Prati nas

Vijesti

Nestajemo

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvo

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2018. godine izgubila 36.688 stanovnika. Procjenjuje se da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika, od toga 1.975.052 muškarca i 2.112.791 ženu. Pad je to od 0,9 % u odnosu na 2017. godinu.

U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45,0), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.


Smanjenje ukupnog broja stanovnika ostvarile su sve županije, osim Grada Zagreba, u kojem je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,22 % i Istarske županije (0,26 %). Najveći relativni pad broja stanovnika ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,04 %).

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 %), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (53,1 %).

Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2018. iznosio je 19,6 %, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 %), a najveći u Međimurskoj županiji (22,0%).

Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2018. iznosio 41,5 %.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 %) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 %), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 %).

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvoU Republici Hrvatskoj 52 % stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (804 507 ili 19,7 %) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (448.071 ili 11,0 %), dok su najmanje stanovnika imali Požeško-slavonska županija (67.862 ili 1,7 %) i Ličko-senjska županija (45.184 ili 1,1 %).

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP