Prati nas

Vijesti

Individualna kapitalizirana štednja

Prosječna mirovina iz drugog stupa je 750 kuna

Zajedno s prvom isplatom redovne mirovine idu svi zaostaci od dana umirovljenja u HZMO-u kao i 15 posto jednokratne isplate, tamo gdje je to korisnik mirovine ugovorio.

Objavljeno

|

Kako imati novca?
foto: TheDigitalWay/Pixabay

Prema pisanju Večernjeg lista, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) isplatilo je 57 novih mirovina iz drugog stupa za osobe koje su otišle u mirovinu tijekom 2019. godine i njihova je mirovina iz drugog stupa u prosjeku bila 751,80 kuna.

Mirovinska reforma s kraja prošle godine donijela je dvije važne novosti za osiguranike drugog stupa, prva je da se i njima isplaćuje dodatak na mirovinu iz prvog stupa od 27 posto (odnosno 20,25 posto), a druga da mogu jednokratno povući 15 posto svoje štednje. Većina to i čini, navodi Večernji.


Glavninu njihovih primanja i dalje čini osnovna mirovina koja se isplaćuje iz državnog HZMO-a, koja se za dvostupaše u nekoj od starosnih mirovina kreće u prosjeku od 4680 do 5235 kuna. Prvih 57 ovogodišnjih mirovina iz drugog stupa kreću se od 189,48 kuna do 1962,70 kuna.

Biserka Žalac, članica uprave RMOD-a, navodi da je od 50 od 57 obrađenih dvostupnih umirovljenika zatražilo da im se jednokratno isplati 15 posto mirovinske štednje koja se kretala od 81 tisuće do 761 tisuću kuna.

“Uplate iz obveznih mirovinskih fondova i obrasce počeli smo dobivati od Regosa 4. lipnja i ukupno smo do kraja lipnja zaprimili 128 obrazaca. Kad zaprimimo obrazac, odmah kontaktiramo stranke. Za sve potpisane i zaprimljene ugovore do kraja mjeseca započinjemo isplatu odmah prvi radni dan sljedeći mjesec. Doista se trudimo što prije odraditi cijeli posao kako stranke više ne bi dugo čekale na svoje mirovine”, kaže Žalac za Večernji list.

Zajedno s prvom isplatom redovne mirovine idu svi zaostaci od dana umirovljenja u HZMO-u kao i 15 posto jednokratne isplate, tamo gdje je to korisnik mirovine ugovorio. Prvih 57 ovogodišnjih umirovljenika drugog stupa na svojim je mirovinskim računima imalo oko 15,4 milijuna kuna, u prosjeku 270 tisuća kuna, ističe dnevnik.

Od početka godine nadležne su službe građanima pripremile 1655 informativnih izračuna starosnih i prijevremenih mirovina te se pokazalo da približno svaki treći nema pravo na jednokratnu isplatu 15 posto štednje jer bi mu se preostala osnovna mirovina približila najnižoj mirovini (mora biti 15 posto veća od najniže). Informativni je izračun pokazao da točno 1023 osiguranika imaju pravo na jednokratnu isplatu, a 632 slabije plaćena nema, piše Večernji list.

.

Vijesti

Znate li koje zemlje imaju najbolje mirovinske sustave?

Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.

Objavljeno

|

Autor

Nizozemska i Danska imaju najbolje mirovinske sustave na cijelom svijetu, pokazala je globalna studija koja je u fokus stavila način na koji nacije pripremaju stariji dio populacije na penzije, piše Jutarnji list.

Samo je tim dvjema zemljama Melbourne Mercer Global Pensions Index za njihovu razinu financijske sigurnosti koju pružaju građanima u mirovini dao ocjenu A. Australija se našla na trećem mjestu s B+, dok su u top deset zemalja smještene i Finska, Švedska, Norveška, Singapur, Novi Zeland, Kanada i Čile, koje su sve ocijenjene s ocjenom B.


U istraživanje je bilo uključeno 37 zemalja svijeta u kojima ukupno živi dvije trećine svjetske populacije, a bilo je provedeno temeljem 40 različitih parametara. Cilj je bio saznati vodi li mirovinski sustav određene zemlje prema boljim financijama penzionera, je li on održiv i vjeruje li zajednica u njega, odnosno pruža li sustav stanovnicima sigurnost u njihovu financijsku budućnost.

Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD našli su se na 14., odnosno 16. mjestu s ocjenom C+, a savjetovano im je podizanje minimalne mirovine za penzionere s niskim prihodima. Japan je zauzeo 31. mjesto, a ocijenjen je s D, što označava “velike slabosti i/ili nedostatke koji se trebaju što prije riješiti”. Preporučuje se podizanje dobi za ulazak u mirovinu s obzirom na rast životnog vijeka u državi. Tajland se našao na samom dnu liste te bi trebao uvesti minimalnu razinu obvezne mirovinske štednje i povećati potporu za najsiromašnije.

Sama studija rezultat je sve većeg broja ljudi koji ulaze u mirovine, duže žive i potrebni su im stabilni i stalni prihodi kako bi preživjeli. Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 posto, do 2070. bit će u mirovini, dok je lani bilo riječ o samo devet posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP