Prati nas

Mozaik

Varaju li me vlastite oči?

Znate li što je ‘deep fake’? Lažne video snimke zabavljaju, ali nas i plaše

S obzirom da se deep fake tehnologija nastavlja razvijati, samo je pitanje vremena kad će ona biti upotrijebljena da na štetan način dezinformira javnost.

Silvija Novak

Objavljeno

|

screenshot: Youtube

Jeste li sigurni da su informacije koje čitate točne? Provjeravate li podatke koje pročitate u medijima ili automatski povjerujete u sve što je napisano? I dok se s pisanom riječju čovjek još i može zeznuti, video snimka na kojoj neko poznato lice ravno u kameru nešto govori, ne može biti lažna, zar ne? Ili možda može?

Odgovor je – naravno da i video snimka može biti lažna. Fenomen pažljivo preuređenih video zapisa na kojima neko poznato lice govori nešto što u stvarnosti nikad nije reklo zove se deep fake što bismo mogli prevesti kao “duboki lažnjak” ili “totalna prevara”.


Takvih je videa sve više, a sada se pojavila i jedna nova vrsta “deep fake” videa iz radionice poznatog stvaratelja lažnih videa Ctrl Shift Facea. Video prikazuje razgovor glumca Billa Hadera s voditeljem Davidom Lettermanom iz njegovog showa snimljenog 2008. i predstavlja sasvim nov način upotrebe deep fake tehnologije.

Dok dvojica muškaraca razgovaraju o tome kako su izgledale pripreme za snimanje filma “Tropic Thunder” , u trenucima kad Bill priča o tome što mu je rekao Tom Cruise, njegovo se lice pretvara u Cruisevo. Ispočetka je tu promjenu teško uočiti no kasnije postaje sve jasnije da se radi upravo o Cruiseovom licu. “Deep fake” magija se nastavlja kad Bill prepričava što mu je rekao drugi kolega glumac, Seth Rogen, i tada se njegovo lice pretvara u Rogenovo.

Iako je ovaj isječak neosporno zabavan, također je i zastrašujuć. S obzirom da se deep fake tehnologija nastavlja razvijati, samo je pitanje vremena kad će ona biti upotrijebljena da na štetan način dezinformira javnost.

I? Jeste li i dalje sigurni da je ono što ste vidjeli na TV-u ili internetu istinito?

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP