Prati nas

Vijesti

Što ih čeka?

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Objavljeno

|

foto: Annie Spratt/Unsplash

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

.

Vijesti

Za 2.000 umirovljenika stižu MANJE mirovine

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH.

Objavljeno

|

Autor

Brojnim hrvatskim umirovljenicima posljednjih mjeseci na kućne adrese stižu rješenja Mirovinskog zavoda kojima im se utvrđuju nove znatno niže mirovine od onih koje su primali dosad, piše Jutarnji list.

Riječ je, čini se, uglavnom o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije, a kojima se tek sada 30 godina od raspada bivše države i 20-ak godina od sklapanja ugovora kojim se regulira međudržavno socijalno osiguranje na tom teritoriju ažuriraju iznosi mirovina, i to u pravilu rezultira bitno nižim iznosima, navodi list.


Prema neslužbenim podacima, radi se o oko 2.000 ljudi, a glavni je razlog što se to čini tek sada, kažu u HZMO-u, što su za pojedine umirovljenike iz BiH i Srbije izračune čekali i 15 godina.

“Stiglo mi je rješenje prema kojemu mi je mirovina od prošlog mjeseca niža za čak 1.100 kuna pa ću, umjesto 3.750, primati 2.657 kuna. Meni je to smanjenje veliki novac, a ne razumijem koji je razlog tom smanjenju sada, toliko godina nakon što smo sve definirali”, kaže Antonija Z., 71-godišnja Zagrepčanka koja je krajem prošle godine od HZMO-a dobila novo rješenje o mirovini.

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga iza kojeg je bilo više od 37 godina staža. Veći dio staža, 20 godina i mjesec dana, njezin je suprug ostvario u Hrvatskoj, dok je devet godina i pet mjeseci radio u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u BiH. Kada se sve zbroji i oduzme, Antonija Z. je za suprugovih 37 godina i pet mjeseci staža naslijedila mirovinu od oko 3750 kuna. No, sukladno novom izračunu, koji se odnosi na mirovinu za prosinac prošle godine, a koja joj je isplaćena u siječnju ove godine, Antonija, po novome, ostvaruje čak 1100 kuna manju mirovinu.

I ne samo to – kako bi ostvarila pravo na dio mirovine iz BiH i Srbije, Antonija mora otvoriti i devizni račun jer je riječ o uplatama iz inozemstva, donosi Jutarnji list.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP