Prati nas

Vijesti

Pazite na dovod zraka

Imate li atmosferski bojler? Budite posebno oprezni ako ste ugradili PVC stolariju

Na području Policijske uprave zagrebačke u posljednje četiri godine dogodila su se 32 slučaja trovanja ovim otrovnim plinom, od čega je osam osoba smrtno stradalo.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Policijska uprava zagrebačka i Gradska plinara Zagreb nastavljaju s preventivnim djelovanjem kako bi spriječili mogućnost trovanja ugljičnim monoksidom. Upozorili su građane na opasnost od atmosferskih bojlera u starim zgradama te apelirali na vlasnike stanova da ih adekvatno održavaju, javlja HRT.

Ugljični monoksid otrovni je plin, bez boje, mirisa i okusa zbog čega je poznat kao “tihi ubojica” koji uzrokuje više smrtnih slučajeva nego svi ostali otrovi zajedno. Od deset smrtnih slučajeva devet ih se događa u iznajmljenim stanovima jer se osobe koje u njima borave nemaju običaj služiti atmosferskim bojlerima.


“Atmosferski bojleri su bojleri koji koriste zrak za izgranje iz prostora u kojem su smješteni, a dim se odvodi klasičnim dimnjacima. S obzirom da oni koriste zrak iz prostora u kojem su smješteni, a da su korisnici u zadnjih desetak godina renovirali svoje stanove, ugrađivali PVC i ALU stolariju te mijenjali kuhinjske nape i ventilatore, vrlo često dolazi do povrata dimnih plinova jer jednostavno nema dovoljno zraka za izgaranje. Tu je ta opasnost od povratka dimnih plinova, odnosno trovanja ugljičnim monoksidom”, rekao je rukovoditelj Službe tehničke podrške Gradske plinare Dubravko Duvančić.

Na području Policijske uprave zagrebačke u posljednje četiri godine dogodila su se 32 slučaja trovanja ovim otrovnim plinom, od čega je osam osoba smrtno stradalo. Najbolja je prevencija atmosferske bojlere, kojima se još koristi 80 tisuća građana, zamijeniti kondenzacijskim.

Nenad Zrinski, upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge, istaknuo je da su mnogi vlasnici stanova, osobito oni u starim zgradama, obnovili svoje prostore, a da pritom nisu zamijenili atmosferski bojler niti su sanirali dimnjak.

“Primjerice, u središtu Zagrebu obnavljaju se stanovi za najam, a ostaju dimnjaci stariji od sto godina. Pozivam sve potrošače da dimnjačarima omoguće pristup dimnjaku”, poručio je Zrinski.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP