Prati nas

Nema predaje

Štete li nam ‘naočale s benzinske’?

Kad nastupe problemi s vidom, mnogi si prvo sami pokušavaju pomoći naočalama kupljenim po znatno jeftinijoj cijeni i bez prethodne konzultacije s liječnikom. No hoće li tako svome vidu doista pomoći ili odmoći, pitali smo stručnjaka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Foto Sushi/Unsplash

“Nisu mi u posljednje vrijeme ruke više dovoljno dugačke. Zezaju me moje kćeri da će mi nabaviti dalekozor za čitanje novina”, kaže Drago (60) opisujući svoje probleme s vidom.

“Dosta dugo nisam trebao naočale, tako da spadam među one sretnije. No onda su počeli problemi, nisam više mnoga izoštriti tekst. Otišao sam okulistu, ali moram priznati ne odmah. Prvo sam sam sebi probao pomoći naočalama koje sam kupio na benzinskoj stanici. A gledajte, znam da to nije to, ali ni cijena nije ta. Pa za ‘prave’ naočale s pravim staklima i okvirima možeš platiti i 2000 kuna, a ove s benzinske koštaju 20-30. To je sto puta manje! Ne znam jesam li time dodatno naštetio očima, ali okulist kasnije nije ništa rekao.”


Doista, štete li takve “naočale s benzinske” koje je moguće kupiti za beznačajan novac? Pitali smo stručnjaka, doktora prof.dr.sc. Nenada Vukojevića, v.d. predstojnika Klinike za očne bolesti KBC-a Zagreb.

Navedeno pomagalo može kratkotrajno poslužiti, ali uglavnom ne nudi trajno rješenje. Za tako nešto, ipak je potrebno posjetiti stručnjaka. O nekoj štetnosti takvih naočala, osim slabije korekcije vida i astenopskih smetnji (glavobolja, otežano gledanje, brzo umaranje…) ne mogu  svjedočiti.

A kojeg stručnjaka zapravo trebamo kad nastupe problemi s vidom? Koja je razlika između oftalmologa, optometrista i optičara?

Oftalmolog je diplomirani liječnik specijalist (oftalmologije i optometrije) za očne bolesti i poremećaj vida te jedini stručnjak koji može dijagnosticirati bolesti oka i propisati primjereno liječenje. Optičar je tehničar sa završenom majstorskom školom.  Njegova je važnost u znanju i umijeću pravilne izrade naočala, te u sposobnosti preporuke izbora pravilnih naočala i leća za naočale.

Koje su najčešeće bolesti oka povezane sa starenjem?

Najčešća je i svima možda najpoznatija staračka dalekovidnost (prezbiopija). Javlja se uglavnom iza 40. godine života, uzrokovana je skleroziranjem leće oka i smanjenjem akomodacije, a manifestira se slabljenjem vida na blizinu. Ako se manifestira ranije, osoba obično ima refrakcijsku anomaliju koja se zove hiperopija

Tu je još i staračka degeneracija žute pjege (makule) koja je i najčešći uzrok slabog vida kod osoba iznad 60. godine života. Najjednostavnije rečeno, prouzročena je starenjem, genetskim predispozicijama, a utjecaj imaju neke navike kao što je pušenje, ali i sistemski poremećaji, deficiti u prehrani i čimbenici okoliša.

Staračka siva mrena javlja se iza 40. godine života, a za pojavu ove tegobe, uz starenje i genetsku predispoziciju, bitan utjecaj ima oksidativni stres kojemu potpomaže manjak antioksidansa zbog deficita u prehrani te čimbenici okoliša (UV dio svjetlosnog spektra).

Također, tu su i bolesti oka u sklopu sistemskih bolesti kao što su šećerna bolest, arterioskleroza, hipertenzija, srčane i bubrežne bolesti . Navedene kronične bolesti dovode do pojave oštećenja  mrežnice oka i vidnog živca (dijabetička retinopatija, ishemijska oštećenja vidnog živca, glaukom).

Na koncu, i kronične bolesti u mladosti, osobito zbog štete uslijed dugog trajanja, u starosti,  najčešće zbog oštećenja krvnih žila, osobito mikrocirkulacije,  dovode do pojave oštećenja  mrežnice oka i vidnog živca.

Svi idu k liječniku kad im vid počne slabjeti. No koji su još znakovi da bismo trebali posjetiti liječnika?

Slabljenje vidne funkcije je vodeći simptom navedenih bolesti koji se može manifestirati postupno, ali i naglo. Ostali simptomi su poremećaj percepcije boja,  plivajuće mutnine u vidnom polju, centralni skotom ili  drugi ispadi vidnog polja kao i suženje vidnog polja, svjetlaci u oku i slično.

Postoji li neko dobno ograničenje za nošenje leća? Koliko starijih osoba uopće nosi leće?

Dobna ograničenja za nošenje kontaktnih leća su uglavnom individualna. Ovise o puno čimbenika (samostalnost, suradljivost, spretnost, motivacija…). Značajan broj starijih osoba nosi leće, uglavnom oni koji su navikli nositi leće još iz mlađih dana.

Kako očuvati zdravlje oka? Neke vježbe, prehrana, stil života…? Kako pomoći vlastitim očima?

Zdrav način života, pravilna prehrana, pravilno liječenje eventualnih sistemskih kroničnih bolesti… Sve su to stvari koje pomažu našim očima.

A što vidu najviše šteti?

Svakako  već spomenute sistemske kronične bolesti (šećerna bolest, povišeni krvni tlak, arterioskleroza…), zatim loše navike poput pušenja, alkohola, loša higijena i slično, neke zarazne bolesti, štetni utjecaji okoliša te štetno djelovanje nekih lijekova.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

.

Nema predaje

Uz epidemiju koronavirusa, svijet je zahvatila i epidemija lažnih tvrdnji. Evo nekih od njih…

Pobrojali smo neke od najnevjerojatnijih tvrdnji koje se mogu naći na internetu i pogotovo društenim mrežama i pokušali na njih dati smislen odgovor u nadi da će nekome ipak pomoći da raspoznaju istinu od očite laži.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kao da epidemija koronavirusa nije sama po sebi dovoljna, paralelno s njom svijet je zahvatila i neviđena epidemija lažnih vijesti, krivih zaključaka i nelogičnih tvrdnji. Sumnja se u sve i svašta: i u stvari u koje bi se trebalo sumnjati, ali i u one koje su notorna činjenica oko koje se slaže kompletna svjetska znanstvena zajednica.

Osim toga, ljudi koji pripadaju taboru sumnjičavaca, svoju sumnju često izražavaju na krajnje agresivan način, ne prezaju od uvreda, pa i posve izravnih prijetnji. Činjenica da je svima dostupan internet i da je relativno lako pronaći prave informacije, nije od prevelike koristi jer paralelno s pravim informacijama nudi se i pregršt posve netočnih, a ljudi se, čini se, vrlo teško snalaze u toj šumi različitih podataka i teško razaznaju vjerodostojne izvore od nevjerodostojnih.


Pobrojali smo neke od najnevjerojatnijih tvrdnji koje se mogu naći na internetu i pogotovo društenim mrežama i pokušali na njih dati smislen odgovor u nadi da će nekome ipak pomoći da raspoznaju istinu od očite laži.

“Koronavirus je proizveden u laboratoriju iz kojega je namjerno pušten jer je ova pandemija zapravo planirana”

U kineskom gradu Wuhanu, odakle je epidemija krenula, doista postoji Institut za virologiju koji se bavi proučavanjem virusa. To je zato jer je to područje poznat bazen virusa pa je logično da je laboratorij upravo tamo. Slično tome, u Italiji se nalazi poznati Talijanski geofizički i vulkanološki institut jer se u Italiji nalazi i nekoliko aktivnih vulkana (Etna, Stromboli…). No nitko ne pomišlja optužiti Talijane da namjerno puštaju vulkane po svijetu. Ipak, Kineze se optužuje da su virus SARS CoV-2 namjerno pustili da izazove probleme u ostatku svijeta. Ta tvrdnja je nevjerojatna jer pandemiju nitko ne može kontrolirati pa ne bi bilo moguće niti namjerno pustiti virus i nadati se da će zaraziti sve druge, ali ne i zemlju koja ga je pustila. Naime, i Kinezi su, baš kao i njihovo gospodarstvo, zbog ove pandemije mnogo propatili.

“Ali Kinezi su se riješili virusa, što je znak da su ga namjerno i pustili”

Točno je da su se Kinezi, barem zasada, riješili virusa, ali su to postigli na način koji bi kod nas, ili bilo gdje drugdje u zapadnom svijetu, bio posve neizvediv: strogim zatvaranjem, praćenjem i nadzorom zaraženih osoba i testiranjem čitavih gradova zbog svega nekoliko slučajeva. U Europi su tijekom ove epidemije izbijali nasilni prosvjedi i za puno manje, pa je pomisao da bi neka europske država uspjela suzbiti virus onako kako su to učinili Kinezi, posve nevjerojatna.

“Kakav je to strašno opasan virus koji se može uništiti običnim sapunom i vodom?”

To je virus kao i većina drugih virusa. Naime, čak i oni najopasniji neće biti imuni na sapun i vodu, jednako kao što većina virusa vrlo kratko preživljava izvan domaćina. Da bi preživjeli, virusi trebaju ući u neki organizam i tamo se širiti. Ako ga uspijemo spriječiti da nekoga zarazi, virus smo učinili prilično bezopasnim. To posebno vrijedi za koronaviruse koji imaju lipidnu ovojnicu koja se naročito lako topi u običnom sapunu.

“Kakav je to sad neki novi koronavoirus? Pa koronavirusi su poznati otprije i uzrokuju običnu prehladu!”

Koronavirusi su velika skupina virusa i mnogi od njih su vrlo dobro poznati. Neki koronavirusi uzrokuju običnu prehladu, no neki drugi, poput SARS-CoV 2 mogu uzrokovati i teže bolesti. 2014. znanstvenici su, proučavajući šišmiše u špiljama Kine, ustanovili da su mnogi od njih nositelji različitih vrsta koronavirusa, nekih poznatih, ali i nekih nepoznatih, i već su tada upozorili da je ovakva pandemija moguća te da nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada će se dogoditi. No znanstvenike nije nitko slušao i tu smo gdje jesmo.

“Maske uopće ne pomažu. Na njima čak i piše da ne štite od koronavirusa”

Da, na maskama doista piše da ne štite sto posto od koronavirusa, isto kao što na kondomima piše da ne štite sto posto od spolno prenosivih bolesti. No poanta je u smanjenju mogućnosti zaraze. Ako svi nose maske, i oni zaraženi i nezaraženi, virusi koji su prisutni u kapljicama iz naših usta i nosa ili u aerosolu, teže će prijeći s jednog čovjeka na drugog. A ako se virusima prijenos oteža, to bi moglo biti dovoljno da se epidemija značajno smanji.

“Maske uzrokuju više bolesti i problema nego ih sprječavaju”

To nije točno jer da jest, mnoge profesije u kojima se maske nose redovito (liječnici, medicinsko osoblje, laboranti, ali i zavarivači, vatrogasci, oni koji rade s opasnim kemikalijama i brojni drugi) imali bi kroničnih problema za koje bi se znalo. No nikad nitko nije čuo da je nekom liječniku pozlilo zato što je tijekom višesatne operacije nosio masku.

“Više ljudi svake godine umre od gripe”

Od gripe svake godine doista umre mnogo ljudi pa nam zaiste ne treba još jedna bolest od koje će umrijeti isto toliko ljudi. No smrtnost od COVID-19 mnogo je veća nego od gripe, a koliko će ljudi na kraju umrijeti zapravo još i ne znamo jer epidemije nije gotova. Vrijednost na koju kasnije treba obratiti pozornost je tzv. višak smrti koji će, već je sada vidljivo, 2020. godine biti ogroman.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP