Prati nas

Vijesti

Između ljubavi i strogih pravila

Treba li kažnjavati ljude koji poje i hrane napuštene životinje? Ova gospođa ide u zatvor

Istini za volju, treba reći da Osijek nije jedini s takvim pravilima, koja se, vjerojatno neće poštovati. brojni hrvatski gradovi odlučili su se za takav propis. U Sjedinjenim Državama se, primjerice, za takav prekršaj može otići i u zatvor.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: MrsBrown/Pixabay

Grad Osijek je novim komunalnim redom zabranio hranjenje napuštenih životinja na javnim površinama. Članak 88. tako kaže da se na javnim površinama “osobito zabranjuje ostavljanje posuda za hranu te hranjenje životinja”.

Dakako, ova bi zabrana imala smisla samo kada bi sam Grad Osijek mogao primjereno zbrinuti i zaštiti sve napuštene pse i mačke pa i ne čudi da su empatičniji Osječani najavili građanski neposluh. S druge strane postoje i oni kojima hranjenje mačaka i pasa u parkovima i dvorištima smeta te smatraju da se radi o nehigijenskom postupanju. Kažu, smeta im buka koju mačke proizvode i njihov miris.


Nerijetko su baš mačke razlog “ratova haustora” pa će oni koji ne vole mačke njihovim zaštitnicima iz novčanika sada moći izbiti 200 kuna jednostavnim pozivom komunalnog redara koji po novim pravilima ima ovlasti i legitimiranja.

Nancy Segula (screenshot: Fox)

Usamljena je pa se druži s macama

Istini za volju, treba reći da Osijek nije jedini s takvim pravilima, koja se, vjerojatno neće poštovati. Brojni hrvatski gradovi odlučili su se za takav propis. U Sjedinjenim Državama se, primjerice, za takav prekršaj može otići i u zatvor. Tako će Nancy Segula (79) iz Clevelanda deset dana robijati svoju ljubav prema macama, a nakon što su se susjedi nekoliko puta žalili da je hranjenjem lutalica prekršila gradski pravilnik.

“Hranim šest do osam odraslih mačaka, a sada su mi počeli dolaziti i mačići. Nedostajat će mi. Muž mi je umro i usamljena sam. Mačke i mačići mi pomažu. Stalno mi se vraćaju. Bilo mi ih je žao i zato sam ih počela hraniti”, rekla je za Cleveland.com.

Segula se pita zašto je ovako surovo kažnjena, kada ljudi rade puno gore stvari i ne budu kažnjeni pa navodi da je do sada platila više od 2.000 dolara kazni zbog hranjenja lutalica. Nadležne službe su iz njenog dvorišta odnijele 22 mačke.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP