Prati nas

Vijesti

Na staklenim nogama

Nikad veći trošak mirovina. Radnik u sustav godišnje ubaci 25.000 kuna za isplatu postojećih

Isplata mirovina, doduše, nije upitna, niti bi to trebala postati u bliskoj budućnosti, ali starenje stanovništva i masovno iseljavanje mlađe populacije isplatu će činiti sve težom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Maxime Agnelli/Unsplash

Hrvatska će u ovoj godini za isplatu mirovina potrošiti rekordnih 40,1 milijardu kuna, pokazuju podaci Ministarstva financija i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). To je, upozoravaju ekonomisti, dosad najveći iznos potreban za isplatu mirovina u Hrvatskoj. Ovogodišnji je iznos, inače, 1,2 milijarde kuna veći nego lani, javlja Jutarnji list.

Iako izdaci za isplatu mirovina rastu iz godine u godinu, njihov se udio u hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) posljednjih godina smanjuje. Razlog je ubrzanje gospodarskog rasta.


Kako pokazuju podaci HZMO-a, dosad najveći udio mirovinskih rashoda u hrvatskom BDP-u zabilježen je 2015. godine, 11,4 posto, a prošle je godine taj udio iznosio 10,3 posto. Podataka za ovu godinu, naravno, još nema, no vjerojatno se neće bitnije razlikovati od onih za 2018.

Često pitanje: Gdje je novac koji smo mi uplaćivali?

Mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti je dio mirovinskog sustava utemeljen na načelima solidarnosti i uzajamnosti u kojem generacija radno aktivnih osiguranika plaća doprinose iz i na plaću iz kojih se isplaćuju mirovine i mirovinska primanja trenutačne generacije korisnika prava iz mirovinskog osiguranja.

Prema podacima HZMO-a u ovom trenutku mirovinske doprinose uplaćuje 1.600.405 radnika. Podijelimo li trošak mirovina na njih, ispada da svaki radnik prosječno godišnje uplati 25.000 kuna u mirovinski fond, no ni to nije dovoljno za isplatu postojećih mirovina. (mv)

Unatoč tome, Hrvatska, kada je riječ o održivosti mirovinskog sustava, teško da može mirno spavati. Upravo suprotno, i domaći i strani analitičari već dulje upozoravaju da se naš mirovinski sustav približava točki pucanja. Isplata mirovina, doduše, nije upitna, niti bi to trebala postati u bliskoj budućnosti, ali starenje stanovništva i masovno iseljavanje mlađe populacije isplatu će činiti sve težom, piše Jutarnji.

.

Vijesti

Jasna A. Petrović: ‘Kako biste reagirali da koronavirus većinom ubija mlade?’

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

razlika između dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja

“Zamislite na trenutak svijet u kojemu se koronavirus širi ubrzano i to najviše šireći zarazu na mlađe od 50 godina. I da je danak u smrti najviši među djecom i školarcima. I zamislite da znanstvenici procjenjuju da su upravo stari ti kod kojih je niži rizik zaraze zbog dugogo­dišnje izloženosti sličnim virusima. Kako biste vi reagirali na bolest koja većinom ubija mlade diljem planeta?” Pitanje je to koje postavlja šefica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović u Glasu umirovljenika.

Vaša reakcija bi bila različita od ove koju sada imate, a osobito bi mnogi mlađi stanovnici svijeta imali drugi rječnik u javnosti. Ta danas čak i stariji građani smatraju kako je prirodno da oni prvi umru, “jer stari ionako trebaju od nečega umrijeti”.


Slijede teška pitanja: jesu li neke vlade zemalja, po­put SAD-a, reagirale s ignoriranjem i odgodom spram prijetnji pandemije, samo zato što je u stvarnosti veća opasnost da će oboljeti i umrijeti starije osobe? Da li je to razlog što nam se pred očima vraćaju strogo omeđene, s policijom i vojskom na granicama, europske države, koje nimalo ne nalikuju na zajednicu ravnopravnih europskih država? Bez zajedničke politike u odnosu na pandemiju. Je li tu riječ o kašnjenju koje se ne bi dogodilo da je virus za prvotne žrtve “odabrao” mlade?

Dobizam (ageism) igra ulogu, ne samo u kreiranju po­litika i mjera, već i u praktičnoj ulozi božjeg djelitelja smr­ti ili života. U Italiji su mnogi liječnici svjedočili kako su donosili teške odluke hoće li na respiratore spojiti mlađe, a starije ostavljati da umru. Što su i činili. Otuda i loše šale da su zapravo mirovinski fondovi financirali stvaranje i širenje takvog virusa, kako bi mogli ojačati mirovinske sustave i odgoditi njihov raspad. U stvarnosti se stvorila shizoidna podvojenost apela za zaštitu svojih starih od izlaganja virusu, zabranama izlazaka iz kuće, ali s podtek­stom kako bi njihov pritisak na zdravstvene ustanove bio manji. I to postaju protokoli trijaže, ostavite stare doma, a mlade spašavajte; dobizam u zdravstvenim uslugama bez presedana.

Hrvatska je ponešto atipično postupila, doista štite­ći starije i u domovima umirovljenika, gdje se zbog toga zaraza nije proširila, kao i u medijskom prostoru produ­bljujući suosjećanje spram starijih. Izuzetak su javne bu­dale čiji govor mržnje sad već svatko prepoznaje. Klauni koji nikada neće doći na vlast. Osim u zemljama gdje već jesu na vlasti i gdje stari već plaćaju velik danak, ne samo zbog koronavirusa.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP