Prati nas

Mozaik

Kultura za sve

Dan otvorenog trga: HNK i Lado u subotu pod vedrim nebom

Kulturni program koji će Trg ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu pretvoriti u najveću pozornicu u gradu počinje u 11:00 i trajat će do 13.30.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

HNK Zagreb (foto: Vakantieidee/Pixabay)

Dan otvorenog trga koji šestu godinu zaredom organizira Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, počinje sutra, 28. rujna u 11 sati ispred Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

U ovogodišnjem programu Dana otvorenog trga sudjeluju: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu sa svojim sastavnicama – Akademijom dramske umjetnosti i Muzičkom akademijom, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, Hrvatski školski muzej, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Muzej za umjetnost i obrt i domaćin Grad Zagreb. Kulturni program koji će Trg ispred HNK u Zagrebu pretvoriti u najveću pozornicu u gradu trajat će do 13.30.


Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

  • 11.00 – Zbor Opere HNK u Zagrebu, G.Verdi: Nabucco, Va pensiero – balkon
  • 11.05 – 11.20 – Ansambl Drame HNK u Zagrebu; glazbeni brojevi i ulomci iz predstave Tko pjeva zlo ne misli u režiji Renea Medvešeka – istočna livada
  • 11.20 – Opera HNK u Zagrebu – G. Puccini: Madama Butterfly – pozornica ispred glavnog ulaza:
    Dovunque al mondo… – Stjepan Franetović, Siniša Hapač, Ivo Gamulin
    Arija Un bel dì vedremo, Cio-Cio San – Valentina Fijačko Kobić
    Io so… che alle sue pene – Stjepan Franetović, Siniša Hapač, Sofia Ameli Gojić
    Dirigent: Josip Šego, orkestar opere HNK u Zagrebu
  • 11.40 – Ansambl Drame HNK u Zagrebu – najava premijere predstave Tri sestre u režiji Bobe Jelčića – istočna livada
  • 12.10 – 12.40 – Balet HNK u Zagrebu – baletne vježbe uz vodstvo prof. Vladimira Malakhova; ulomak iz nove predstave Orašar u koreografiji Vladimira Malakhova
  • 12.40 – Zbor Opere HNK u Zagrebu – G. Verdi: Trubadur – Zbor Cigana – Balkon, s klavirom
  • 12.45 – Opera HNK u Zagrebu – A. Bjelinski: Od pera do opere – pozornica ispred glavnog ulaza – Diana Hilje, Siniša Hapač. Dirigent:
    Alan Bjelinski, orkestar i zbor Opere HNK u Zagrebu.
    Klavirska pratnja: Vjekoslav Babić

Tajna povijest kazališta s glazbenim iznenađenjem u foyeru

  • 11.00 – Obilasci HNK u Zagrebu uz vodstvo glumaca Drame HNK u Zagrebu
    Potrebna je prethodna predbilježba na blagajni HNK u Zagrebu
    (maksimalan broj osoba po vodstvu je 30)

Ansambl narodnih pjesama i plesova Hrvatske LADO

  • 11.55 – 12.10 – Glazbeni nastup 2 solista i cimbala – pozornica ispred glavnog ulaza
    Primem pero svojo ruko desno (Međimurje)
    Šest let mi je minulo (Međimurje)
    Snočka sem ti draga (Podravina)
    Kristina Opačić Vrućina i Pavo Begovac, plesači pjevači solisti
    Alan Kanski, voditelj Orkestra koji će ih pratiti na cimbalu

Otvorena vrata Ladovog fundusa narodnih nošnji

  • 12 – 12.30 – Vođeni obilasci Ladovog fundusa.
    Potrebna je prethodna predbilježba na blagajni HNK (maksimalan broj osoba po vodstvu je 10)

Ostatak događanja potražite ovdje.

.

Show

Preminuo je Špiro Guberina, volio je Šibenik i svoju ulogu škovacina Strikana

Ne bih to nazvao govornom manom, jer ja mogu svaku riječ izgovoriti osim imena indijskog državnika Nehrua kojeg ni dan danas ne mogu izgovoriti, govorio je Guberina.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

U 88. godini života u Domu za starije i nemoćne u Klaićevoj preminuo je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac Špiro Guberina. U javnosti će biti zapamćen kao karakterni komičar koji se proslavio ulogom škovacina Joze strikana u Velom mistu (1980.). No ne treba smetnuti s uma ni Špiru Špulu (Zlatna nit, 1976.), omiljenog televizijskog lika djetinjstva današnjih zrelih generacija.

Kao srednjoškolac nastupao u komedijama i operetama u Narodnom kazalištu u Šibeniku. 1970. godine je diplomirao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U stalnom angažmanu u zagrebačkom HNK-u bio je od 1958. do umirovljenja 1999.


Pamtit ćemo ga i po ulogama u djelima Ranka Marinkovića, Ivan Brešana i Marina Držića. Iz televizijskog opusa izvajamo njegovog Divca iz Raosovih Prosjaka i Sinova, Očenašeka iz Majerova Dnevnika Očenašeka… Dobitnik je Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo 2011. U nastavku izdvajamo neke od izjava voljenog glumca.

O ulogama redikula

Da, te likove poznajem u dušu, a Marinković, on ih je pisao! Ivica i ja odigrali smo puno Marinkovićevih likova, a ja nekih 14 njegovih likova. U “Kiklopu”, s kojim smo gostovali po svijetu, a režirao ga je Spajić, glumio sam Krelu, mali lik koji laje na žarulju i uvijek pobere aplauz. To mi je baš odgovaralo − da nemam puno teksta, a idem na turneje i lajem na žarulju. Onda sam to počeo raditi bilo gdje − Marinković mi je to dopustio, na taj sam način protestirao; što god tko kaže, a meni ne odgovara, počnem zavijati. (Slobodna Dalmacija, 2012.)

O gubitku majke

Dosta rano sam izgubio mamu. Imao sam dvanaest godina. To je bio taj, mislim… Sigurno je čovjek malo hendikepiran kod rano izgubi mamu. A inače imam dvije sestre, starije, koje su udate. To sam opazio da sam bio dosta zatvoren, da sam teško sklapao poznanstva. A sada sam dosta brbljiv. Ne znam kako vama djelujem, ali meni se čini da sam postao razgovorljiviji, iako i sada teže sklapam nova poznanstva. (Plavi vjesnik, 1968)

O navodnoj govornoj mani

Ja nisam nikad mucao, nego samo imam, kako mi Dalmatinci kažemo “lijenu artikulaciju” , malo sam govorio “na refule”, kako se kaže. Kao mlad sam htio ići u spikere, ali im s tom mojom “artikulacijom” nisam baš odgovarao, eventualno kao sportski komentator. Ja sam se svojim govorom znao zaletiti, a nas su na Akademiji učili da budemo razumljivi, tako da sam se duplo više trudio prilikom učenja uloga. Ne bih to nazvao govornom manom, jer ja mogu svaku riječ izgovoriti osim imena indijskog državnika Nehrua (Jawaharlal Nehru), kojeg ni dan danas ne mogu izgovoriti. Pa tako lijepo vi napišite kako ja nemam govornu manu, jer vi ste me sve razumjeli zar ne? (EZadar, 2008.)

O ulozi Strikana

Meni je još uvijek drago kad me u Zagrebu ili bilo gdje drugdje smetlari pozdravljaju kao da sam jedan od njih. (Dalmacija News, 2013.)

O ljubavi prema Šibeniku

Žao mi je što sam ga kasno upoznao, jer otišao sam na studij s 18 godina… Sad ćemo slaviti 60 godina mature. Donedavno smo bili 20 : 20, dvadeset živih, dvadeset mrtvih iz te generacije, muški razred, a onda je umro akademik Ante Vulin i sada oni gori vode 21:19. I to je bila moja sreća − što sam se rodio u Šibeniku − hvala Bogu i roditeljima. Sve više to znam cijeniti, sve mi je dolje lijepo i drago, zafrkancija, pa ta Jadrija, ćakule i mudrovanja… (Slobodna Dalmacija, 2012.)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP