Prati nas

Vijesti

Mladen (63) radi već 44 godine: ‘Da sam se lani umirovio, mirovina bi mi bila veća’

‘Da sam otišao u mirovinu 31. prosinca prošle godine imao bih taj bonus za godinu i pol dana više što sam radio, a sada nemam nikakav bonus.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Ilustracija (foto: PAnnie Gray/Unsplash)

Mladen Matečić ima 63 godine i već 44 godine neprekidno uplaćuje doprinose u mirovinski fond. On je dugogodišnji osiguranik i mogao je u punu mirovinu bez penalizacije još prije tri godine, kada je imao 60 godina i 41 godinu staža, no odlučio je ostati raditi dulje, piše Jutarnji list.

Tada ga je država poticala da ostane što dulje na poslu na način da je imao zakonsku garanciju da će dobiti 0,15 posto veću mirovinu za svaki mjesec duljeg ostanka u radnom odnosu nakon što ispuni uvjete za starosnu mirovinu dugogodišnjeg osiguranika, a najviše za pet godina, što može iznositi devet posto.


No, s 1. siječnja ove godine, kada je na snagu stupila mirovinska reforma, našem sugovorniku i još tisućama takvih ljudi koji rade od 17. godine i cijeli život uplaćuju sredstva u mirovinski fond, država je ukinula taj poticaj. Vlada je pod pritiskom sindikata i referenduma na kraju odustala od reforme, ali novim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje su trenutačno u javnoj raspravi, nije vratila stimulaciju za dugogodišnje osiguranike.

Prema sadašnjem prijedlogu, oni koji ostanu raditi nakon 65. godine imat će 0,34 posto veću mirovinu za svaki mjesec ostanka u radnom odnosu, ali oni koji su uvjete za punu mirovinu stekli prije 65. jer su počeli jako rano raditi ostat će bez svakog vida nagrade za dulji ostanak na poslu.

Izgubio je bonus

Dakle, država je odlučila stimulirati samo prema dobi, a ne i prema duljini mirovinskog staža, pa se sada Mladen Matečić, koji radi u Končaru, pita zašto i dalje radi, kada je prošle godine mogao ići u mirovinu koja bi mu bila veća nego da sada ode, jer bi za godinu i pol duljeg rada nakon 60. godine, dobio 2,7 posto veću mirovinu nego što bi je imao da sada ode.

“Da sam otišao u mirovinu 31. prosinca prošle godine imao bih taj bonus za godinu i pol dana više što sam radio, a sada nemam nikakav bonus. Ispada da se raditi dulje ne isplati, nego je bolje uzeti mirovinu i negdje raditi na pola radnog vremena na ugovor o djelu. Kakva je to nepravda da su godine života važne za bonus, a ne godine provedene na radu, odnosno uplate doprinosa u mirovinski fond”, pita se naš radnik.

Mirovinu vezati uz dob, a ne uz staž?

Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu kaže kako je njegov stav da dugogodišnji osiguranici ne bi trebali imati nikakav poseban status, štoviše, i oni bi, po njemu, trebali u mirovinu sa 65, bez obzira na to što imaju 41 godinu staža.

“Činjenica da netko može sa 60 godina ići u punu mirovinu je sama po sebi iznimka koja je nepotrebna i u tom pogledu ne vidim razloga da ih se još dodatno stimulira, jer će oni ionako primati dulje vrijeme mirovinu. Mirovina je, treba napomenuti, renta za one koji su u takvoj životnoj dobi da više nisu radno iskoristivi, a mirovinski sustavi svugdje u svijetu vežu se uz dob, ne staž”, kaže Gotovac za Jutarnji.

.

Vijesti

Bežovan: “Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP