u mirovinu oko 57. godine, pa su oni koji u penziju odlaze sa 65 zapravo manjina, ovakvi podaci o životnom vijeku prilično su alarmantni.

Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je sljedeći: zaposlenici koji naporno rade i u kasnijoj dobi, značajno opterećuju svoje tijelo i um pa zbog stresa obolijevaju od niza bolesti. Sve to dovodi do smrti unutar razdoblja od dvije godine nakon umirovljenja. S druge strane, oni koji u mirovinu odu ranije, recimo oko 55. godine, obično u mirovini uživaju oko 25 godina. Za pretpostaviti je da oni koji su u poziciji da se penzioniraju ranije, u životu imaju manje stresa te imaju bolje isplaniranu financijsku budućnost te mogu živjeti komotno i nakon prestanka radnog odnosa.

Poguban stres

Važno je naglasiti i da oni koji su otišli u mirovinu s 55, nužno ne miruju, no pod značajno su manjim stresom od ljudi iste dobi koji još uvijek rade. To znači da i mlađi umirovljenici rade na pola radnog vremena ili se bave kakvim hobijem, no to im uzrokuje značajno manje stresa nego posao na puno radno vrijeme. Zaključiti se može sljedeće: ljudi koji su u mogućnosti ranije otići u mirovinu, u toj će mirovini uživati značajno duže od onih koji su morali raditi do krajnjih granica. (sn)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Show

U 78. godini umro je Mustafa Nadarević, govorio je da je ljubav neobjašnjiva

Nadarević je bio jedan od najcjenjenijih glumaca s ovih prostora, a jednako je uspješan bio i u kazalištu i na filmu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Jedna od najvećih zvijezda jugoslavenske kinematografije, glumac Mustafa Nadarević, preminuo je u 77. godini nakon duge i teške bolesti. Tužnu vijest je za Radio Sarajevo potvrdio njegov prijatelj, također glumac Moamer Kasumović.

Mustafa Nadarević rođen je u Banja Luci 1943. godine. Živio je i radio u mnogim gradovima bivše Jugoslavije, no najveći dio života proveo je u Zagrebu gdje je i započeo glumačku karijeru u Zagrebačkom kazalištu mladih, da bi nekoliko godina kasnije postao članom Drame Hrvatskog narodnog kazališta.


O prvoj ulozi i imenu Mustafa

U prvom razredu osnovne škole u Zagrebu, učiteljica mi je stavila trešnje na uši i bio sam Crvenkapica zato što me htjela prezentirati u razredu. Vi živite u Sarajevu i Mustafa je normalno ime. U Zagrebu je to abnormalno ime. Djeca su vikala ‘Musta otvori usta’. Došao sam baki kući plakati i onda je zamolila učiteljicu da ne piše više Mustafa nego Mujica. Nakon dva tri dana, djeca su vikala Mujica Gujica. (Novi list, 2018.)

O radnim navikama

Ja sam vrlo kasno počeo, negdje sa 36 godina, kad sam dobio kćerku, onda sam se uozbiljio. Imao sam jedan veliki problem, u meni jeste Balkan. I taj Balkan ima jednu prekrasnu krilaticu – lako ćemo. Nema lako, teško ćemo. U 36. godini sam počeo ozbiljno raditi, do tada sam bio zaljubljen u svoju ženu, dijete, svijet oko mene. Posao se mora krvavo odraditi da bi bio dobar. (Novi list, 2018.)

O ljubavi

Ljubav svake vrste, prema knjizi, prema prirodi, prema listu, prema životinji, prema čovjeku… Ljubav nije seks. Ljubav je jedna velika pažnja, nježnost, drugarstvo – neki titraj – nešto neobjašnjivo. A ovo drugo je da bi drugi došli iza nas. (N1, 2018.)

O ženskoj ljepoti

Svakom čovjeku je draže ispred sebe imati osobu iz čijih očiju isijava ljepota. I ženama je ljepše gledati nekog mladog dečka nego ćelavog starog jarca s brčićima. Obožavam žene koje nisu umjetne, danas svaka može dobro izgledati uz pomoć plastične kirurgije i šminke. Volim prirodnu ljepotu. (Globus, 2010.)

Je li za vrijeme Tita bilo bolje?

Apsolutno. Prije svega, bilo nas je dvadeset milijuna. Svaki film gledalo je nekoliko milijuna ljudi. Sad smo rascjepkani na pet, šest, četiri, sedam, osam i ne znam koliko milijuna. U Titovo vrijeme živjelo se drugačije. Školovanje je bilo besplatno, mogao si studirati što si želio, imao si socijalno osiguranje, neku socijalnu državu. Danas toga nema. (CDM.me, 2017.)

O teškoj bolesti

Svim rizičnim skupinama, pogotovo pušačima, mogu poručiti da ne budu primitivni kao ja, da se plaše doktora. Meni je doktor još kao malom djetetu bio ‘jao’, od zubara nadalje, sve je bilo strašno. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlječivost vrlo blizu. (MojeVrijeme.hr, 2020.)

U svojoj bogatoj karijeri ostvario je mnogo zapaženih uloga poput Bogdana u “Hvarkinji”, Pometa u “Dundi Maroju” i Miletića u “Ostavci”, no mnogi će ga ponajviše pamtiti kao nenadmašnog Leona Glembaja u Vrdoljakovoj ekranizaciji Krležinog klasika “Gospoda Glembajevi”.

Osim toga, glumio je i u filmovima “Kuduz”, “Gluvi barut”, “Praznik u Sarajevu”, “Puška za uspavljivanje”, “Ničija zemlja”, „”Gori vatra”, “Nafaka” i mnogim drugima. Publiku ispred malih ekrana oduševio je ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen normalan” koja je snimana od 2007. do 2016. godine.

Nadarević se okušao i kao kazališni redatelj te je 1992. godine u Gavelli režirao “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, a nakon toga i “Balkanskog špijuna”, “Zabune” i Hasanaginicu”.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP