Prati nas

Vijesti

Mlad i uspješan

Dejan Kovač s Princetona želi biti predsjednik. ‘Ljudi iz partije doveli su do ove situacije!’

Program je koncipirao oko javne nabave, predstečajne nagodbe i subvencije. “To su tri izvora putem kojih se ispumpava novac iz državnog proračuna. Taj gordijski mač može se presjeći jednim udarcem.”

Objavljeno

|

Dejan Kovač (screenshot: N1)

U utrku za predsjednika ušao je i liberalni ekonomist Dejan Kovač (34), rođeni Županjac i prvi Hrvat zaposlen u Školi javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. Podsjetimo, Sveučilište Princeton privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyu. Zajedno s Harvardom i Yaleom čini tzv. Veliku trojku najuglednijih američkih sveučilišta. Dio je elitne Lige bršljana.

Kovač je član Američkog ekonomskog društva i Kraljevskog ekonomskog društva, a njegovu je kandidaturu podržao HSLS. Poznatiji je gledateljima N1 televizije na kojoj je nekoliko puta gostovao u svojstvu analitičara.


“Vrijeme je da hrvatski političari koji su stvorili probleme prestanu prodavati bolju prošlost, vrijeme je da se okrenemo budućnosti. Oni koji su probleme stvorili sigurno ih neće riješiti, njih zanima samo održavanje ‘statusa quo’ i njihovih pozicija”, poručio je Kovač koji nije slučajno odabrao današnji dan početka vojno redarstvene akcije Oluja za objavu svoje ambicije. “Domoljublje se pokazuje radom, a ne rukom na srcu”, kaže.

Program je koncipirao oko javne nabave, predstečajne nagodbe i subvencije. “To su tri izvora putem kojih se ispumpava novac iz državnog proračuna. Taj gordijski mač može se presjeći jednim udarcem, a taj mač je transparentnost kroz digitalizaciju”, zaključio je dodajući da na političkoj sceni svi govore o korupciji, ali samo apstraktno.

“Ne želim da mi moja djeca danas-sutra kažu – Tata, pa ti si bio neki ekonomist s Princetona, zašto nisi ništa napravio? Ja sam u posljednjih pet godina radio svoja istraživanja i davao preporuke političarima, javno sam istupao, ali to nitko ne sluša. Vrijeme je da mi građani preuzmemo aktivniju ulogu u društvu, da preuzmemo odgovornost na sebe jer nam neće nitko drugi pomoći”, objasnio je svoje motive za Večernji list.

‘Problem je što mi trenutačno imamo istrošen, stari model ljudi koji su proizašli iz SKH i koji su doveli do ove situacije. Oni su uzeli druga imena stranaka, ali modus operandi ostao im je isti. Potreban nam je novi sustav mišljenja. Čak 300.000 mladih otišlo je iz Hrvatske, korupcija je postala velik teret, ne poštuju se građanske slobode, a politički akteri ne ustaju u zaštitu građanskog društva”, tvrdi ovaj predsjednički kandidat.

Kovač se do sada zauzimao za promjenu izbornog sustava, sukladno demografskim promjenama. Također, tvdi da kurikularnu reformu treba provoditi svake četiri godine. “Ne treba nam toliko ekonomista, filozofa… STEM područja sad rastu i na tome možemo temeljiti dugoročni razvoj. Morate imati stručnjake s najnovijim znanjima. Stalno morate inovirati. Od kurikularne reforme očekuju da je čarobni štapić koji će riješiti probleme. NE. Mi moramo dovoditi strane stručnjake, školovati djecu vani i da se vraćaju, da djeca dolaze u kontakt sa stvarima koje će im omogućiti da budu novi Rimac, Tesla”, izjavio je u lipnju za N1.

.

Vijesti

Nakon ukidanja dostave mirovina poštom, stare i nemoćne sada tjeraju iz banaka

Pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je ‘socijalna’ država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere!

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Ni nakon više godina podnošenja inicijative Sindikata umirovljenika Hrvatske nizu HDZ-ovih ministara rada i mirovinskog sustava, i to uz potporu Pučke pravobraniteljice, umirovljenici umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga. To pravo ukinuo je Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, piše predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović za Glas umirovljenika.

Briga bivšeg ministra za invalidne i slabo pokretne osobe, za one koji žive u zabitima, na planinama ili na otocima, u novogradnjama ili na periferijama, gdje nema banaka niti bankomata. Zovu nas u panici iz Sv. Klare, udaljene četvrti sa zapadne periferije Zagreba, i kažu kako su im zatvorili poštu, gdje su do sada podizali mirovine. Može li im država vratiti poštara da im zvoni na vrata?


Točno, bivši ministar Mrsić, uz glasno protivljenje umirovljeničkih udruga, naprosto je napravio dogovor s bankama kako se mirovine trebaju isplaćivati isključivo na bankovne račune, a ako nema banke u blizini, ili umirovljenik ne može doći do banke, preostaje mu svoju privatnu karticu i osobni PIN povjeriti prvom pokretnom susjedu ili rođaku.

Briga njega što se time stvorio čvrsti temelj za tipične zloporabe i prijevare umirovljenika, a čini se da glava ne boli niti ekipu sadašnjeg ministra Josipa Aladrovića, jer ga nije niti bilo na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, kad je SUH ponovno aktivirao to pitanje. Njegov prethodnik Pavić se nije niti bavio takvim sitnicama pa ih nije uključio u svoju “sveobuhvatnu mirovinsku reformu”. On je samo hladnokrvno ustvrdio kako pošta i dalje dostavlja mirovine.

Točno, ako se plati! A za to je potrebno otvoriti račun kod Hrvatske poštanske banke, plaćati 10 kuna mjesečno, plus kod svake isplate jedan posto vrijednosti mirovine. Super recept za one najbjednije! Dakle, svi umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. moraju otići (biti odneseni?) do najbliže banke i tamo otvoriti svoj tekući račun, a onda i redovito dolaziti jednom mjesečno podići svoju mirovinu.

Zašto jednom mjesečno, iako je opasno držati novac u kući ili stanu? Iz dva razloga: prvi, jer je teško naći dobrohotnog rođaka ili susjeda koji će vas iznijeti s desetog kata ili prevesti do prve pošte ili banke više puta mjesečno, a drugo, zato što su bahatim bankarima dosadili redovi i gužve početkom mjeseca u bankama, pa su odlučili da niti ne žele gledati njihova ostarjela izborana lica bez naknade.

Da, dobro ste čuli, uvedene su naknade za podizanje gotovine za sada u nekoliko banaka, npr. četiri kune po transakciji u OTP-u i 1,95 kn u Zabi. Koliko je to pohlepno i opasno upravo po umirovljenike, javnim priopćenjem je banke upozorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, tvrdeći kako se naplatom takvih naknada na svaku isplatu gotovine u banci ugrožavaju starije osobe.

Danas se čak 89 posto svih gotovinskih transakcija odvija preko bankomata ili internet bankarstva, što znači da samo 11 posto transakcija ide preko šaltera. No, pohlepnim bankarima je na račun siromašnih i poniženih umirovljenika važno smanjiti broj zaposlenih i pojeftiniti rad. Ako je “socijalna” država ukinula poštare, što ne bi banke ukinule šaltere! Koga briga za stare!  (Jasna A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP