Prati nas

Vijesti

Mlad i uspješan

Dejan Kovač s Princetona želi biti predsjednik. ‘Ljudi iz partije doveli su do ove situacije!’

Program je koncipirao oko javne nabave, predstečajne nagodbe i subvencije. “To su tri izvora putem kojih se ispumpava novac iz državnog proračuna. Taj gordijski mač može se presjeći jednim udarcem.”

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Dejan Kovač (screenshot: N1)

U utrku za predsjednika ušao je i liberalni ekonomist Dejan Kovač (34), rođeni Županjac i prvi Hrvat zaposlen u Školi javnih i međunarodnih odnosa Woodrow Wilson na Sveučilištu Princeton. Podsjetimo, Sveučilište Princeton privatno je znanstveno-istraživačko sveučilište iz istoimenog grada u New Jerseyu. Zajedno s Harvardom i Yaleom čini tzv. Veliku trojku najuglednijih američkih sveučilišta. Dio je elitne Lige bršljana.

Kovač je član Američkog ekonomskog društva i Kraljevskog ekonomskog društva, a njegovu je kandidaturu podržao HSLS. Poznatiji je gledateljima N1 televizije na kojoj je nekoliko puta gostovao u svojstvu analitičara.


“Vrijeme je da hrvatski političari koji su stvorili probleme prestanu prodavati bolju prošlost, vrijeme je da se okrenemo budućnosti. Oni koji su probleme stvorili sigurno ih neće riješiti, njih zanima samo održavanje ‘statusa quo’ i njihovih pozicija”, poručio je Kovač koji nije slučajno odabrao današnji dan početka vojno redarstvene akcije Oluja za objavu svoje ambicije. “Domoljublje se pokazuje radom, a ne rukom na srcu”, kaže.

Program je koncipirao oko javne nabave, predstečajne nagodbe i subvencije. “To su tri izvora putem kojih se ispumpava novac iz državnog proračuna. Taj gordijski mač može se presjeći jednim udarcem, a taj mač je transparentnost kroz digitalizaciju”, zaključio je dodajući da na političkoj sceni svi govore o korupciji, ali samo apstraktno.

“Ne želim da mi moja djeca danas-sutra kažu – Tata, pa ti si bio neki ekonomist s Princetona, zašto nisi ništa napravio? Ja sam u posljednjih pet godina radio svoja istraživanja i davao preporuke političarima, javno sam istupao, ali to nitko ne sluša. Vrijeme je da mi građani preuzmemo aktivniju ulogu u društvu, da preuzmemo odgovornost na sebe jer nam neće nitko drugi pomoći”, objasnio je svoje motive za Večernji list.

‘Problem je što mi trenutačno imamo istrošen, stari model ljudi koji su proizašli iz SKH i koji su doveli do ove situacije. Oni su uzeli druga imena stranaka, ali modus operandi ostao im je isti. Potreban nam je novi sustav mišljenja. Čak 300.000 mladih otišlo je iz Hrvatske, korupcija je postala velik teret, ne poštuju se građanske slobode, a politički akteri ne ustaju u zaštitu građanskog društva”, tvrdi ovaj predsjednički kandidat.

Kovač se do sada zauzimao za promjenu izbornog sustava, sukladno demografskim promjenama. Također, tvdi da kurikularnu reformu treba provoditi svake četiri godine. “Ne treba nam toliko ekonomista, filozofa… STEM područja sad rastu i na tome možemo temeljiti dugoročni razvoj. Morate imati stručnjake s najnovijim znanjima. Stalno morate inovirati. Od kurikularne reforme očekuju da je čarobni štapić koji će riješiti probleme. NE. Mi moramo dovoditi strane stručnjake, školovati djecu vani i da se vraćaju, da djeca dolaze u kontakt sa stvarima koje će im omogućiti da budu novi Rimac, Tesla”, izjavio je u lipnju za N1.

.

Mozaik

Danas je Cvjetnica, ovo su narodni običaji vezani uz nju

Ove godine vjernici će Cvjetnicu proslaviti u svojim domovima, bez javnih okupljanja i svečanih procesija, a zbog epidemije koronavirusa.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica ili Nedjelja muke Gospodnje) pučki je naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća, piše Hrvatska enciklopedija.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).


Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme.

Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke. Osnova su tim postupcima pretkršćanski proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP