Prati nas

Vijesti

Zagreb na rubu epidemije. Prije uvođenja cijepljenja od ospica je umiralo petero djece godišnje

Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice. Virus može preživjeti 2 sata na površinama i predmetima.

Objavljeno

|

foto: Sharon McCutcheon/Unsplash

Čini se da je u Zagrebu počela sezona ospica. Bolesti je to koja se držala pod kontrolom još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Zahvaljujući neznanstvenoj histeriji koja se dignula protiv cijepljenja, najveće zdravstvene blagodati 20. stoljeća, ta zaraza postaje sve veći problem u 21. stoljeću.

U samo dva tjedna čak sedam osoba iz Zagreba oboljelo je od ospica. Pouzdano se zna da jedna osoba nije cijepljena, dok za druge nije moguće utvrditi cjepni status. Radi se o odraslim osobama; najmlađa ima 24 godine, a najstarija ima 53 godine. Ono što osobito zabrinjava stručnjake jest činjenica da se sedmero zaraženih ne poznaje, da nisu bili u međusobnom kontaktu te da za sada nije ustanovljena nikakva poveznica između njih. Sve to upućuje, tvrde stručnjaci, da u gradu postoje kliconoše koje možda i nisu svjesne da šire bolest.


Djeca su prije umirala od ospica

Iako će mnogi odmahnuti rukom i reći kako je to dječja bolest koju valja preboljeti bez cijepljenja, za informirani stav valja znati kako je to nekad izgledalo. Naime, cijepljenje protiv ospica uvedeno je u cjepni kalendar daleke 1968. godine. Do tada je, prema podacima HZJZ-a svake godine obolijevalo oko 15.000 djece. Uslijed komplikacija bi ih preminulo petero, dok bi ih petnaestak ostalo trajnim invalidima.

Trebaju li zbog ospica strahovati i roditelji cijepljenje djece?

Realan prostor za bojazan postoji, ako je njihovo dijete takozvani nereaktor. Otprilike jedan do dva posto cijepljenih ne uspiju razviti antitijela na bolest i njih bi trebao štiti imunitet krda. No on je, zahvaljujući slabijoj procijepljenosti proteklih godina, kompromitiran.

Kako znati jeste li cijepljeni protiv ospica?

Ako ste pripadnik starijih generacija, vjerojatno nemate privatnu dokumentaciju o vakcinaciji. Rođeni nakon 1968. godine najvjerojatnije su cijepljeni, no sve podatke možete zatražiti od obiteljskog liječnika. U slučaju da ne možete doći do svojeg zdravstvenog kartona, vaš status se može utvrditi laboratorijskim testom.

Što je uzročnik ospica?

Ospice su vrlo zarazna virusna bolest koju uzrokuje virus morbila, karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom. Najčešće se javljaju u kasnu zimu i rano proljeće.

Koje su moguće komplikacije ospica?

Oko 17% oboljelih ima jednu ili više komplikacija bolesti kao što su upala uha, upala pluća, febrilne konvulzije (grčenje uslijed visoke temperature), proljev ili upala mozga (encefalitis). Najčešća komplikacija, upala pluća, javlja se u oko 6 do 13% oboljelih i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira 1 umrli na tisuću oboljelih od ospica.

U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. Mjesecima nakon preboljenja ospica, osoba ima narušen imunološki sustav, a u malog broja oboljelih se godinama nakon preboljenja može javiti smrtonosna komplikacija na mozgu – SSPE (subakutni sklerozirajući panencefalitis), javlja HZJZ.

Kako se prenose ospice?

Prenose kapljičnim putem (virus se širi govorom, kašljanjem i kihanjem), odnosno izravnim kontaktom s bolesnikom tj. njegovim sekretima iz usta i nosa, ali i preko predmeta  kontaminiranih kapljicama zaražene osobe. Izvor zaraze je bolesnik 4 dana prije i 4 dana nakon izbijanja osipa. Budući da se virus vrlo lako prenosi s čovjeka na čovjeka, zarazit će se više od 90% osoba koje su bile u kontaktu s bolesnikom ako nisu cijepljene ili nisu preboljele ospice. Virus može preživjeti 2 sata na površinama i predmetima.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP