Prati nas

Vijesti

Nestajemo

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvo

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2018. godine izgubila 36.688 stanovnika. Procjenjuje se da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika, od toga 1.975.052 muškarca i 2.112.791 ženu. Pad je to od 0,9 % u odnosu na 2017. godinu.

U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45,0), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.


Smanjenje ukupnog broja stanovnika ostvarile su sve županije, osim Grada Zagreba, u kojem je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,22 % i Istarske županije (0,26 %). Najveći relativni pad broja stanovnika ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,04 %).

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 %), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (53,1 %).

Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2018. iznosio je 19,6 %, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 %), a najveći u Međimurskoj županiji (22,0%).

Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2018. iznosio 41,5 %.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 %) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 %), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 %).

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvoU Republici Hrvatskoj 52 % stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (804 507 ili 19,7 %) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (448.071 ili 11,0 %), dok su najmanje stanovnika imali Požeško-slavonska županija (67.862 ili 1,7 %) i Ličko-senjska županija (45.184 ili 1,1 %).

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP