Prati nas

Nema predaje

Svaka kuna se računa

Popusti za umirovljenike – koliko se doista može uštedjeti?

Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 2.500 kuna, a ona najniža tek nešto više od 1.600 kuna pa se opravdano postavlja pitanje – kako s time preživjeti? Određeno olakšanje donose popusti koje umirovljenicima odobravaju pojedini trgovci i prijevoznici.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: CYNICALifornia/Pixabay

U jednom domaćem supermarketu tog je rujanskog petka bila prilična gužva. Iako su bili prijepodnevni sati i radni dan, kupaca je bilo više nego obično. Razlog? Poseban popust koji je odobren umirovljenicima. “Ma 10 posto. Nije to puno, ali znate kako je – svaku se kunu mora dvaput okrenuti”, rekla nam je gospođa Mira (69) iz Zagreba koji smo zatekli u redu na blagajni. Kupila je tipične kućanske potrepštine: kruh, mlijeko, ulje, pasiranu rajčicu, deterdžent za pranje posuđa i slične stvari. Ukupni račun bio je oko 200 kuna, minus popust od 10 posto – konačan iznos 180 kuna.

“Ah, znači mi, kako mi ne bi značilo”, odgovara nam kad smo je upitali koliko joj znače ti popusti. “Ovako se možda nekome ne čini puno, ali ja sam sad tu uštedjela 20 kuna samo zato što sam u kupovinu došla danas, a ne jučer. A zapravo mi  je svejedno kad ću kupovati. Ne radim pa imam vremena čekati popuste. Naravno, ako mi nešto baš hitno treba, odem u dućan bilo koji dan. Ali za ovako malo veću kupovinu, čekam popuste. Ovih 20 kuna što sam uštedjela dat ću unucima za kinder jaja. To najviše vole”, govori nam gospođa Mira spremajući stvari u vrećicu.


Prosječna isplaćena neto mirovina u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 2.499,57 kuna. No valja uzeti u obzir da je to prosjek kojeg bitno povećavaju one najviše mirovine. S koliko novca doista raspolažu umirovljenici u Hrvatskoj možda bolje dočarava podatak da čak 255.121 osoba prima najnižu mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju što u prosjeku iznosi 1.670,60 kuna, a značajan je i broj onih koji primaju i manje od toga ili ne primaju ništa.

Dobro se, zato, pazi na svaku kunu, lovi svaki popust, skuplja svaki kupon. Istražili smo gdje se i koliko može uštedjeti te na što posebno paziti.

foto: Agrokor.hr

Trgovine odobravaju 10 posto popusta – iako ne sve

U pojedinim trgovačkim lancima u Hrvatskoj, recimo u Konzumu, umirovljenicima se uglavnom odobrava popust od 10 posto na iznos ukupne kupovine. Taj popust vrijedi samo određeni dan, pa čak i doba dana, stoga treba pozorno pratiti njihove reklame i oglase. No i s tim popustom valja biti oprezan jer se popust ponekad odnosi samo na onu robu koja nije otprije snižena iz nekog drugog razloga. Tako umirovljenik neće uvijek moći ostvariti tih 10 posto umirovljeničkog popusta na artikle za koje vrijedi neka druga akcija pa prilikom kupovine treba dobro provjeriti kolika je zapravo cijena nekog artikla i koji popust vrijedi.

Da bi se ostvario popust za umirovljenike, potrebno je na blagajni pokazati potvrdu o umirovljeničkom statusu: umirovljeničku zdravstvenu iskaznicu ili odrezak mirovine.Također, popust se ne odnosi se na kupnju cigareta, prepaid bonova za mobitele, tiskovina, igra na sreću i plaćanje režija.

Sličnu politiku prema popustima za umirovljenike imaju i trgovine iz NTL grupe koji također odobravaju 10 posto popusta određeni dan u tjednu. Neke manje trgovine nude popust i do 20 posto, a odobrava li neka trgovina popust za umirovljenike, naznačeno je na njihovoj internetskoj stranici ili u samoj poslovnici. Najjednostavnije je, ipak, informirati se direktno kod zaposlenika trgovine.

foto: Sandro Bura

Većina ostalih većih trgovačkih lanaca – a kontaktirali smo Kaufland, Interspar i Spar, Lidl i Plodine – ne odobrava poseban popust namijenjen baš umirovljenicima jer, kako su nam objasnili, svojim kupcima često odobravaju popuste i nude artikle po akcijskim cijenama bez obzira radi li se o umirovljenicima ili ne. Česta je praksa odobravanje 10 posto popusta na iznos sljedeće kupnje ili, standardno, sniženje cijene za pojedine artikle.

Gradske tržnice po Hrvatskoj uglavnom ne odobravaju popuste, s izuzetkom osječke gradske tržnice koja je još prije dvije godine pokrenula akciju nazvanu Umirovljenički utorak kad se kod pojedinih zakupaca umirovljenicima odobrava popust od 10 posto. Kupci zakupca koji nudi popust mogu prepoznati po bijelom natpisu “Umirovljenički utorak – popust 10 posto”.

Što se ostalih tržnica tiče, jedini popust kojeg možete očekivati je onaj kojeg sami ispregovarate cjenkanjem sa samim prodavačem.

Subvencioniran prijevoz

I dok u trgovinama možete očekivati uglavnom tek 10 posto popusta, kad je riječ o prijevozu ušteda može biti i mnogo veća.

Hrvatske željeznice u unutarnjem prometu umirovljenicima i osobama starijima od 60 godina odobravaju popust od čak 50 posto. Jedini uvjet je da osoba bude hrvatski državljanin ili sa stalnim prebivalištem u Hrvatskoj. No da bi se popust ostvario nije dovoljno na blagajni samo pokazati osobnu iskaznicu ili odrezak od mirovine, već je potrebno izvaditi posebnu “pametnu karticu” koja pak košta 50 kuna za godinu dana.

Da bi izvadio “pametnu karticu” umirovljenik mora predočiti zadnju potvrdu o mirovini i identifikacijski dokument, a  starija osoba mora predočiti identifikacijski dokument iz kojeg je vidljivo da je starija od 60 godina. Također je potrebno priložiti i  fotografiju dimenzija 3 x 3,5 cm. “Pametna kartica” izrađuje se u roku od 7 dana od predaje zahtjeva i podiže se na blagajni na kojoj je predan zahtjev. Detalji o podnošenju zahtjeva za “pametnu karticu” mogu se naći na internetskoj stranici Hrvatskih željeznica.

Umirovljenici mogu jeftinije putovati i autobusom i tu se popusti kreću od 10 do 20 posto. No iznos popusta nije jedinstven i ovisi o prijevozniku i relaciji, a da bi se ostvario potrebno je, ponovno, predočiti dokument iz kojega su vidljivi status i dob putnika.

Prvomajski prosvjed 2018.
foto: Sandro Bura

Što se gradskog prijevoza tiče, ZET je Odlukom o socijalnoj skrbi utvrdio pravo na besplatnu godišnju kartu za sve one umirovljenike čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200,00 kn mjesečno, te osobe starije od 65 godina života koje nisu korisnici mirovine, a čiji su ukupni prihodi jednaki ili manji od 3.200,00 kn mjesečno. To pravo imaju svi državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Gradu Zagrebu, a da bi pravo ostvarili potrebno je donijeti propisanu dokumentaciju u pisarnicu Područnih ureda gradske uprave prema mjestu stanovanja.

I prijevoznici na gradskim linijama u ostalim gradovima Hrvatske također umirovljenicima odobravaju cijene karata po subvencioniranoj tarifi.

Tvrtka Promet koja djeluje na području Splita cijene karata za umirovljenike izjednačila je s cijenama za nezaposlene pa mjesečna karta za neograničen broj putovanja košta između 143 i 280 kuna, ovisno o zoni prometovanja. Osim toga, stariji od 65 godina s nižim mjesečnim primanjima ili oni bez primanja, imaju pravo na besplatnu kartu za što moraju dostaviti OIB, osobnu kartu iz koje je vidljivo prebivalište u Splitu, odrezak mirovine ili rješenje o mirovini iz kojeg je vidljiv mjesečni iznos primanja, odnosno potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) da ne ostvaruju pravo na mirovinu.

Što se pak riječkog Autotroleja tiče, građanima starijima od 65 godina koji imaju osobne mjesečne prihode niže od 2.000,00 kuna Grad Rijeka osigurava besplatan javni prijevoz, a za ostale starije od 65 je cijena karte određena u četiri kategorije ovisno o visini primanja. To pravo ostvaruje se vađenjem tzv. TORPEDO kartice čija izrada košta 15 kuna.

U Osijeku je, pak, GPP uveo jedinstveni umirovljenički cenzus – neovisno o godinama starosti. Umirovljenici s mirovinama većim od tri tisuće kuna, mjesečnu karticu plaćaju 140 kuna za I. i 150 za II. zonu. Oni s mirovinama od dvije do najviše tri tisuće kuna, izdvajaju 80 za I. i 90 kuna za II. zonu. Oni s mirovinama od tisuću do najviše dvije tisuće kuna plaćaju 50 za I. i 60 kuna za II. zonu dok oni s mirovinama do tisuću kuna imaju besplatan prijevoz.

Koji gradovi daju uskrsnicu?
foto: Pixabay

Turistička predsezona i postsezona – vrijeme za umirovljenike

Za one koji bi se odvažili i na kakvo turističko putovanje, razdoblje pred i postsezone je idealno jer, osim što nije vruće, nećete se preznojavati ni od iznosa koji morate platiti. Hoteli, resorti i toplice eventualne rupe u rezervacijama nadopunjuju posebnim popustima za umirovljenike, pa se tako, primjerice, na crikveničkoj rivijeri sedam polupansiona s uključenim prijevozom iz Zagreba, može naći već za 1.895 kuna. Još jeftinije ćete proći ako se umjesto za more odlučite za kontinentalnu Hrvatsku, jer se u, primjerice, Stubičkim toplicama, sedam punih pansiona s uključenim terapijama i medicinskim masažama može rezervirati za 1.595 kuna.

I turističke agencije nude putovanja za umirovljenike. To su mahom kraća jednodnevna ili dvodnevna putovanja na bliže destinacije pa se tako za 100 kuna može otputovati do Ljubljane ili Graza, za 140 kuna u Trst, za 150 na Marunadu u Lovran, za 170 na Bled i Bohinj, a 335 kuna odvest će vas na Oktoberfest u München.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Mozaik

Ovo ljeto je manje turista pa svoju zemlju ponovno otkrivaju – domaći

Svima koji se bave turizmom, ova sezona nije vrijedna spomena. Međutim, sad kad nema ogromnog broja turista, u nekima od najpoznatijih destinacija ponovno uživaju domaći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Turistička sezona je na izdisaju – što zbog skorašnjeg kraja ljeta, početka škole i svega što donose i normalne godine, a što zbog egzodusa turista čim su njihove matične zemlje stavile Hrvatsku na crvenu listu zbog porasta broja zaraženih koronavirusom.

Strani turisti koji su ove godine ipak došli na Jadran (statistike kažu njih oko 40 posto od uobičajenog broja), brže-bolje su spakirali stvari i zaputili se prema granici ostavljajući inače krcate turističke destinacije polupraznima. I dok ugostitelji i iznajmljivači očajavaju, ostalo stanovništvo ponovno otkriva neka mjesta koja su prijašnjih godina zbog nepreglednih rijeka ljudi, izbjegavali.


Na Plitvičkim jezerima tako se, nakon dugog vremena, uglavnom čuje samo hrvatski jezik, a osim manjih gužvi, mnoge je na posjet ovom našem najpoznatijem nacionalnom parku ponukala i niža cijena ulaznica kojom je uprava parka željela od sezone spasiti što se spasiti da. Tijekom svibnja i lipnja kad se još činilo da od turističke sezone neće biti ništa, cijena je bila snižena i do 50 posto, no kad su posjetitelji ipak počeli pristizati, cijena je malo povećana, no i dalje je 30 posto niža od uobičajene.

To je bio jedan od razloga i što su park baš sada odlučili posjetiti Branka i Vlado, umirovljenici iz Zagreba koji su u prvu šetnju Plitvičkim jezerima poveli i svog trogodišnjeg unuka Jana.

“Karta je jako skupa. I sada, a o prijašnjoj cijeni da i ne govorimo. Gledajte, nama je kao penzionerima to jako skupo. I onda kad platiš skupu kartu, još se guraš s tisućama turista. No sad kad je cijena malo niža, a gužvi nema, odlučili smo doći. Naš unuk još nikada nije bio na Plitvicama, pa dok mu roditelji rade, mi smo napravili mali izlet”, govori nam Branka i dodaje da su nešto džeparca za ovo putovanje dobili i od svoje djece, Janovih roditelja.

“Karte smo kupili jednu mi, drugu su nam platila naša djeca, a mali ima besplatan ulaz. Ponijeli smo sa sobom sendviče i sokove tako da osim sladoleda nećemo puno više trošiti. Učinilo nam se da je sada idealan trenutak za dolazak. Ima ljudi, ali gužva nije kao ranijih godina. Pa znalo se događati da ljudi bude toliko da auti budu sparkirani uz rub ceste s obje strane uzduž čitavih Plitvica. Ove godine je prava milina. Da bar tako i ostane”, kaže Vlado pripremajući karte za pregled na ulazu u park.

Upravo ovo zadnje je česta opaska koja se može čuti od domaćih ljudi – barem od onih koji ne žive od turizma: ovolik, dakle upola manji broj turista, zapravo je idealan. Samo kad bi oni svi donijeli toliko novca kao da ih je duplo više. Nažalost, to tako ne ide.

foto: Silvija Novak

Svjesni su toga i u Zadru gdje na poznatoj gradskoj plaži Kolovare lokalci ponovno uživaju kao nekad, ali s određenim grčem. “Ovo je taman. Više ljudi je naprosto previše, ali nažalost neće ovo svi uspjet preživjeti. Mislim prije svega na kafiće i restorane. Lako za mene, ja sam u mirovini”, kaže Senka koja je na plažu povela i svoje dvije unučice.

“Da vam pravo kažem i ne sjećam se kad sam zadnji put bila na Kolovarama na kupanju. Kad mi dođu djeca iz Zagreba, odemo na plažu negdje izvan grada. Tu na Kolovarama bude čovjek na čovjeku. Ali ove godine je kako bi trebalo biti”, kaže Senka kupujući djevojčicama sladoled u kafiću na plaži u kojem ove godine nema gužve. “Bilo je ljudi. Imali smo par dana, čak i tjedana početkom kolovoza koji su izgledati kao da nema korone. Ali brzo se to razišlo. Tako da sada, napokon, uživamo mi.”

Ni u trajektnoj luci Gaženica nije gužva. U špici sezone i tu su se, povremeno, znale stvoriti velike kolone za ukrcaj, no to je trajalo svega par udarnih vikenda i nakon toga je stalo. Sada na otok putuju uglavnom samo domaći, oni koji ondje žive ili imaju vikendice, a jedini kruzer u luci ne čeka putnike, već je ondje “zapeo” i čeka da prođe pandemija.

foto: Silvija Novak

No zanimljivo, mnogi otoci, pa tako i Dugi otok, nisu taj pad broja turista baš toliko osjetili. “Srpanj je bio tako-tako, ali kolovoz pun. Nije bilo slobodne sobe”, kaže godpođa Rada koja iznajmljuje apartman u mjestu Verunić.

Naime, na najudaljeniji otok zadarskog arhipelaga i inače dolaze oni željni mira i tišine, a kako taj skriveni biser Jadrana još uvijek nije zahvatila posvemašnja apartmanizacija, čak i kad su svi kapaciteti uglavnom popunjeni, nije prevelika gužva. Također, nisu iznevjerili niti nautičari kojima je Dugi otok jedna od omiljenih destinacija.

No da nije sve baš kao inače, lokalno stanovništvo zna po ipak manje sparkiranih automobila u blizini poznate plaže Saharun i po tome što mnogi restorani, čak ni u srcu sezone, nisu radili čitav dan nego samo poslijepodne i navečer.

Domaći su zato uživali i kupali se i na plažama koje inače, kad je sezona u punom jeku, zaobilaze u širokom luku. Tko ga uspije preživjeti, mogao bi pamtiti ovo ljeto kao jedno od najljepših u životu.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP