Prati nas

Nema predaje

Svaka kuna se računa

Popusti za umirovljenike – koliko se doista može uštedjeti?

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.500 kuna, a ona najniža tek nešto više od 1.600 kuna pa se opravdano postavlja pitanje – kako s time preživjeti? Određeno olakšanje donose popusti koje umirovljenicima odobravaju pojedini trgovci i prijevoznici.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: CYNICALifornia/Pixabay

U jednom domaćem supermarketu tog je rujanskog petka bila prilična gužva. Iako su bili prijepodnevni sati i radni dan, kupaca je bilo više nego obično. Razlog? Poseban popust koji je odobren umirovljenicima. “Ma 10 posto. Nije to puno, ali znate kako je – svaku se kunu mora dvaput okrenuti”, rekla nam je gospođa Mira (69) iz Zagreba koji smo zatekli u redu na blagajni. Kupila je tipične kućanske potrepštine: kruh, mlijeko, ulje, pasiranu rajčicu, deterdžent za pranje posuđa i slične stvari. Ukupni račun bio je oko 200 kuna, minus popust od 10 posto – konačan iznos 180 kuna.

“Ah, znači mi, kako mi ne bi značilo”, odgovara nam kad smo je upitali koliko joj znače ti popusti. “Ovako se možda nekome ne čini puno, ali ja sam sad tu uštedjela 20 kuna samo zato što sam u kupovinu došla danas, a ne jučer. A zapravo mi  je svejedno kad ću kupovati. Ne radim pa imam vremena čekati popuste. Naravno, ako mi nešto baš hitno treba, odem u dućan bilo koji dan. Ali za ovako malo veću kupovinu, čekam popuste. Ovih 20 kuna što sam uštedjela dat ću unucima za kinder jaja. To najviše vole”, govori nam gospođa Mira spremajući stvari u vrećicu.


Prosječna isplaćena neto mirovina u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 2.499,57 kuna. No valja uzeti u obzir da je to prosjek kojeg bitno povećavaju one najviše mirovine. S koliko novca doista raspolažu umirovljenici u Hrvatskoj možda bolje dočarava podatak da čak 255.121 osoba prima najnižu mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju što u prosjeku iznosi 1.670,60 kuna, a značajan je i broj onih koji primaju i manje od toga ili ne primaju ništa.

Dobro se, zato, pazi na svaku kunu, lovi svaki popust, skuplja svaki kupon. Istražili smo gdje se i koliko može uštedjeti te na što posebno paziti.

foto: Agrokor.hr

Trgovine odobravaju 10 posto popusta – iako ne sve

U pojedinim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, recimo u Konzumu, umirovljenicima se uglavnom odobrava popust od 10 posto na iznos ukupne kupovine. Taj popust vrijedi samo određeni dan, pa čak i doba dana, stoga treba pozorno pratiti njihove reklame i oglase. No i s tim popustom valja biti oprezan jer se popust ponekad odnosi samo na onu robu koja nije otprije snižena iz nekog drugog razloga. Tako umirovljenik neće uvijek moći ostvariti tih 10 posto umirovljeničkog popusta na artikle za koje vrijedi neka druga akcija pa prilikom kupovine treba dobro provjeriti kolika je zapravo cijena nekog artikla i koji popust vrijedi.

Da bi se ostvario popust za umirovljenike, potrebno je na blagajni pokazati potvrdu o umirovljeničkom statusu: umirovljeničku zdravstvenu iskaznicu ili odrezak mirovine.Također, popust se ne odnosi se na kupnju cigareta, prepaid bonova za mobitele, tiskovina, igra na sreću i plaćanje režija.

Sličnu politiku prema popustima za umirovljenike imaju i trgovine iz NTL grupe koji također odobravaju 10 posto popusta određeni dan u tjednu. Neke manje trgovine nude popust i do 20 posto, a odobrava li neka trgovina popust za umirovljenike, naznačeno je na njihovoj internetskoj stranici ili u samoj poslovnici. Najjednostavnije je, ipak, informirati se direktno kod zaposlenika trgovine.

foto: Sandro Bura

Većina ostalih većih trgovačkih lanaca – a kontaktirali smo Kaufland, Interspar i Spar, Lidl i Plodine – ne odobrava poseban popust namijenjen baš umirovljenicima jer, kako su nam objasnili, svojim kupcima često odobravaju popuste i nude artikle po akcijskim cijenama bez obzira radi li se o umirovljenicima ili ne. Česta je praksa odobravanje 10 posto popusta na iznos sljedeće kupnje ili, standardno, sniženje cijene za pojedine artikle.

Gradske tržnice po Hrvatskoj uglavnom ne odobravaju popuste, s izuzetkom osječke gradske tržnice koja je još prije dvije godine pokrenula akciju nazvanu Umirovljenički utorak kad se kod pojedinih zakupaca umirovljenicima odobrava popust od 10 posto. Kupci zakupca koji nudi popust mogu prepoznati po bijelom natpisu “Umirovljenički utorak – popust 10 posto”.

Što se ostalih tržnica tiče, jedini popust kojeg možete očekivati je onaj kojeg sami ispregovarate cjenkanjem sa samim prodavačem.

Subvencioniran prijevoz

I dok u trgovinama možete očekivati uglavnom tek 10 posto popusta, kad je riječ o prijevozu ušteda može biti i mnogo veća.

Hrvatske željeznice u unutarnjem prometu umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina odobravaju popust od čak 50 posto. Jedini uvjet je da osoba bude hrvatski državljanin ili sa stalnim prebivalištem u Hrvatskoj. No da bi se popust ostvario nije dovoljno na blagajni samo pokazati osobnu iskaznicu ili odrezak od mirovine, već je potrebno izvaditi posebnu “pametnu karticu” koja pak košta 50 kuna za godinu dana.

Da bi izvadio “pametnu karticu” umirovljenik mora predočiti zadnju potvrdu o mirovini i identifikacijski dokument, a  starija osoba mora predočiti identifikacijski dokument iz kojeg je vidljivo da je starija od 60 godina. Također je potrebno priložiti i  fotografiju dimenzija 3 x 3,5 cm. “Pametna kartica” izrađuje se u roku od 7 dana od predaje zahtjeva i podiže se na blagajni na kojoj je predan zahtjev. Detalji o podnošenju zahtjeva za “pametnu karticu” mogu se naći na internetskoj stranici Hrvatskih željeznica.

Umirovljenici mogu jeftinije putovati i autobusom i tu se popusti kreću od 10 do 20 posto. No iznos popusta nije jedinstven i ovisi o prijevozniku i relaciji, a da bi se ostvario potrebno je, ponovno, predočiti dokument iz kojega su vidljivi status i dob putnika.

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Što se gradskog prijevoza tiče, ZET je Odlukom o socijalnoj skrbi utvrdio pravo na besplatnu godišnju kartu za sve one umirovljenike čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200,00 kn mjesečno, te osobe starije od 65 godina života koje nisu korisnici mirovine, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200,00 kn mjesečno. To pravo imaju svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a da bi pravo ostvarili potrebno je donijeti propisanu dokumentaciju u pisarnicu Područnih ureda gradske uprave prema mjestu stanovanja.

I prijevoznici na gradskim linijama u ostalim gradovima Hrvatske također umirovljenicima odobravaju cijene karata po subvencioniranoj tarifi.

Tvrtka Promet koja djeluje na području Splita cijene karata za umirovljenike izjednačila je s cijenama za nezaposlene pa mjesečna karta za neograničen broj putovanja košta između 143 i 280 kuna, ovisno o zoni prometovanja. Osim toga, stariji od 65 godina s nižim mjesečnim primanjima ili oni bez primanja, imaju pravo na besplatnu kartu za što moraju dostaviti OIB, osobnu kartu iz koje je vidljivo prebivalište u Splitu, odrezak mirovine ili rješenje o mirovini iz kojeg je vidljiv mjesečni iznos primanja, odnosno potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) da ne ostvaruju pravo na mirovinu.

Što se pak riječkog Autotroleja tiče, građanima starijima od 65 godina koji imaju osobne mjesečne prihode niže od 2.000,00 kuna Grad Rijeka osigurava besplatan javni prijevoz, a za ostale starije od 65 je cijena karte određena u četiri kategorije ovisno o visini primanja. To pravo ostvaruje se vađenjem tzv. TORPEDO kartice čija izrada košta 15 kuna.

U Osijeku je, pak, GPP uveo jedinstveni umirovljenički cenzus – neovisno o godinama starosti. Umirovljenici s mirovinama većim od tri tisuće kuna, mjesečnu karticu plaćaju 140 kuna za I. i 150 za II. zonu. Oni s mirovinama od dvije do najviše tri tisuće kuna, izdvajaju 80 za I. i 90 kuna za II. zonu. Oni s mirovinama od tisuću do najviše dvije tisuće kuna plaćaju 50 za I. i 60 kuna za II. zonu dok oni s mirovinama do tisuću kuna imaju besplatan prijevoz.

Koji gradovi daju uskrsnicu?
foto: Pixabay

Turistička predsezona i postsezona – vrijeme za umirovljenike

Za one koji bi se odvažili i na kakvo turističko putovanje, razdoblje pred i postsezone je idealno jer, osim što nije vruće, nećete se preznojavati ni od iznosa koji morate platiti. Hoteli, resorti i toplice eventualne rupe u rezervacijama nadopunjuju posebnim popustima za umirovljenike, pa se tako, primjerice, na crikveničkoj rivijeri sedam polupansiona s uključenim prijevozom iz Zagreba, može naći već za 1.895 kuna. Još jeftinije ćete proći ako se umjesto za more odlučite za kontinentalnu Hrvatsku, jer se u, primjerice, Stubičkim toplicama, sedam punih pansiona s uključenim terapijama i medicinskim masažama može rezervirati za 1.595 kuna.

I turističke agencije nude putovanja za umirovljenike. To su mahom kraća jednodnevna ili dvodnevna putovanja na bliže destinacije pa se tako za 100 kuna može otputovati do Ljubljane ili Graza, za 140 kuna u Trst, za 150 na Marunadu u Lovran, za 170 na Bled i Bohinj, a 335 kuna odvest će vas na Oktoberfest u München.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP