Prati nas

Vijesti

Ispravljanje asimetrije

‘Bijesna sam!’ Trebaju li žene raditi jednako dugo kao i muškarci?

Izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu popravlja povijesnu nesimetričnost između muškaraca i žena i ispravlja povijesnu diskriminaciju muškaraca, smatra Visoki sud.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Krissy Abbot (screenshot: BBC)

“Bijesna sam i vrlo emotivna. Neposredno prije 60. rođendana dobila sam pismo u kojem piše da neću dobiti državnu mirovinu sve dok ne navršim 65. godina. Da sam je dobila, mogla bih si priuštiti grijanje, bilo bi nam toplo kao i drugima, imali bismo tuš, toplu hranu, jednostavno stvari poput čajnika s vrućom vodom.”

Izjavila je to za Britanka Krissy Abbot za BBC. Naime, nju je zahvatilo izjednačavanje navršenih godina života za muškarce i žene, a kao uvjet za mirovinu. Ove godine to je 65 godina života, iduće godine bit će 66, dok će 2028. godine i žene i muškarci u mirovinu ići sa 67 godina života.


Žene rođene u pedesetim godinama prošlog stoljeća, javlja BBC, tvrde da je to nepravedno jer im nije dano dovoljno vremena da se pripreme za godine koje će morati živjeti bez isplata mirovina.

Sud pak smatra da se ne radi se o izravnoj diskriminaciji, jer zakonodavac ne stavlja žene u manje povoljan položaj od muškaraca. Upravo suprotno, izjednačava povijesnu nesimetričnost između muškaraca i žena i ispravlja povijesnu diskriminaciju muškaraca, smatra Visoki sud.

Do 2010. godine žene su dobivale pravo na mirovinu iz državnog mirovinskog osiguranja kada bi navršile 60. godina života. Posljedica toga je da su one koje su mislile umiroviti se sa 60 godina sada primorane na mirovinu čekati pet ili više godina, a što je mnoge bacilo u financijske poteškoće.

Protivnici ove mjere poručuju da su se žene morale brinuti za djecu, da su bile manje plaćene od muškaraca i da zbog toga nisu mogle dovoljno uštedjeti te da ih povećanje dobi za umirovljenje, zbog toga, još jače pogađa.

.

Vijesti

I Škoro ima svog penzića, Lazar Gruić i Stranka umirovljenika pristupili Domovinskom pokretu

Gruić je poručio kako misli da bi barem 50 posto mirovine trebalo ostati mužu ili ženi umrloga bračnog druga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koliko ima stranaka umirovljenika?

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i predsjednik Stranke umirovljenika (SU) Lazar Grujić potpisali su koalicijski sporazum o zajedničkom izlasku na srpanjske parlamentarne izbore.

Podsjetimo, Gruić je u ožujku izjavio da podupire SDP-ov plan za umirovljenike te je najavio parlamentarnu suradnju tih dviju stranaka. U međuvremenu je koalicijski sporazum sa SDP-om potpisao Silvano Hrelja, prvak Hrvatske stranke umirovljenika.


Škoro tvrdi da će suradnja Domovinskog pokreta i Stranke umirovljenika uroditi boljitkom za sve umirovljenike i one koji žive u lošim materijalnim uvjetima. Sporazum navodi kako će se boriti za uvođenje pravobranitelja za osobe starije životne dobi te da prosječna mirovina za puni radni staž bude 75 posto od prosjeka plaće.

Radit će na edukaciji i promicanju ulaganja u privatne mirovinske stupove, tražiti promjenu formule za usklađivanje mirovina. Osim toga, zauzimat će se za izdvajanje povlaštenih mirovina od onih stečenih isključivo radom. Kažu, novac za povlaštene mirovine trebao bi ići izravno iz proračuna.

Gruić je pak poručio kako misli da bi trebalo omogućiti nasljeđivanje barem 50% mirovine preminulog bračnog druga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP