Prati nas

Vijesti

Ispravljanje asimetrije

‘Bijesna sam!’ Trebaju li žene raditi jednako dugo kao i muškarci?

Izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu popravlja povijesnu nesimetričnost između muškaraca i žena i ispravlja povijesnu diskriminaciju muškaraca, smatra Visoki sud.

Objavljeno

|

Krissy Abbot (screenshot: BBC)

“Bijesna sam i vrlo emotivna. Neposredno prije 60. rođendana dobila sam pismo u kojem piše da neću dobiti državnu mirovinu sve dok ne navršim 65. godina. Da sam je dobila, mogla bih si priuštiti grijanje, bilo bi nam toplo kao i drugima, imali bismo tuš, toplu hranu, jednostavno stvari poput čajnika s vrućom vodom.”

Izjavila je to za Britanka Krissy Abbot za BBC. Naime, nju je zahvatilo izjednačavanje navršenih godina života za muškarce i žene, a kao uvjet za mirovinu. Ove godine to je 65 godina života, iduće godine bit će 66, dok će 2028. godine i žene i muškarci u mirovinu ići sa 67 godina života.


Žene rođene u pedesetim godinama prošlog stoljeća, javlja BBC, tvrde da je to nepravedno jer im nije dano dovoljno vremena da se pripreme za godine koje će morati živjeti bez isplata mirovina.

Sud pak smatra da se ne radi se o izravnoj diskriminaciji, jer zakonodavac ne stavlja žene u manje povoljan položaj od muškaraca. Upravo suprotno, izjednačava povijesnu nesimetričnost između muškaraca i žena i ispravlja povijesnu diskriminaciju muškaraca, smatra Visoki sud.

Do 2010. godine žene su dobivale pravo na mirovinu iz državnog mirovinskog osiguranja kada bi navršile 60. godina života. Posljedica toga je da su one koje su mislile umiroviti se sa 60 godina sada primorane na mirovinu čekati pet ili više godina, a što je mnoge bacilo u financijske poteškoće.

Protivnici ove mjere poručuju da su se žene morale brinuti za djecu, da su bile manje plaćene od muškaraca i da zbog toga nisu mogle dovoljno uštedjeti te da ih povećanje dobi za umirovljenje, zbog toga, još jače pogađa.

.

Vijesti

Njemačka uvodi osnovnu mirovinu, u staž se ubrajaju odgoj djece, njegovanje starih i bolesnih

Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura.

Objavljeno

|

Autor

Nakon višemjesečnih prijepora vladajuća koalicija u Njemačkoj je postigla sporazum o osnovnoj mirovini. Dogovor predviđa isplatu dodatka na nisku mirovinu. Provjeravat će se samo umirovljenički prihodi, ali ne imovina, javlja Deutsche Welle.

“Rasjekli smo veliki čvor”, izjavila je predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer u Berlinu. Ona je postizanje dogovora objavila skupa s obnašateljicom dužnosti predsjednice SPD-a Malu Dreyer i šefom CSU-a Markusom Söderom.


Osobe koje su uplaćivale doprinose najmanje 35 godina, a unatoč tomu imaju malu mirovinu, dobivat će od države dodatak na mirovinu. Dodatak će dobivati samci ako im je mirovina manja od 1250 eura i parovi ako je mirovina manja od 1950 eura. Procjenjuje se da će dodatak na mirovinu dobivati između milijun i dvjesto tisuća i milijun i petsto tisuća umirovljenika te da će to državni proračun stajati između milijardu i milijardu i pol eura. Dodatak na mirovinu bi trebao biti isplaćivan od 2021. godine.

I dosad je u Njemačkoj postojao novčani dodatak za one s malim mirovinama. Ali, to je bila socijalna pomoć i isplaćivala ga je socijalna služba. Prema navodima Saveznog statističkog ureda prošle godine je takav dodatak dobivalo 1,1 milijun ljudi. Prosječna visina dodatka bila je 796 eura.

A što je osnovna mirovina?

Da ljudi nakon teškog rada cijelog života i redovitih uplata u mirovinski fond ne bi na kraju postajali socijalni slučajevi, vladajuća koalicija je dogovorila uvođenje osnovne mirovine. Tko je godinama radio, odgajao djecu ili njegovao stare ili bolesne u svojoj obitelji, dobivat će mirovinu koja će biti znatno viša nego što je egzistencijalni minimum, koji je dosad osiguravala socijalna služba.

Uvjet je, dakle, da čovjek ima najmanje 35 godina mirovinskog staža u što se ubrajaju uplate u mirovinsko osiguranje za vrijeme rada, odgoj djece ili njegovanje starih ili bolesnih osoba u vlastitoj obitelji, objašnjava Deutsche Welle.

Procjene potencijalnih korisnika se kreću od 320.000 (Institut za empirijska socijalna i gospodarska istraživanja) do gotovo tri milijuna (Studija Zaklade Bertelsmann i Instituta njemačkoga gospodarstva).

Provjera potreba

U Koalicijskom ugovoru CDU-a, CSU-a i SPD-a bilo je prvotno predviđeno da se potreba isplate mirovinskog dodatka provjerava na isti način kao što se dosad provjeravala potreba za isplatu socijalne pomoći. Ali, SPD se tomu kasnije protivio pa se odustalo od provjere imovine umirovljenika i njihovih partnera.

Provjeravat će se, dakle, samo primanja umirovljenika. To znači uz mirovine (iz svih stupova) i prihodi od najma nekretnina, rendite od dionica i slično. Ali, imovina je isključena od provjere. To znači da je teoretski moguće da netko živi u vili (vlastitoj ili s partnerom u njegovoj) i da zbog male vlastite mirovine dobiva mirovinski dodatak od države.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP