Prati nas

Vijesti

Djevojka iz Jugoslavije

‘Rođena sam s krive strane Željezne zavjese!’ Kolinda je primila američku nagradu za životno djelo

Ova nagrada se dodjeljuje Fulbrightovim stipendistima koji pružaju nadahnuće, služe kao uzor i ilustriraju moć, utjecaj i vrijednosti Fulbright programa razmjene studenata.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

ilustracija (foto: Veleposlanstvo Sjedinjenih Država/Twitter)

Predsjednica RH i aktualna predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović u Washingtonu je primila nagradu Fulbright za životno djelo.

Tom prigodom osvrnula se i na život u Jugoslaviji. “Ne mogu vam opisati koliko mi večerašnji događaj znači”, kazala je istaknuvši da je bila djevojka rođena s “krive strane Željezne zavjese” koja je sanjala druga mjesta na kojima su ljudi imali slobodu izbora, gdje se slobodno moglo govoriti i izražavati svoja uvjerenja a da se zbog toga ne bude progonjen.


Kako kaže, uz dužnost predsjednice “svoje voljene zemlje i svoje domovine”, ponosna je i na svoju dužnost čelnice Vijeća žena svjetskih vođa. “Puno je toga pred nama ali samo ako ćemo imati povjerenja u sebe i biti ambiciozni”, rekla je.

Podsjetimo, Grabar-Kitarović je od 2002. do 2003. godine bila Fulbrightova stipendistica na uglednoj Školi za međunarodne odnose Elliot koja djeluje pri Sveučilištu George Washington u Washingtonu. Upravo se u taj grad, američku prijestolnicu, vratila 2008. godine kao hrvatska veleposlanica.

Ova nagrada se dodjeljuje Fulbrightovim stipendistima koji “pružaju nadahnuće, služe kao uzor i ilustriraju moć, utjecaj i vrijednosti” Fulbright programa razmjene studenata. Među stipendistima iz Hrvatske su i Slavenka Drakulić, Tvrtko Jakovina, Ivan Grdešić, Daria Marjanović, Tena Perišin, Lamija Alečković, Milorad Pupovac, Josip Kregar i brojni drugi.

Što je Željezna zavjesa?

Željezna zavjesa (iron curtain, eng.) je izraz koji je skovao britanski premijer Winston Leonard Spencer Churchill 1946. misleći pritom na Europu podijeljenu na kapitalističke i socijalističke države između kojih se “spustila željezna zavjesa” uz granicu podjele od Szczecina do Trsta. Svojevrstan uvod u hladni rat.

.

Vijesti

‘Kako to da Šveđani žive normalno, a mi jadni Hrvati smo u kućnom zatvoru?’ Znamo odgovor

Premijer će moći zatvoriti luke, škole, teretane, restorane, trgovine i druge tvrtke. Ipak, taj zakon neće mu omogućiti proglašenje jačih mjera, poput policijskog sata, za što će ipak trebati parlamentarnu proceduru.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nema teoretičara zavjera i negatora protuepidemijskih mjera koji nije bar jednom u zadnjih tjedan dana postavio ovo naslovno pitanje.  I slabije informirani čitatelji jako se ljute kada objavimo izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite pa nas porukama uvjeravaju kako, eto, “Šveđani žive posve normalno, a mi smo podlegli psihozi koju je stvorio Stožer”.

Prije daljnjeg razmatranja materije valjalo bi utvrditi da u ovom trenutku Švedska ima 687 umrlih od COVID-19, a Hrvatska 19. Što znači da ta zemlja od 10 milijuna stanovnika ima 68 preminulih na milijun stanovnika, dok je taj omjer u Hrvatskoj manji od 5 na milijun.


Kakve su mjere na snazi u Švedskoj?

Prava istina jest da Šveđani ne žive normalno te da i u toj zemlji postoje rasprave o tome jesu li poduzete mjere dovoljne. Mjere, za sada, propisuju distanciranje, zabranu okupljanja 50 i više osoba te zabranu posjeta staračkim domovima. U Švedskoj, doduše, rade restorani, no samo ako imaju uvjete za propisani razmak među gostima.

Osim toga, službeno je ljudima preporučeno da ostanu doma, da prakticiraju osobnu higijenu, da ne prilaze drugima na javnim površinama i u javnim prostorima, da izbjegavaju zabave, vjenčanja, pogrebe i slične aktivnosti, da rade od doma, da ne putuju, da (ako već moraju putovati) izbjegavaju vrijeme s pojačanim prometom te da svi stariji od 70 godina izbjegavaju odlaske u trgovine.

Premijer dobiva veće ovlasti u proglašenju mjera

Uz to, Vlada je pripremila novi zakon koji će joj omogućiti veće ovlasti u proglašenju spasonosnih restriktivnih mjera, ako to bude potrebno. Kako javljaju švedski mediji, zakon još nije prihvaćen, no neupitno je da će za njega ruku dignuti većina zastupnika.

“Prijedlog zakona propisuje samo mjere koje su povezane s borbom protiv koronavirusa i samo na određeno vrijeme”, objasnio je premijer Stefan Löfven. Očekuje se njegova primjena od 18. travnja do 30. lipnja.

U tom će vremenu premijer moći zatvoriti luke, škole, teretane, restorane, trgovine i druge tvrtke. Ipak, taj zakon neće mu omogućiti proglašenje jačih mjera, poput policijskog sata, za što će ipak trebati parlamentarnu proceduru.

“Zbrajat ćemo mrtve u tisućama. Moramo se pripremiti na to”, rekao je Löfven prije nekoliko dana u intervjuu za dnevni list Dagens Nyheter. Upozorio je da će pandemija koronavirusa potrajati “mjesecima, a ne tjednima” uz dodatak: “Moramo imati takvu perspektivu i ne popuštati s mjerama.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP