Prati nas

Vijesti

Prema mogućnostima

Izgleda da Vlada odustaje od većih izdvajanja za drugi mirovinski stup

Bivši ministar Pavić u nekoliko je javnih nastupa posljednjih godina izričito tvrdio kako će se 2021. provesti povećanje s 5 na 5,5 posto a godinu dana poslije na 6 posto.

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: HTV)

Krajem ovog mjeseca ministar rada Josip Aladrović pokušat će sa socijalnim partnerima pokrenuti novi krug pregovora i razgovora o mirovinskim temama, a na sastanku koji će se vjerojatno održati i s predstavnicima obaveznih mirovinskih fondova na tapetu bi se mogla naći i tema o izdvajanju za drugi mirovinski stup, piše Jutarnji list.

Sudeći prema odgovoru koji je Jutarnji dobio od Ministarstva rada u posljednjim danima kad je na njegovu čelu bio ministar Marko Pavić, a u kojem se više ne spominje kada bi se trebalo početi provoditi povećanje stope drugog stupa, lako je moguće da je Vlada ipak odustala od čvrste namjere da u 2021. i 2022. poveća doprinos za po 0,5 postotnih poena.


“Prilagodba trenutne stope doprinosa za drugi stup od 5 posto razmatrat će se sukladno proračunskim mogućnostima u cilju povećanja ukupne kapitalizirane mirovinske štednje. Potencijalne promjene stope doprinosa mogu se provesti jedino izmjenom Zakona o doprinosima, pri čemu je potrebno naglasiti da će svako povećanje stope doprinosa za drugi stup izravno utjecati na prvi stup”, odgovorilo je Ministarstvo na na pitanje kakav je stav Vlade na temu izdvajanja za drugi stup.

Takav odgovor predstavlja reteriranje Ministarstva u odnosu na dosadašnje istupe jer se ipak odustaje od ciljanog povećanja stope drugog stupa već 2021., a sve će ovisiti od “proračunskim mogućnostima”, komentira Jutarnji list.

Bivši ministar Pavić u nekoliko je javnih nastupa posljednjih godina izričito tvrdio kako će se 2021. provesti povećanje s 5 na 5,5 posto a godinu dana poslije na 6 posto. Takve je izjave Pavić davao dodatno ističući da će se nakon toga nastaviti s povećanjem izdvajanja za drugi stup kako bi se postupno došlo do prvotno predviđenih 10 posto.

Jutarnji piše kako im je rečeno da Ministarstvo rada i pod palicom novog ministra ostaje pri tome što je napisano u priopćenju bivšeg ministra te naglašavaju kako ipak i u tom slučaju treba voditi računa o stanju državnih financija.

Ipak, Jutarnji list kaže da neslužbeno doznaje da Josip Aladrović osobno jako zastupa povećanje izdvajanja za drugi stup i da će u Vladi zagovarati takvu politiku ali i da će poštivati realnost kada je u pitanju državni proračun.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP