Prati nas

Mozaik

savjeti zlata (i smijeha) vrijedni

Kako biti najbolja maćeha

Biti mama ili tata najteži je posao na svijetu. Zapravo, skoro najteži jer još je teže biti pomajka ili poočim. Duhovite i vrlo korisne savjete o tome kako biti najbolja pomajka ponudila je poznata američka komičarka.

Objavljeno

|

foto: 3282700/Pixabay

Biti roditelj nije nimalo lako. No biti pomajka ili poočim još je daleko teže pa je svaki savjet dobrodošao. Niz duhovitih ali vrlo korisnih savjeta ponudila je u Guardianu poznata američka spisateljica i stand up komičarka Tiff Stevenson.

“U New Yorku neke zabrinute pomajke plaćaju i do 500 dolara na sat kako bi na posebnom tečaju naučile to biti. No to su bogate pomajke. Kako sam i sama pomajka, znam da je to težak posao. Također, nedavna studija pokazala je da su upravo pomajke najranjiviji članovi takvih spojenih obitelji. Mišljenje pomajke smatra se najmanje važnim. Baš iz tog razloga volim se baviti stand up komedijom jer sve što na nastupu govorim, moje je vlastito mišljenje i jako je važno.


Važno, no ne i preskupo. Sat vremena mog savjetovanja košta oko 10 dolara. Naime, tolika je cijena ulaznice za moju predstavu ‘Majka’ u kojoj nudim mudrosti koje sam prikupljala 12 godina. Trebali biste se osjećati počašćeno što ovo uopće čitate jer ja sam radi ovoga teksta morala načas napustiti svoj dvorac i razgovor s čarobnim ogledalom.

Učinite

Stvorite vlastite termine kad govorite o svojoj obitelji. Izraz ‘smiksana obitelj’ (eng.’blended family’) najnovija je fraza no ja baš nisam presretna s njom. Taj izraz mi izgleda kao da smo neki frape ili nešto za jelo. No i to je bolje od alternative jer se za takve obitelji ponekad kaže ‘ponovno osnovane’ obitelji.

U 2019. godini trebalo bi biti dovoljno reći samo ‘obitelj’, jer danas je većina obitelji komplicirana i ne sastoje se sve od mame, tate, dvoje djece i psa. Ja svoju obitelj volim nazivati zajednicom. Jer mi smo čvrsto povezani i ne svađamo se poput pijanaca na izlasku iz krčme. Za pomajke se ponekad kaže ‘nebiološke’ a taj izraz također prezirem. Pa nisam ja prašak za pranje! Ali ako baš želite poći tim putem, tehnički, od mene nećete dobiti osip.

Nemojte učiniti

Ne silite dijete da vas zove majkom ili mamom bez obzira na to kako rano ste ušli u njihove živote. Oni imaju svoju mamu i to niste vi. Shvatite to čim prije i uštedite si bol u budućnosti. Moj posinak me zove Tiff. Znači, upotrijebite svoje ime. Ili još bolje – upotrijebite moje.

Učinite

Budite prijatelj i osoba od povjerenja. Naime, za djecu je jako korisno da u životu imaju nekoga kome se mogu povjeriti i s kime mogu razgovarati kao s prijateljem. Ako imaju neki problem, ponekad će se lakše otvoriti nekome drugome, a ne roditeljima.

Nemojte učiniti

Nemojte pokušavati biti mamina prijateljica. Budite ljubazni i civilizirani, no budite iskreni o granicama vašeg odnosa.

Nemojte učiniti

Nikada nemojte kritizirati mamu pred djecom. Nikada! Čak ni kada se suočite s divljom provokacijom. Ako pomaže, razmišljajte o roditelju kao o nastavku djeteta. Ako povrijedite mamu – povrijedili ste dijete.

Učinite

Osigurajte partnerovu podršku kad je riječ o kućnim pravilima i zabranama. Svađa pred djecom o tome treba li televizija biti upaljena za vrijeme večere, nikada ne pomaže. Ako o takvim stvarima imate različito mišljenje, riješite to kad djeca nisu u blizini.

Učinite

Ponosite se svojim posinkom ili pokćerkom kad u nečemu uspiju. Pogotovo ako ste im pomogli da ostvare taj cilj. To su pravi dragulji u kruni pomajčinstva. Također znajte da vas za to nitko neće posebno pohvaliti ili nagraditi. Što se mene tiče, to je u redu jer, sjećate se, ja ionako živim u dvorcu s čarobnim ogledalom. Kad smo već kod toga…

Nemojte učiniti

Nemojte očekivati bilo kakvu pohvalu ili priznanje od biološke majke. (I dalje mrzim taj izraz jer me podsjeća na prašak za pranje). Bilo bi krasno da vam tu i tamo zahvali jer aktivno odgajate njezinu djecu, hranite ih, oblačite i čistite i perete za njima, no malo je vjerojatno da će se to dogoditi. Samo se sjetite koliko roditelja od svoje vlastite djece čuje nešto poput: ‘Zar bih trebao biti zahvalan? Pa nisam tražio da me rodite!’ Znam da moja mama čuje to od mene barem jednom tjedno.

Učinite

Pronađite ravnotežu između discipline i prijateljstva. Djeca zapravo vole ograničenja jer se zbog njih osjećaju sigurnije.

Učinite

Znajte da se taj sistem granica možda razlikuje od onoga njihove mame, no i jedan i drugi su jednako važni i moraju se poštovati.

Učinite

Nudite poticaje i nagrade. To je savjet koji će vam uštedjeti mnogo vremena. Na primjer, moj posinak će ponekad obaviti neki kućanski zadatak za džeparac, poput košnje trave ili odlaska u trgovinu. Imat će osjećaj postignuća zbog obavljenog zadatka plus financijska nagrada. Morate mu jasno dati do znanja da su to pravila kad dođe u vašu kuću, no to ne znači da ista pravila vrijede i kod njegove mame i da će baš za svaku ispražnjenu perilicu posuđa dobiti novac. Njegova majka si možda ne može priuštiti da mu plaća za pokošen travnjak. Možda i nema travnjak. No meni to nije problem jer ja živim u dvorcu, sjećate se.

Učinite

Djecu svaki dan podsjećajte da su željena, voljena i vrijedan član obitelji. Također, podsjećajte ih da se moraju lijepo ponašati jer čarobno ogledalo ih uvijek gleda.”

.

Aktivno starenje

7 misli koje je najbolje odbaciti kako starite, ako zaista želite biti sretni

Za mene jer kasno, tko uopće želi čuti što ja mislim, ništa nema smisla… Lako je dopustiti takvim mislima da nas preuzmu, pogotovo kad zađemu u neke godine. No takve misli su otrov. Koji je protuotrov? Djelovanje!

Objavljeno

|

Kako biti sretan?

Dobizam (ageizam) je podmukao. I prisutan je svugdje. Vreba na nas na radnim mjestima, tove nas njime preko reklama, formira naše ekonomske strukture. Dobizam se pojavljuje u politici, uče ga u školi, utječe na naš zdravstveni sustav.

On također čuči i duboko u nama. Dobističke pristranosti koje nosimo u sebi utječu na naše izbore i kako se osjećamo. Dobizam se prvo pojavljuje u našim mislima. Ponekad smo ih svjesni, a ponekad nismo. No takve nam misli štete. Zadržavaju naše napredovanje i razvoj. Ispunjavaju nas sramom.


Pa kome je to potrebno? Umjesto toga, portal Psychology Today nudi nekoliko alternativa, nekoliko misli koje valja napustiti i čime ih zamijeniti:

1. Za mene je kasno!

To je loša misao. U redu, možda nam je u par stvari prošao vlak. Možda više ne možemo imati djecu, narasti još koji centimetar ili prohodati s Johnom Lennonom.

Ali kada izraz “za mene je prekasno” koristite kao moto života, trujete se i lišavate se mogućnosti. Nije kasno za mnogo stvari. No ako tako mislite, zatvarate vrata imaginaciji i motivaciji.

Što napraviti umjesto toga?

Kad primijetite misao “za mene je kasno”, učinite nešto. Kad se Mary poželjela pridružiti biciklističkom klubu, pomislila je da je za nju prekasno. No tada se trgnula i uzela bicikl iz spremišta te se provozala susjedstvom. “Ja to mogu!”, pomislila je.

Liz je pomislila da je “za nju prekasno” kad je razmišljala da upiše poduzetnički tečaj. Zato je na internetu pronašla odgovarajući članak i ideje su počele samo frcati.

Umjesto da samo mislite, napravite nešto! Misao je otrov, a protuotrov je djelovanje!

2. Moji najbolji dani su iza mene!

To je također loša misao koja nas samo rastužuje. Tužna je pomisao da ste vi, zapravo najbolje od vas, prošlost, zauvijek izgubljeni.

Kate nedostaje tijelo koje je nekad imala: “Izgledala sam najbolje s 22 godine.” Missy je bila pustolovna: “Moj uzbudljiv život je gotov!” Susan je voljela brinuti o svima: “Najbolje mi je bilo kad je obitelj bila na okupu.”

Naravno, odvajanje od osoba ili stvari koje smo voljeli može biti teško. No želite li provoditi vrijeme oplakujući nekadašnji život ili želite živjeti?

Što napraviti umjesto toga?

Odlučite da postajete sve bolji i bolji. Inzistirajte na tome da je najbolje tek pred vama. Što je sada u vama posebno, jedinstveno i sjajno? Napravite popis. Zapištite svoje dobre strane i polijepite te papiriće uokolo. I ne slušajte druge već vi sami odlučite što je kod vas najbolje. Preuzmite odgovornost za vaš vlastiti narativ i pričajte priče koje vas vesele.

Kateino tijelo je jako. Ona je dobra plivačica. Missy svake godine otputuje nekamo. Susan organizira druženja u svom domu. Imamo život iza nas, ali živimo i u ovom trenutku. Učinimo život vrijednim!

3. Nitko ne želi čuti što stara žena ima za reći!

To je također loša misao. Je li istinita? Kako to znate? Jeste li pokušali reći nešto zanimljivo u posljednje vrijeme? Podižete li glas? Ili unaprijed pretpostavljate da vas nitko ne sluša, pa mumljate sebi u bradu? Što imate za reći? Koju biste poruku voljeli prenijeti?

Lako je dopustiti da vas proguta vakuum dobizma u kojem nemamo glasa. No to nije izgovor da kažemo da nas nitko ne želi čuti, pogotovo ako ništa i ne govorite.

Što napraviti umjesto toga?

Pričajte priče. Nazdravljajte. Pišite blog. Najvažnije je da govorite stvari koje su vam važne, da ustanovite što vam je važno i slušate sami sebe, da znate što vas zanima.

Onda kad odlučite što vam je okupiralo pažnju, naučite više o tome. A nakon toga ispričajte drugima što vas fascinira, što vas ispunjava energijom.

Lako je uljuljkati se u površno čavrljanje pa govoriti o vremenskim prilikama, no to nisu pravi razgovori. Vjerojatno ste previše vremena proveli sušajući druge i zaboravili kako da se i vaš glas čuje. No to nije nemoguće postići. To je osnažujuće. Pokušajte!

Zaokupite pažnju okupljenih oko stola za blagovanje i ispričajte im nešto zanimljivo. Budite u centru pažnje.

4. Ah ta današnja djeca…

I to je loša misao. Nemojte misliti tako niti izgovarati te riječi. To je umarajuće. To je… staro. To su govorili o vama, to su govorili o vašoj majci, a to su govorili i o njezinoj majci.

Ovo je istina: današnja djeca su fascinantna! Oduvijek su i bila. Zašto? Jer su različita. Imaju različite probleme, nove izume, žive u zanimljivo vrijeme. Osuđujući ih, gubite mogućnost da se s njima povežete na smisleni način. Odbacujući ih, propuštate priliku da se inspirirate i naučite nešto novo, da dobijete novu energiju, isprobate nove i zanimljive stvari.

Što napraviti umjesto toga?

Zainteresirajte se za nove generacije. Sprijateljite se s njima. Raspitajte se o njima. Čitajte njihove knjige. Slušajte njihovu glazbu. Plešite njihove plesove. Počujte njihove ideje, politička razmišljanja i stavove otvorenim umom. Najbolji način starenja je ne pokušavati ostati mlad, već se inspirirati mladim ljudima.

5. Prošlost je bolja od budućnosti

To je loša misao! Ako je tome doista tako, zašto uopće investirati u budućnost. Ako budućnost nije vrijedna, onda možemo jednostavno ostati na kauču, više piti, izolirati se od svijeta i prestati učiti. Ta misao “prošlost vrijedi više od budućnosti” zadržava nas, koči nam napredovanje i uvjerava nas da su naše poznije godine samo nešto što treba izdržati. Ako budućnost ne vrijedi, zašto uopće danas napraviti nešto smisleno?

Što napraviti umjesto toga?

Vaša budućnost, bez obzira imate li 49, 59 ili 99 godina, jako je važna. Važna je jer ste sada ovdje i dok god ste ovdje možete ono što dolazi učiniti smislenim. Tko želite biti? Tko ste budući vi? Pišite o toj osobi. Dizajnirajte je. Donosite odluke do posljednjeg daha.

6. Nemam puno toga za ponuditi

To je jako loša misao. Ona nas ljuti. Naravno, događa se da nam dobizam oduzme važnost i snagu u svijetu okrenutom mladima. No moramo li baš odlučiti da nemamo ništa za ponuditi? Naime, to bi vas moglo natjerati da odustanete, prestanete pokušavati.

Doprinos društvu, činjenje razlike, ostavljanje nasljeđa osobine su generativnosti. Taj je izraz skovao psiholog Erik Erikson i označava brigu za nadolazeće generacije. To se smatra važnim korakom u procesu starenja. Bez generativnosti, kaže Erikson, nema napretka. A tko želi tako nešto?

Što napraviti umjesto toga?

Pronađite način da date svoj doprinos. Ponudite nešto. Odlučite kako ćete pomoći i kome tu pomoć uputiti. Dajte sebe!

7. Ne mogu podnijeti još jedan gubitak!

To je loša misao. Vi ćete svakako iskusiti još neki gubitak jer gubici su, baš kao i starenje, dio života. Ne možete zaustaviti starenje baš kao što ne možete zaustaviti gubitke. Također, sazdani smo tako da sve to možemo izdržati.

Svaki put kad sami sebi kažemo da ne možemo izdržati još jedan gubitak, bez obzira radi li se o našem voljenom, našem ljubimcu, nečemu materijalnom ili možda samo zubu, osiguravamo si dodatnu patnju. Jer smrt i ponovno rađanje dio su kruga života.

Što napraviti umjesto toga?

Budite tu i sudjelujte u evoluciji svojega života. Vi ste dio tog mističnog, čarobnog svemira. Vi ste zvjezdana prašina. Gledajte svijet oko sebe s divljenjem! Obavljajte one male posebne rituale, povežite se s drugima. Sagledajte širu sliku. Volite. Počnite primjećivati sve pristranosti vezan uz starenje. Preuzmite odgovornost i činite stvari koje će vas odvesti na neko novo mjesto.

Mijenjajući način na koji mislite, promijenit ćete sebe. A mijenjanjem sebe, mijenjate svijet. Starenje je zapravo sjajno! A sjajni ste i vi!

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP