Prati nas

Vijesti

U raspravi

Objavljen je nacrt uvjeta za nacionalnu mirovinu

U istraživanju IJF-a ističe se da bi socijalna mirovina morala svakako biti veća od socijalne pomoći, koja sada iznosi 920 kuna za radnonesposobnog samca, ali manja od minimalne mirovine iz rada.

Objavljeno

|

foto: MabelAmber/Unsplash

Nacionalna mirovina u Hrvatskoj trebala bi iznositi oko 1000 kuna za samca i 1600 kuna za nekoliko osoba, od kojih ni jedna ne ostvaruje pravo na mirovinu iz rada, javlja Jutarnji list.

Na nju bi imale pravo osobe čiji ukupni prihodi nisu veći od 800 kuna mjesečno (19 do 24 posto proračunske osnovice koja iznosi 3326 kune), odnosno 1164 kune ako nije riječ o paru (najviše 35 posto osnovice), u što se ne bi uračunavale naknade za tuđu pomoć i njegu, ortopedski dodatak i drugo. Primatelj bi morao imati najmanje 30 godina neprekidno prebivalište u Hrvatskoj, a dob nakon koje bi ostvarivao pravo mora biti viša od 65 godina: hoće li biti 65, 68 ili 70 godina, ovisit će o javnim financijama.


Kad bi se socijalna mirovina dodijelila svim osobama iznad 65 godina koje žive u kućanstvu u kojem niti jedan član nema mirovinu, takvih bi primatelja bilo 27.650, a u državnom bi proračunu trebalo izdvojiti oko 330 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Zaključak je to istraživanja Instituta za javne financije (IJF), koje čini stručnu podlogu za radnu skupinu za utvrđivanje uvjeta i kriterija za uvođenje nacionalne mirovine, u kojoj sjedi 20-ak predstavnika Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za mirovinski sustav.

Starije osobe bez ikakvih primanja čine skupinu najsiromašnijih građana. Iako ih ima diljem zemlje, najviše ih je na području istočne Hrvatske i južnog Jadrana. S druge strane, najmanje ih je na području sjevernog Jadrana i sjeverne Hrvatske. Najveći dio socijalno ugroženih starijih ljudi su žene, pokazuju podaci iz istraživanja.

U istraživanju IJF-a ističe se da bi socijalna mirovina morala svakako biti veća od socijalne pomoći, koja sada iznosi 920 kuna za radnonesposobnog samca, ali manja od minimalne mirovine iz rada. U IJF-u preporučuju da država ne organizira posebnu službu za obračun i isplatu socijalnih mirovina, nego da poboljša suradnju između HZMO-a i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, što također smanjuje troškove, javlja Jutarnji.

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP