Prati nas

Nema predaje

Svaka kuna se računa

Popusti za umirovljenike – koliko se doista može uštedjeti?

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.500 kuna, a ona najniža tek nešto više od 1.600 kuna pa se opravdano postavlja pitanje – kako s time preživjeti? Određeno olakšanje donose popusti koje umirovljenicima odobravaju pojedini trgovci i prijevoznici.

Objavljeno

|

foto: CYNICALifornia/Pixabay

U jednom domaćem supermarketu tog je rujanskog petka bila prilična gužva. Iako su bili prijepodnevni sati i radni dan, kupaca je bilo više nego obično. Razlog? Poseban popust koji je odobren umirovljenicima. “Ma 10 posto. Nije to puno, ali znate kako je – svaku se kunu mora dvaput okrenuti”, rekla nam je gospođa Mira (69) iz Zagreba koji smo zatekli u redu na blagajni. Kupila je tipične kućanske potrepštine: kruh, mlijeko, ulje, pasiranu rajčicu, deterdžent za pranje posuđa i slične stvari. Ukupni račun bio je oko 200 kuna, minus popust od 10 posto – konačan iznos 180 kuna.

“Ah, znači mi, kako mi ne bi značilo”, odgovara nam kad smo je upitali koliko joj znače ti popusti. “Ovako se možda nekome ne čini puno, ali ja sam sad tu uštedjela 20 kuna samo zato što sam u kupovinu došla danas, a ne jučer. A zapravo mi  je svejedno kad ću kupovati. Ne radim pa imam vremena čekati popuste. Naravno, ako mi nešto baš hitno treba, odem u dućan bilo koji dan. Ali za ovako malo veću kupovinu, čekam popuste. Ovih 20 kuna što sam uštedjela dat ću unucima za kinder jaja. To najviše vole”, govori nam gospođa Mira spremajući stvari u vrećicu.


Prosječna isplaćena neto mirovina u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 2.499,57 kuna. No valja uzeti u obzir da je to prosjek kojeg bitno povećavaju one najviše mirovine. S koliko novca doista raspolažu umirovljenici u Hrvatskoj možda bolje dočarava podatak da čak 255.121 osoba prima najnižu mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju što u prosjeku iznosi 1.670,60 kuna, a značajan je i broj onih koji primaju i manje od toga ili ne primaju ništa.

Dobro se, zato, pazi na svaku kunu, lovi svaki popust, skuplja svaki kupon. Istražili smo gdje se i koliko može uštedjeti te na što posebno paziti.

foto: Agrokor.hr

Trgovine odobravaju 10 posto popusta – iako ne sve

U pojedinim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, recimo u Konzumu, umirovljenicima se uglavnom odobrava popust od 10 posto na iznos ukupne kupovine. Taj popust vrijedi samo određeni dan, pa čak i doba dana, stoga treba pozorno pratiti njihove reklame i oglase. No i s tim popustom valja biti oprezan jer se popust ponekad odnosi samo na onu robu koja nije otprije snižena iz nekog drugog razloga. Tako umirovljenik neće uvijek moći ostvariti tih 10 posto umirovljeničkog popusta na artikle za koje vrijedi neka druga akcija pa prilikom kupovine treba dobro provjeriti kolika je zapravo cijena nekog artikla i koji popust vrijedi.

Da bi se ostvario popust za umirovljenike, potrebno je na blagajni pokazati potvrdu o umirovljeničkom statusu: umirovljeničku zdravstvenu iskaznicu ili odrezak mirovine.Također, popust se ne odnosi se na kupnju cigareta, prepaid bonova za mobitele, tiskovina, igra na sreću i plaćanje režija.

Sličnu politiku prema popustima za umirovljenike imaju i trgovine iz NTL grupe koji također odobravaju 10 posto popusta određeni dan u tjednu. Neke manje trgovine nude popust i do 20 posto, a odobrava li neka trgovina popust za umirovljenike, naznačeno je na njihovoj internetskoj stranici ili u samoj poslovnici. Najjednostavnije je, ipak, informirati se direktno kod zaposlenika trgovine.

foto: Sandro Bura

Većina ostalih većih trgovačkih lanaca – a kontaktirali smo Kaufland, Interspar i Spar, Lidl i Plodine – ne odobrava poseban popust namijenjen baš umirovljenicima jer, kako su nam objasnili, svojim kupcima često odobravaju popuste i nude artikle po akcijskim cijenama bez obzira radi li se o umirovljenicima ili ne. Česta je praksa odobravanje 10 posto popusta na iznos sljedeće kupnje ili, standardno, sniženje cijene za pojedine artikle.

Gradske tržnice po Hrvatskoj uglavnom ne odobravaju popuste, s izuzetkom osječke gradske tržnice koja je još prije dvije godine pokrenula akciju nazvanu Umirovljenički utorak kad se kod pojedinih zakupaca umirovljenicima odobrava popust od 10 posto. Kupci zakupca koji nudi popust mogu prepoznati po bijelom natpisu “Umirovljenički utorak – popust 10 posto”.

Što se ostalih tržnica tiče, jedini popust kojeg možete očekivati je onaj kojeg sami ispregovarate cjenkanjem sa samim prodavačem.

Subvencioniran prijevoz

I dok u trgovinama možete očekivati uglavnom tek 10 posto popusta, kad je riječ o prijevozu ušteda može biti i mnogo veća.

Hrvatske željeznice u unutarnjem prometu umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina odobravaju popust od čak 50 posto. Jedini uvjet je da osoba bude hrvatski državljanin ili sa stalnim prebivalištem u Hrvatskoj. No da bi se popust ostvario nije dovoljno na blagajni samo pokazati osobnu iskaznicu ili odrezak od mirovine, već je potrebno izvaditi posebnu “pametnu karticu” koja pak košta 50 kuna za godinu dana.

Da bi izvadio “pametnu karticu” umirovljenik mora predočiti zadnju potvrdu o mirovini i identifikacijski dokument, a  starija osoba mora predočiti identifikacijski dokument iz kojeg je vidljivo da je starija od 60 godina. Također je potrebno priložiti i  fotografiju dimenzija 3 x 3,5 cm. “Pametna kartica” izrađuje se u roku od 7 dana od predaje zahtjeva i podiže se na blagajni na kojoj je predan zahtjev. Detalji o podnošenju zahtjeva za “pametnu karticu” mogu se naći na internetskoj stranici Hrvatskih željeznica.

Umirovljenici mogu jeftinije putovati i autobusom i tu se popusti kreću od 10 do 20 posto. No iznos popusta nije jedinstven i ovisi o prijevozniku i relaciji, a da bi se ostvario potrebno je, ponovno, predočiti dokument iz kojega su vidljivi status i dob putnika.

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Što se gradskog prijevoza tiče, ZET je Odlukom o socijalnoj skrbi utvrdio pravo na besplatnu godišnju kartu za sve one umirovljenike čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200,00 kn mjesečno, te osobe starije od 65 godina života koje nisu korisnici mirovine, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200,00 kn mjesečno. To pravo imaju svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a da bi pravo ostvarili potrebno je donijeti propisanu dokumentaciju u pisarnicu Područnih ureda gradske uprave prema mjestu stanovanja.

I prijevoznici na gradskim linijama u ostalim gradovima Hrvatske također umirovljenicima odobravaju cijene karata po subvencioniranoj tarifi.

Tvrtka Promet koja djeluje na području Splita cijene karata za umirovljenike izjednačila je s cijenama za nezaposlene pa mjesečna karta za neograničen broj putovanja košta između 143 i 280 kuna, ovisno o zoni prometovanja. Osim toga, stariji od 65 godina s nižim mjesečnim primanjima ili oni bez primanja, imaju pravo na besplatnu kartu za što moraju dostaviti OIB, osobnu kartu iz koje je vidljivo prebivalište u Splitu, odrezak mirovine ili rješenje o mirovini iz kojeg je vidljiv mjesečni iznos primanja, odnosno potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) da ne ostvaruju pravo na mirovinu.

Što se pak riječkog Autotroleja tiče, građanima starijima od 65 godina koji imaju osobne mjesečne prihode niže od 2.000,00 kuna Grad Rijeka osigurava besplatan javni prijevoz, a za ostale starije od 65 je cijena karte određena u četiri kategorije ovisno o visini primanja. To pravo ostvaruje se vađenjem tzv. TORPEDO kartice čija izrada košta 15 kuna.

U Osijeku je, pak, GPP uveo jedinstveni umirovljenički cenzus – neovisno o godinama starosti. Umirovljenici s mirovinama većim od tri tisuće kuna, mjesečnu karticu plaćaju 140 kuna za I. i 150 za II. zonu. Oni s mirovinama od dvije do najviše tri tisuće kuna, izdvajaju 80 za I. i 90 kuna za II. zonu. Oni s mirovinama od tisuću do najviše dvije tisuće kuna plaćaju 50 za I. i 60 kuna za II. zonu dok oni s mirovinama do tisuću kuna imaju besplatan prijevoz.

Koji gradovi daju uskrsnicu?
foto: Pixabay

Turistička predsezona i postsezona – vrijeme za umirovljenike

Za one koji bi se odvažili i na kakvo turističko putovanje, razdoblje pred i postsezone je idealno jer, osim što nije vruće, nećete se preznojavati ni od iznosa koji morate platiti. Hoteli, resorti i toplice eventualne rupe u rezervacijama nadopunjuju posebnim popustima za umirovljenike, pa se tako, primjerice, na crikveničkoj rivijeri sedam polupansiona s uključenim prijevozom iz Zagreba, može naći već za 1.895 kuna. Još jeftinije ćete proći ako se umjesto za more odlučite za kontinentalnu Hrvatsku, jer se u, primjerice, Stubičkim toplicama, sedam punih pansiona s uključenim terapijama i medicinskim masažama može rezervirati za 1.595 kuna.

I turističke agencije nude putovanja za umirovljenike. To su mahom kraća jednodnevna ili dvodnevna putovanja na bliže destinacije pa se tako za 100 kuna može otputovati do Ljubljane ili Graza, za 140 kuna u Trst, za 150 na Marunadu u Lovran, za 170 na Bled i Bohinj, a 335 kuna odvest će vas na Oktoberfest u München.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP