Prati nas

Mozaik

Varaju li me vlastite oči?

Znate li što je ‘deep fake’? Lažne video snimke zabavljaju, ali nas i plaše

S obzirom da se deep fake tehnologija nastavlja razvijati, samo je pitanje vremena kad će ona biti upotrijebljena da na štetan način dezinformira javnost.

Silvija Novak

Objavljeno

|

screenshot: Youtube

Jeste li sigurni da su informacije koje čitate točne? Provjeravate li podatke koje pročitate u medijima ili automatski povjerujete u sve što je napisano? I dok se s pisanom riječju čovjek još i može zeznuti, video snimka na kojoj neko poznato lice ravno u kameru nešto govori, ne može biti lažna, zar ne? Ili možda može?

Odgovor je – naravno da i video snimka može biti lažna. Fenomen pažljivo preuređenih video zapisa na kojima neko poznato lice govori nešto što u stvarnosti nikad nije reklo zove se deep fake što bismo mogli prevesti kao “duboki lažnjak” ili “totalna prevara”.


Takvih je videa sve više, a sada se pojavila i jedna nova vrsta “deep fake” videa iz radionice poznatog stvaratelja lažnih videa Ctrl Shift Facea. Video prikazuje razgovor glumca Billa Hadera s voditeljem Davidom Lettermanom iz njegovog showa snimljenog 2008. i predstavlja sasvim nov način upotrebe deep fake tehnologije.

Dok dvojica muškaraca razgovaraju o tome kako su izgledale pripreme za snimanje filma “Tropic Thunder” , u trenucima kad Bill priča o tome što mu je rekao Tom Cruise, njegovo se lice pretvara u Cruisevo. Ispočetka je tu promjenu teško uočiti no kasnije postaje sve jasnije da se radi upravo o Cruiseovom licu. “Deep fake” magija se nastavlja kad Bill prepričava što mu je rekao drugi kolega glumac, Seth Rogen, i tada se njegovo lice pretvara u Rogenovo.

Iako je ovaj isječak neosporno zabavan, također je i zastrašujuć. S obzirom da se deep fake tehnologija nastavlja razvijati, samo je pitanje vremena kad će ona biti upotrijebljena da na štetan način dezinformira javnost.

I? Jeste li i dalje sigurni da je ono što ste vidjeli na TV-u ili internetu istinito?

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP