Prati nas

Vijesti

Zastupnik Kuščević

Vijest dana: Kuščević je otišao iz Vlade, no gledat ćemo ga u Saboru

Za razmisliti je bi li Plenković bio na dobitku da se odmah riješio kontaminiranog ministra, umjesto što je medijima dao dodatni poticaj i vrijeme za istragu svih navodnih nepravilnosti koje su punile novinske stupce proteklih tjedana.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Lovro Kuščević (screenshot: Youtube)

Tri mjeseca nakon što ga je napala umirovljenica pred zagrebačkim Dolcem, a sve pred kamerama, Lovro Kuščević dao je ostavku na ministarsku dužnost, a više nije ni politički tajnik HDZ-a.

Prethodili su tome tjedni medijskih napisa i propitkivanja kako je Kuščević stekao imovinu, je li prilikom stjecanja te imovine bio u sukobu interesa, je li prekršio uzuse etičkog poslovanja te zašto nije cjelovite nekretnine prikazao u imovinskoj kartici, ali ni u katastru.


Iako je Kuščević cijelo vrijeme odbacivao optužbe pa čak i rječnikom klasične desnice prozivao “lijeve aktiviste” i “soroševce” za sve što mu se događa, nakon nekoliko sastanaka s premijerom prelomio je. “Ja sam odgovoran političar, dugo sam u politici”, kazao je Kuščević. “Jasno mi je da ova negativna medijska percepcija, temeljem svih neosnovanih napada na mene, predstavlja veliki teret i za stranku i za Vladu. Ne želim biti uteg ovoj Vladi. Ponosan sam na postignuća u Ministarstvu, na sve što smo napravili”, izjavio je i dodao: “Svoj rad nastavit ću u Saboru”.

“S obzirom na sve okolnosti koje traju proteklih tjedana u javnosti i medijima, procijenili smo da se time čini velika šteta i njemu i Vladi i da to nema nikakvog smisla. Kuščević sada mora riješiti sve nedoumice koje su sada u javnosti da bi mogao nastaviti svoje političko djelovanje”, kazao je pred novinarima premijer Andrej Plenković (HDZ).

Dakako, ova ostavka otvara brojna pitanja i mogućnosti, prvenstveno – hoće li Plenković izbaciti HNS iz vlade i javnih tvrtki, budući da je upravo taj partner inzistirao na ostavci poljuljanog ministra? Te kako će u tom slučaju očuvati stabilnost većine u parlamentu? Postavlja se i pitanje tko bi u tom slučaju mogao zamijeniti dvoje HNS-ovih ministara i hoće li u paketu otići i ministar državne imovine Goran Marić (HDZ) kojeg također potresaju imovinski skandali.

Iako je Plenković poručivao da ne podnosi ucjene, čini se da su jezičac na vagi bila ispitivanja javnog mnijenja koja pokazuju da HDZ pritisnut ovim aferama tone. Za razmisliti je bi li bio na dobitku da se odmah riješio kontaminiranog ministra, umjesto što je medijima dao dodatni poticaj i vrijeme za istragu svih navodnih nepravilnosti koje su punile novinske stupce proteklih tjedana. Uz to, premijer je ovako izbjegao i raspravu o cijelom slučaju u Saboru, a koja bi prethodila glasovanju o povjerenju Kuščeviću.

Iako se, za sada, ne spominje ime Kuščevićeva nasljednika, za očekivati je da će tu fotelju popuniti netko od državnih tajnika.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP