Prati nas

Vijesti

Nestajemo

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvo

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2018. godine izgubila 36.688 stanovnika. Procjenjuje se da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika, od toga 1.975.052 muškarca i 2.112.791 ženu. Pad je to od 0,9 % u odnosu na 2017. godinu.

U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45,0), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.


Smanjenje ukupnog broja stanovnika ostvarile su sve županije, osim Grada Zagreba, u kojem je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,22 % i Istarske županije (0,26 %). Najveći relativni pad broja stanovnika ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,04 %).

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 %), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (53,1 %).

Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2018. iznosio je 19,6 %, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 %), a najveći u Međimurskoj županiji (22,0%).

Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2018. iznosio 41,5 %.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 %) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 %), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 %).

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvoU Republici Hrvatskoj 52 % stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (804 507 ili 19,7 %) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (448.071 ili 11,0 %), dok su najmanje stanovnika imali Požeško-slavonska županija (67.862 ili 1,7 %) i Ličko-senjska županija (45.184 ili 1,1 %).

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP