Prati nas

Vijesti

Individualna kapitalizirana štednja

Prosječna mirovina iz drugog stupa je 750 kuna

Zajedno s prvom isplatom redovne mirovine idu svi zaostaci od dana umirovljenja u HZMO-u kao i 15 posto jednokratne isplate, tamo gdje je to korisnik mirovine ugovorio.

Objavljeno

|

Kako imati novca?
foto: TheDigitalWay/Pixabay

Prema pisanju Večernjeg lista, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) isplatilo je 57 novih mirovina iz drugog stupa za osobe koje su otišle u mirovinu tijekom 2019. godine i njihova je mirovina iz drugog stupa u prosjeku bila 751,80 kuna.

Mirovinska reforma s kraja prošle godine donijela je dvije važne novosti za osiguranike drugog stupa, prva je da se i njima isplaćuje dodatak na mirovinu iz prvog stupa od 27 posto (odnosno 20,25 posto), a druga da mogu jednokratno povući 15 posto svoje štednje. Većina to i čini, navodi Večernji.


Glavninu njihovih primanja i dalje čini osnovna mirovina koja se isplaćuje iz državnog HZMO-a, koja se za dvostupaše u nekoj od starosnih mirovina kreće u prosjeku od 4680 do 5235 kuna. Prvih 57 ovogodišnjih mirovina iz drugog stupa kreću se od 189,48 kuna do 1962,70 kuna.

Biserka Žalac, članica uprave RMOD-a, navodi da je od 50 od 57 obrađenih dvostupnih umirovljenika zatražilo da im se jednokratno isplati 15 posto mirovinske štednje koja se kretala od 81 tisuće do 761 tisuću kuna.

“Uplate iz obveznih mirovinskih fondova i obrasce počeli smo dobivati od Regosa 4. lipnja i ukupno smo do kraja lipnja zaprimili 128 obrazaca. Kad zaprimimo obrazac, odmah kontaktiramo stranke. Za sve potpisane i zaprimljene ugovore do kraja mjeseca započinjemo isplatu odmah prvi radni dan sljedeći mjesec. Doista se trudimo što prije odraditi cijeli posao kako stranke više ne bi dugo čekale na svoje mirovine”, kaže Žalac za Večernji list.

Zajedno s prvom isplatom redovne mirovine idu svi zaostaci od dana umirovljenja u HZMO-u kao i 15 posto jednokratne isplate, tamo gdje je to korisnik mirovine ugovorio. Prvih 57 ovogodišnjih umirovljenika drugog stupa na svojim je mirovinskim računima imalo oko 15,4 milijuna kuna, u prosjeku 270 tisuća kuna, ističe dnevnik.

Od početka godine nadležne su službe građanima pripremile 1655 informativnih izračuna starosnih i prijevremenih mirovina te se pokazalo da približno svaki treći nema pravo na jednokratnu isplatu 15 posto štednje jer bi mu se preostala osnovna mirovina približila najnižoj mirovini (mora biti 15 posto veća od najniže). Informativni je izračun pokazao da točno 1023 osiguranika imaju pravo na jednokratnu isplatu, a 632 slabije plaćena nema, piše Večernji list.

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP