Prati nas

Vijesti

Mladen (63) radi već 44 godine: ‘Da sam se lani umirovio, mirovina bi mi bila veća’

‘Da sam otišao u mirovinu 31. prosinca prošle godine imao bih taj bonus za godinu i pol dana više što sam radio, a sada nemam nikakav bonus.’

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: PAnnie Gray/Unsplash)

Mladen Matečić ima 63 godine i već 44 godine neprekidno uplaćuje doprinose u mirovinski fond. On je dugogodišnji osiguranik i mogao je u punu mirovinu bez penalizacije još prije tri godine, kada je imao 60 godina i 41 godinu staža, no odlučio je ostati raditi dulje, piše Jutarnji list.

Tada ga je država poticala da ostane što dulje na poslu na način da je imao zakonsku garanciju da će dobiti 0,15 posto veću mirovinu za svaki mjesec duljeg ostanka u radnom odnosu nakon što ispuni uvjete za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika, a najviše za pet godina, što može iznositi devet posto.


No, s 1. siječnja ove godine, kada je na snagu stupila mirovinska reforma, našem sugovorniku i još tisućama takvih ljudi koji rade od 17. godine i cijeli život uplaćuju sredstva u mirovinski fond, država je ukinula taj poticaj. Vlada je pod pritiskom sindikata i referenduma na kraju odustala od reforme, ali novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su trenutačno u javnoj raspravi, nije vratila stimulaciju za dugogodišnje osiguranike.

Prema sadašnjem prijedlogu, oni koji ostanu raditi nakon 65. godine imat će 0,34 posto veću mirovinu za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu, ali oni koji su uvjete za punu mirovinu stekli prije 65. jer su počeli jako rano raditi ostat će bez svakog vida nagrade za dulji ostanak na poslu.

Izgubio je bonus

Dakle, država je odlučila stimulirati samo prema dobi, a ne i prema duljini mirovinskog staža, pa se sada Mladen Matečić, koji radi u Končaru, pita zašto i dalje radi, kada je prošle godine mogao ići u mirovinu koja bi mu bila veća nego da sada ode, jer bi za godinu i pol duljeg rada nakon 60. godine, dobio 2,7 posto veću mirovinu nego što bi je imao da sada ode.

“Da sam otišao u mirovinu 31. prosinca prošle godine imao bih taj bonus za godinu i pol dana više što sam radio, a sada nemam nikakav bonus. Ispada da se raditi dulje ne isplati, nego je bolje uzeti mirovinu i negdje raditi na pola radnog vremena na ugovor o djelu. Kakva je to nepravda da su godine života važne za bonus, a ne godine provedene na radu, odnosno uplate doprinosa u mirovinski fond”, pita se naš radnik.

Mirovinu vezati uz dob, a ne uz staž?

Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu kaže kako je njegov stav da dugogodišnji osiguranici ne bi trebali imati nikakav poseban status, štoviše, i oni bi, po njemu, trebali u mirovinu sa 65, bez obzira na to što imaju 41 godinu staža.

“Činjenica da netko može sa 60 godina ići u punu mirovinu je sama po sebi iznimka koja je nepotrebna i u tom pogledu ne vidim razloga da ih se još dodatno stimulira, jer će oni ionako primati dulje vrijeme mirovinu. Mirovina je, treba napomenuti, renta za one koji su u takvoj životnoj dobi da više nisu radno iskoristivi, a mirovinski sustavi svugdje u svijetu vežu se uz dob, ne staž”, kaže Gotovac za Jutarnji.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanje na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno za 3 godina

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP