Prati nas

Vijesti

Što ih čeka?

Ni 67 nije dovoljno. Hoće li mladi radnici u mirovinu sa 70 godina?

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Annie Spratt/Unsplash

Zbog dobi za odlazak u mirovinu su se već gubili izbori i pobjeđivale stranke koje su obećavale povratak “na staro”. Ali ni povećanje na 67 godina nije dovoljno, kažu njemački stručnjaci, nego na 69 godina i 4 mjeseca.

Kako piše Deutsche Welle, u posljednjem mjesečnom izvješću njemačke središnje banke Bundesbanke objavljena je računica koja se neće svidjeti zaposlenima: još od 2012. je u Njemačkoj povišena dob za odlazak u mirovinu i postupno će se onda do 2031. povećati na navršenih 67 godina života za odlazak u starosnu mirovinu. No ekonomisti su izračunali: ni to neće biti dovoljno da bi blagajna mirovinskog fonda izdržala zajamčenu mirovinu od najmanje 48% prosječnog dohotka.


Golemu rupu je naravno izazvala kamatna politika Europske središnje banke: kada praktično nema kamata na polog, mirovine se plaćaju tek od onoga što se ubere od zaposlenih – a i za taj doprinos je njemačka vlada obećala da se neće podizati na više od 20%, barem do godine 2025. Inače je prihod bio i od kamata i drugih oblika sigurnih uloga, na primjer u državne obveznice koje trenutno imaju čak negativnu kamatu. No “rupa” koja se već stvorila dok je diskontna stopa ESB-a praktično 0% više se neće moći popuniti.

Onda treba pogledati i koji će to naraštaj krenuti u mirovinu već sredinom sljedećeg desetljeća: čitava baby boom generacija brojnih mališana koji su rođeni koncem pedesetih i početkom šezdesetih prošlog stoljeća kad je izgledalo kako će biti samo bolje. Kad ubrzo taj brojčano velik naraštaj krene u mirovinu, dakle kad neće samo prestati uplaćivati u mirovinsku blagajnu nego će i početi isplata, to će već biti ozbiljan problem.

“Poklon” za punoljetnost današnjem naraštaju

Bundesbank rješenje vidi samo da se dob za odlazak u mirovinu još više povisi: najkasnije naraštaj koji je upravo postao punoljetan, dakle one rođene 2001. godine, bi trebalo pustiti u mirovinu ne prije 2070. – dakle kad oni budu imali 69 godina i 4 mjeseca.

Ekonomisti upozoravaju kako će samo tako biti “više zaposlenih koji će jačati i ukupnu gospodarsku moć i time biti i mjerna osnova za poreze i socijalna davanja”, piše u izvješću za listopad njemačke središnje banke. Upozoravaju kako je to i preporuka međunarodnih institucija poput MMF-a, OESS-a, ali i Europske unije koja savjetuje “daljnje povećavanje dobne granice za odlazak u mirovinu kako se produžuje i životni vijek”.

Ekonomski i obzirom na okolnosti, to naravno da ima smisla. Ali glavni argument za takvu odluku o “produženju životne dobi” polako prestaje biti istinit. Da, medicina napreduje, ali postaje i sve skuplja tako da nije baš sigurno kako će svi dobiti vrhunski medicinski tretman. Povrh toga dolazi i sve veći stres i neizvjesnosti u našoj radnoj okolini tako da je na primjer u Sjedinjenim Američkim Državama očekivana životna dob – polako počela padati!

Politička bomba

Na reakcije ovog prijedloga Bundesbanke nije trebalo dugo čekati: već i ovo povišenje životne dobi za odlazak u mirovinu u Europskoj uniji je izazvalo mnoštvo prosvjeda, a osobito u državama poput Italije, ali i Španjolske ili Francuske je vlade koje su uvele taj propis onda to skupo koštalo na sljedećim izborima.

Utoliko su se već oglasile i neke njemačke političke stranke: Zeleni poručuju kako “trebamo strategiju za zdraviji i duži radni vijek, a ne mirovinu sa 69 godina za sve”. Ljevica pak poručuje kako treba povisiti doprinos za mirovinsko, ali ne kao dodatni teret zaposlenima, nego za poslodavce (u Njemačkoj uplaćuju obje strane). Krovna organizacija njemačkih sindikata DGB upozorava kako je i čitavo to povišenje dobne granice za mirovinu već i sad na rubu prijevare.

Zbog nervoze i nesigurnosti na radnom mjestu je sve više radno nesposobnih koje čeka žalostan put: tek kratko primaju iznos bolovanja, ali brzo spadaju na prihod socijalne pomoći u očekivanju formalnog doba kad konačno mogu dobiti i mirovinu. A ovako bi ta mirovina trebala stizati još kasnije.

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP